četvrtak, 26. jul 2007.
ZEMLJA
Licitacije za izdavanje državnog zemljišta u zakup u somborskoj opštini
Velike parcele za velike igrače
Koliko treba plodova da bi se arenda isplatila: Kupa kukuruza
Đuro Kukić
Sombor - Prva licitacija za izdavanje državnog zemljišta u zakup u somborskoj opštini pokazala je da je ograničavanje arende na 100 hektara, s namerom da zemljište pripadne poljoprivrednim proizvođačima, bila samo lepa želja. Odnosno, da se na ovaj način ne može sprečiti tajkunizacija. U katastarskoj opštini Čonoplja, naime, od 874 hektara na licitaciji fizičkim licima iz mesta pripala su samo 22 hektara. Milorad Savić iz Bačke Topole, koji je zastupao nekoliko poljoprivrednika, nezvanično za račun Jerković grupe izlicitirao je 364 hektara. Jedno fizičko lice iz Bačkog Brestovca izlicitiralo je oko 120 hektara, a Društveno poljoprivredno preduzeće Aleksa Šantić, iz istoimenog sela u somborskoj opštini, uzelo je u zakup parcelu od 181 hektara. Početne cene bile su oko pet hiljada dinara, a zakupci su izlicitirali od 22 do 28 hiljada dinara, odnosno rekord su postavili Šantićani od 49 hiljada dinara za zakup po hektaru.
- Ovo je velika igra za velike igrače, seljak tu nije imao šta da traži, što potvrđuje da je jedan meštanin izlicitirao 18 hektara za oko 22.000 dinara po hektaru, a drugi četiri hektara skoro po početnoj ceni. Velike parcele otišle su po za mene neshvatljivoj ceni - kaže za Danas Đuro Sekulić, 27-godišnji poljoprivrednik iz Čonoplje, koji je nameravao da u zakup uzme do 50 hektara.
Računica
Edvard Šerko, predsednik skupštinskog Odbora za poljoprivredu u Somboru, ističe da je iznenađen visinom izlicitiranog zakupa u Čonoplji i da za to nema racionalnog objašnjenja.
- Kao agronom pitam se koja kultura može da donese toliku dobit da bi se arenda isplatila. Kalkulacija ne postoji. Sve je rađeno prema zakonu, a on je takav kakav je.

Mirko Dražić, sekretar Mesne zajednice u ovom selu, kaže da je licitacija obavljena prema zakonu, ali da je rezultat po selo razočaravajući, da poljoprivrednici neće moći da se razvijaju. Dražić kaže da selo sa oko 4.500 stanovnika ima samo 280 zaposlenih, da na prodaju čeka oko 140 kuća, da oko 150 mahom starijih momaka nije zasnovalo porodice...
Ishodom licitacije nezadovoljni su i u DPP Aleksa Šantić. Upravni odbor ove firme odlučio je da se učestvuje na licitaciji za uzimanje u zakup parcele od 181 hektara državnog zemljišta koje su i dosad obrađivali. Namera je bila se sačuva celovit posed pošto uskoro sledi privatizacija. U žestokoj utakmici Šantićani su izlicitirali cenu arende od 49.000 dinara po hektaru (početna cena bila je oko 5.500 dinara), ali su uložili prigovor na sprovođenje postupka javne licitacije. Obraćajući se predsedniku opštine Sombor Šantićani navode da su prilikom licitiranja na iznos od 13.000 dinara, koji je poslednji ponudio ponuđač Dragoljub Gostović iz Karađorđeva, preko opunomoćenika Milorada Savića iz Bačke Topole iskoristili zakonsko pravo prečeg zakupa. Međutim, Komisija je nastavila licitaciju. DPP Aleksa Šantić traži da se na spornoj licitaciji utvrdi cena od 13.000 dinara, uz napomenu je usmeni prigovor izjavljen pred članovima Komisije, ali da nije uveden u zapisnik.
Za zemljište izdato u zakup u katastarskoj opštini Čonoplja u republičku kasu sliće se oko 25 miliona dinara, a u budžet opštine Sombor oko 10 miliona dinara, a ova sredstva opština mora koristiti strogo namenski, za projekte iz oblasti poljoprivrede. Licitacije o izdavanju državnog zemljišta u zakup juče i prekjuče održane su u Rastini, najmanjem selu u opštini. U utorak je izlicitirano 333 hektara zemljišta, uglavnom po početnoj ceni. Najveća parcela od 157 hektara izdata je u arendu po ceni od 2.243 dinara po hektaru. Za zakup su uglavnom bili zainteresovani poljoprivrednici iz ovog sela. Od četvrtka do ponedeljka u Bačkom Monoštoru biće održano 45 licitacija, a potom se postupak nastavlja u ostalim katastarskim opštinama u somborskoj opštini. Pretpostavlja se da će najveća jagma biti za zemljištem u katastarskoj opštini Sombor.
OTKAZAN LET
Poznati razlozi zbog čega, uprkos najavama, aerodrom kod Užica pored vojnog, neće skoro moći da se koristi i za civilni avio saobraćaj
Osam aviona već osam godina zatrpano na Ponikvama
Šest od osam zatrpanih aviona opremljeni su nevođenim ubojitim sredstvima: Aerodrom Ponikve
Nenad Kovačević
Užice - Osam aviona domaćeg Ratnog vazduhoplovstva, od kojih su šest tipa "orao" i dva "mig-21", već osam godina zatrpani su na aerodromu Ponikve, šesnaest kilometara od Užica. U takvom stanju su od NATO bombardovanja i to je jedan od osnovnih razloga što ovaj aerodrom neće uskoro moći da se koristi, kako je planirano, pored vojnog i za civilni avio saobraćaj.
Zanimljivo je da do pre nekoliko dana niko od zvaničnika o ovom "problemčiću" nije govorio u javnosti, iako su u nekoliko navrata najavljivali upotrebu aerodroma i u civilne svrhe.

VOJNA TAJNA
Nalazi inspekcije
Da bi aerodrom Ponikve mogao da se koristi i u civilne svrhe, osim uklanjanja zatrpanih aviona potrebno je uraditi još mnogo toga. U nalazu inspekcije Direktorata za civilno vazduhoplovstvo, čiji su predstavnici bili u martu ove godine na Ponikvama, navedeni su uslovi i standardi koje bi ovaj aerodrom trebalo da ispuni. - Tim nalazom potvrđeno je da je sanirano 2,3 kilometra piste i da bi trebalo sanirati ostatak od 800 metara. Potrebno je da se poveća njena nosivost, ali i da se proširi sa 150 na 300 metara. Pored toga, potrebna je navigaciona oprema, adekvatna infrastruktura, pristanišna zgrada, platforme za avione, garaže za pomoćna vozila, vatrogasnu i zimsku službu, trafostanica i mogućnost rezervnog napajanja električnom energijom, objekat s terminalima trebalo bi opremiti sigurnosnom opremom, ali i ograditi aerodrom - istakao je, pored ostalog, u razgovoru za Danas Saša Savić, samostalni referent u RPK Užice.
Sagovornici Danasa tvrde da su o zatrpanim avionima na Ponikvama saznali tek pre par dana, te da ih o tome niko zvanično nije obavestio, jer je to navodno bila "vojna tajna". S druge strane, na zahtev novinara oglasilo se Ministarstvo odbrane i potvrdilo informaciju o zatrpanim avionima i saopštilo da je u toku izrada Elaborata o pirotehničkoj sanaciji tog aerodroma.
Nije jasno kako je moguće staviti aerodrom u funkciju, a da se pre toga ne uklone sporni i zatrpani avioni i kako je moguće da su projekti o njegovoj upotrebi u fazi izrade, a da se ne zna za "problemčić" o osam aviona, od kojih je šest s ubojitim sredstvima.
Neverovatno zvuči i to da je proletos Ivan Živadinović, narodni poslanik G17 Plus iz Užica, najavljivao promotivni let sa ovog aerodroma do Beograda pošto je aerodrom bio navodno saniran i bezbedan, ali dan uoči "velikog događaja" let je otkazan. Odlaganje je kasnije obrazloženo navodnim odbijanjem tadašnjeg Ministarstva za kapitalne investicije da odobri taj let.
- Nemam pojma o bilo kakvim zatrpanim avionima na Ponikvama i to prvi put čujem od vas - rekao je Danasu u telefonskoj izjavi Ivan Živadinović i najavio da će proveriti o čemu je reč.
S druge strane, prilikom kampanje za poslednje parlamentarne izbore, a i kasnije, tadašnji ministar za kapitalne investicije Velimir Ilić obećao je da će aerodrom početi da funkcioniše u julu ove godine, ali sanacija još uvek nije završena, niti je tada bilo reči o tajni staroj osam godina.
Zoran Adžić, Ilićev pomoćnik za infrastrukturu u zapadnoj Srbiji čije je sedište u Užicu, saopštio je Danasu da do pre nekoliko dana ni on nije znao da je osam aviona zatrpano na Ponikvama, a potom dodaje da je za uklanjanje neeksplodiranih projektila od NATO bombardovanja iz aerodromske piste utrošeno 50 miliona dinara.
- Ministarstvu odbrane predali smo na potpisivanje ugovor o rekonstrukciji aerodroma u ovoj godini kojim je predviđeno presvlačenje piste, a izvođaču radova, užičkim Putevima, bilo je predviđeno da se plati 76,5 miliona dinara iz Nacionalnog investicionog plana. Ugovor nije vraćen i ne znamo zbog čega - rekao je Danasu Adžić, koji je ranije bio Ilićev pomoćnik za kapitalne investicije za zapadnu Srbiju.
U Regionalnoj privrednoj komori Užica, koja je nosilac regionalnog projekta RAIRDEV (Interakcija regionalnih aerodroma u cilju privrednog razvoja regiona) kojim su, osim Srbije, obuhvaćene Grčka, Italija, Nemačka, Mađarska, Slovačka, Poljska i Ukrajina, a koji finansira Evropska unija, tvrde da ni oni nisu obavešteni o spornim avionima. Saša Savić, samostalni saradnik u Komori i rukovodilac ovog projekta, rekao je Danasu da se nezvanično pričalo o nekim avionskim olupinama, ali da zvaničnu informaciju o tome ova ustanova nije dobila.
- Predstavnici vojske obavestili su nas da je pista bezbedna, pošto su iz nje izvadili neeksplodirane granate, ali o zatrpanim avionima niko nas zvanično nije obavestio - rekao je Danasu Savić, a potom dodao da je potrebno da se ispune mnogi uslovi kako bi aerodrom Ponikve poslužio u civilne svrhe, a pre svega uklanjanje zatrpanih aviona, potvrda Ministarstva odbrane i drugih državnih organa o pirotehničkoj i drugim vrstama bezbednosti, ali i Studija procene uticaja tog aerodroma na razvoj regiona.

JAVNOST
- Uklanjanje tih aviona trebalo bi da bude polazna tačka od koje bi važila studija koju pripremamo u okviru ovog projekta. Grube procene ukazuju da je potrebno oko 19 miliona evra kako bi aerodrom poslužio za civilni saobraćaj - navodi Savić i procenjuje da bi aerodrom u slučaju da se uklone zatrpani avioni, što je obaveza Vojske Srbije, obave sve neophodne pripreme i obezbedi novac, mogao da profunkcioniše za tri godine.
Da ipak nije reč o "vojnoj tajni" dokazalo je Ministarstvo odbrane koje je u svom saopštenju potvrdilo da je na Ponikvama zatrpano osam aviona i istaklo da je u toku izrada elaborata o pirotehničkoj sanaciji aerodroma koju rade stručne ekipe Generalštaba Vojske Srbije i Ministarstva odbrane, ali da ovo Ministarstvo ne može da precizira kada će avioni biti uklonjeni. Dalje se navodi da će javnost biti obaveštena o svim informacijama o uklanjanju tih aviona.
"Šest aviona su tipa "orao", naoružanih klasičnim vojnim nevođenim ubojitim sredstvima (bombe i topovska zrna) i dva aviona "mig 21", bez naoružanja", navodi Ministarstvo odbrane.
Zvanični podaci ukazuju da je tokom NATO bombardovanja ovaj aerodrom granatiran 36 puta sa ukupno 800 projektila, od kojih su 92 bombe bačene na pistu. Od toga 29 bombi nije eksplodiralo, a kasnije su ih predstavnici vojske u etapama uklanjali i uništavali.
Prema nezvaničnim procenama šest zatrpanih aviona "orao" mogli bi da poseduju maksimalno oko 16,8 tona bombi i topovskih zrna, a uz to i određene količine goriva u svih osam aviona, pa je to i mogući razlog za brigu meštana na širem području Ponikve.
Letelice nekadašnjeg Ratnog vazduhoplovstva bile su u avionskom skloništu od armiranog betona, a tokom bombardovanja delovi skloništa su se obrušili i zatrpali avione, ali na sreću niko nije stradao.

SUNČANI DANI
Inače, aerodrom Ponikve jedan je od vojnih objekata koji je najčešće granatiran i pretrpeo je velika oštećenja tokom NATO bombardovanja. Izgrađen je 1983. godine kao alternacija drugim aerodromima u bivšoj Jugoslaviji i stručnjaci kažu da ima najviše sunčanih dana u godini. Poseduje pistu od 3,1 km, za koju se tvrdi da je najduža na Balkanu. Vojska ga koristi od 1992. godine, a kratko vreme tokom 1996. i 1997. godine služio je i za civilni saobraćaj, kada su avioni JAT nekoliko puta leteli do Beograda i Tivta. Pre izvesnog vremena RPK i opštine iz Zlatiborskog okruga inicirale su njegovo korišćenje i za civilne letove čime bi, kako je obrazloženo, bio omogućen efikasniji transport proizvoda namenjenih izvozu, posebno zamrznutih malina i poljoprivrednih proizvoda, ali i za prevoz turista.
NA LICU MESTA
Sa šumarima i vatrogascima koji već nedelju dana gase požar na Crnom vrhu
Čuli smo da dolazi "žestoki Rus"
Meštani nisu pritekli u pomoć: Požar na Crnom vrhu
Danica Gudurić
Priboj - Posle nedelju dana šumari i vatrogasci iz Priboja, Prijepolja i Nove Varoši uspeli su da stave pod kontrolu požar koji je zahvatio Crni vrh kod Priboja. U pomoć su u ponedeljak veče stigli i šumari iz Užica i Sjenice. Požar je zahvatio oko 100 hektara borove i hrastove šume, kao i livada. Prema rečima inženjera šumarstva Bobana Manovića požar je prizemni, ali često prelazi i u visoki i ide ka kanjonu Uvca i sela Brezana. - Liniju ka Breznima smo presekli, ali nam gusti dim i visoka temperatura otežavaju da sprečimo širenje požara ka kanjonu Uvca - kaže on.
- Ubi nas ova vrućina i dim. Teren je nepristupačan, pa sve radimo ručno. Na leđima nosimo kanistere s 25 litara vode. Kopamo lopatama, šumu "krčimo" sekirama. Kako je ovde najviše borove šume, samo što ugasimo požar na jednom mestu on se pojavi na drugom. Teško je da teže ne može biti. Dežuramo i danju i noću. Mnogi od nas kući nisu išli kako je počeo požar. Da nam nije pomoći kolega iz susednih opština teško da bismo nešto sami uradili - priča radnik Šumske uprave iz Priboja Sredo Soković.
- Stalno gledamo u nebo. Nigde oblačka. Samo prži i s neba i sa zemlje. Ma, samo da kap kiše padne, čini nam se, bilo bi lakše. Planina je ovo, ima ona svojih ćudi i zakona, kad se to prekrši onda je gadno. Na planini i mali vetar raspiri vatru. Čuli smo da će u pomoć da nam dođe i "žestoki Rus", od milošte ga tako prozvasmo, onaj ruski avion za gašenje požara. Ma, samo da ne teglimo sve na leđima. Ovo je zaista nemoguća, al’ mi je pretvorismo u moguću misija - kažu šumari. Za njihova imena rekoše da nisu bitna, bitno je da se posao valjano odradi. - Krvnički je ovo posao - dobacuje jedan od radnika.
I jeste. Treba izdržati pored vatre i još na 40 stepeni koliko je ovih dana živa u termometru pokazivala u Priboju.
- Ovako veliki požar nismo imali u Priboju poslednjih desetak godina. Na terenu je stalno oko šezdeset ljudi i požar je za sada pod kontrolom. Površina koja gori okružena je ljudima, napravljena je jedna potkovica sa osnovne strane, znači ispod te potkovice je Uvac, tako da nema bojazni da bi se požar mogao proširiti dalje, mišljenja je izvršni direktor Srbijašuma Dejan Mitrović koji je obišao područje Crnog vrha koje je zahvaćeno požarom, dodavši da je zadovoljan organizacijom rada na ovako teškom terenu. - U Srbiji imamo veće požare u Šumskim gazdinstvima Vranje i Pirot i nekoliko manjih požara u šumskim gazdinstvima u Srbiji. Uglavnom je uzročnik požara ljudska nepažnja. Zbog toga se mora voditi računa o šumama kao bitnom faktoru klimatske stabilnosti koje obezbeđuju ovakav način života na planeti. Nadam se da danak koji smo uništenim šumama platili ove godine nauk da se to ne ponovi i naredne - kaže Mitrović.
Mada je požar zahvatio i privatne šume i livade, niko od meštana još uvek nije pritekao u pomoć da se požar ugasi.
Copyright © 2002-2005 Danas - preduzeće za novinsko izdavačku delatnost DAN GRAF d.o.o.
naslovna feljton dijalog periskop vojvodina globus evropa hronika dežurna tvprogram kultura terazije sport region ekonomija događaj dana
  SADRŽAJ  
Velike parcele za velike igrače

Osam aviona već osam godina zatrpano na Ponikvama

Čuli smo da dolazi "žestoki Rus"
 
samo po danas.co.yu
po celom SCG web-u