Gospodarski profil KZ


Trgovaèka društva - èlanice KZ

Komora Zagreba koja svojom djelatnošæu pokriva gospodarstvo dvaju upravno-teritorijalnih jedinica - Grada Zagreba i Zagrebaèke županije - obuhvaæa podruèje na kojem se odvija izmeðu 40 i 50 posto ukupnih gospodarskih aktivnosti u Hrvatskoj. Od ukupno oko 29.300 trgovaèkih društava s podruèja Komore Zagreb, 24.900 posluje u Gradu Zagrebu s oko 324.000 zaposlenih, a oko 4.400 s 43.600 zaposlenih u Zagrebaèkoj županiji. Na razini Republike Hrvatske, udjel trgovaèkih društava s podruèja Komore Zagreb godine 2006. bio je 39,1 posto, a u prvom polugodištu 2007. dosegao je 40,0 posto.

Gospodarstvo s podruèja KZ u odnosu na Hrvatsku

Poduzetnici s podruèja Grada Zagreba i Zagrebaèke županije 2006. godine sudjelovali su u ukupno ostvarenom prihodu na razini hrvatskoga poduzetništva s 57,2 posto (Grad Zagreb - 51,7%, Zagrebaèka županija - 5,5%), te ostvarili 60,3 posto ukupne dobiti (Grad Zagreb 56,3%, Zagrebaèka županija 4,0%). Prema podacima FINA-e, u prvih šest mjeseci 2007. godine poduzetništvo s podruèja Grada Zagreba i Zagrebaèke županije u ukupno ostvarenom prihodu hrvatskoga gospodarstva ostvarilo je udjel od 57 posto (Grad Zagreb 51,1%; Zagrebaèka županija 5,9%). Na razini Hrvatske, udjel Grada Zagreba po broju poduzetnika 2006. bio je 33,1 posto, a Zagrebaèke županije 6,0 posto, što je ukupni udjel poduzetnika s podruèja Komore Zagreb od 39,1 posto, dok je prema ukupno zaposlenima taj udjel iznosio 43,9 posto (Grad Zagreb – 39,0%, Zagrebaèka županija – 4,9%). U prvom polugodištu 2007. Grad Zagreb je po broju poduzetnika na razini Hrvatske sudjelovao s 34,0 posto, a po broju zaposlenih s 38,4 posto, dok je udjel Zagrebaèke županije iznosio prema broju poduzetnika 6,0 posto, a prema broju zaposlenih 5,1 posto.

Na podruèju Komore Zagreb s najveæim udjelom u ukupnom prihodu hrvatskoga gospodarstva od oko 95 posto sudjeluje sektor financijskog posredovanja. Slijede opskrba elektriènom energijom, plinom i vodom s udjelom od oko 82 posto, te poslovanje nekretninama i poslovne usluge s udjelom od oko 69 posto. Zagrebaèka preraðivaèka industrija, ukljuèujuæi i Županiju, u okviru tog industrijskog sektora na razini Hrvatske sudjeluje s oko 40 posto prema broju tvrtki, s nešto više od 46 posto prema ukupnom prihodu i s 32 posto prema broju zaposlenih. Udjel prehrambene industrije s podruèja Komore Zagreb po ostvarenom ukupnom prihodu na razini iste industrije u Hrvatskoj je oko 37 posto. Trgovina na veliko i malo s teritorijalnog podruèja Komore Zagreb u hrvatskoj trgovini sudjeluje s udjelom od oko 43 posto prema broju trgovaèkih društava, s oko 47 posto prema broju zaposlenih, te 58 posto prema ostvarenom ukupnom prihodu. Poljoprivredni sektor s podruèja Komore Zagreb na razini hrvatskoga ostvaruje 31 posto ukupnoga prihoda, a prema broju zaposlenih njegov udjel je oko 42 posto. Graðevinarstvo s podruèja Komore Zagreb u hrvatskom graðevinarstvu postiže udjel od oko 49 posto u ukupnom prihodu, 40 posto u broju zaposlenih, te 38 posto u broju graðevinskih tvrtki, dok turistièki sektor u odnosu na hrvatski turizam ostvaruje udjel od oko 24 posto prema broju poslovnih subjekata, 19 posto prema ostvarenom ukupnom prihodu, te isto toliko prema broju zaposlenih, pri èemu se u Zagrebu ostvaruje oko 5,7 posto ukupnoga turistièkog prometa Hrvatske. U ukupnom hrvatskom BDP-u udjel Zagreba veæi je od 30 posto, dok je BDP per capita skoro 80 posto veæi od hrvatskoga prosjeka. Na Grad Zagreb otpada i oko 37 posto ukupnoga hrvatskog izvoza, a svi ti podaci potvrðuju da je Zagreb kao glavni grad Hrvatske ujedno i najjaèe gospodarsko središte.

Prema poslovnim pokazateljima za 2006. godinu poduzetnici s podruèja Grada Zagreba i Zagrebaèke županije prihodovali su ukupno 339.400 milijuna kuna (306.500 milijuna kuna Grad Zagreb, udjel u RH 51,7%; 32.890 milijuna kuna Zagrebaèka županija, udjel u RH 5,5%), a u novu i dugotrajnu imovinu investirali su ukupno 40.960 milijuna kuna, pri èemu je udjel Grada Zagreba u ukupnim investicijama Republike Hrvatske iznosio 59 posto. U prvom polugodištu 2007. godine vrijednost ulaganja poduzetnika s podruèja Grada Zagreba u dugotrajnu imovinu iznosila je 19.100 milijuna kuna, što je udjel u ukupnim investicijama RH od 60,1 posto, a vrijednost ulaganja poduzetnika Zagrebaèke županije bila je 906 milijuna kuna, odnosno 2,8 posto ukupnih investicija u RH. Sliku žive gospodarske aktivnosti na podruèju Komore Zagreb u prvih šest mjeseci 2007. godine upotpunjuju podaci o stanju zaliha, s udjelom poduzetništva Grada Zagreba u ukupnim zalihama RH od 45,1% (36.588 milijuna kuna), a Zagrebaèke županije od 6,3% (5.117 milijuna kuna). Prosjeèna neto plaæa u Gradu Zagrebu u prvom polugodištu 2007. godine iznosila je 5.288 kuna, a u Zagrebaèkoj županiji 4.270 kuna. Istodobno, prosjeèna neto plaæa na razini RH bila je 4.599 kuna.


Strukturne karakteristike gospodarstva Grada Zagreba i Zagrebaèke županije

U ukupnom prihodu gospodarstva s podruèja Grada Zagreba u 2006. godini preraðivaèka industrija sudjelovala je s 22,2 posto, trgovina s 36,1 posto, djelatnost prometa, skladištenja i veza s 10,5 posto, poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge s 8,8 posto, graðevinarstvo sa 7,4 posto, a opskrba elektriènom energijom, plinom i vodom sa 6,5 posto. Prema podacima FINA-e, u prvom polugodištu 2007. godine, u ukupnom prihodu zagrebaèkog poduzetništva koji je dosegao 148.767 milijuna kuna, što je na razini Hrvatske udjel od 51,1 posto, trgovina sudjeluje s 39,7 posto, preraðivaèka industrija s 15,0 posto, poslovne usluge s 10,6 posto, a graðevinarstvo sa 7,0 posto. Istodobno, prema broju zaposlenih prvo rangirana je trgovina s udjelom od 39,7 posto; na drugom mjestu je preraðivaèka industrija s udjelom od 16,8 posto; treæe rangirane su poslovne usluge s udjelom od 16,1 posto, a na èetvrtom mjestu je graðevinarstvo s udjelom od 9,9 posto. U ukupno ostvarenom prihodu zagrebaèkoga gospodarstva u prvom polugodištu 2007. godine, s najveæim udjelom od 57,0 posto sudjeluju velika trgovaèka društva; slijede ona mala s udjelom od 26,7 posto, a treæe rangirana su srednja s udjelom od 16,2 posto. Prema broju zaposlenih, udjel velikih trgovaèkih društava je 49,9 posto, malih 35,6 posto, a srednjih 14,6 posto. Po kriteriju vlasnièke strukture, s najveæim udjelom od 72,2 posto u ukupnom prihodu zagrebaèkoga gospodarstva i broju zaposlenih od 62,3 posto sudjeluju trgovaèka društva u privatnom vlasništvu. Drugo rangirana s udjelom od 14,5 posto u ukupnom ostvarenom prihodu zagrebaèkoga poduzetništva su trgovaèka društva mješovitog vlasništva, a treæe, ona u državnom vlasništvu s udjelom od 13,3 posto, no prema broju zaposlenih njihov udjel je 22,7 posto, dok je udjel mješivitih trgovaèkih društava 15,0 posto.

U ukupno ostvarenom prihodu na razini hrvatskoga poduzetništva udjel Zagrebaèke županije s dosegnutih 17.287 milijuna kuna u prvom polugodištu 2007. godine, prema podacima FINA-e, bio je 5,9 posto. Na razini gospodarstva Zagrebaèke županije u ukupno ostvarenom prihodu s najveæim udjelom od 41,2 posto sudjeluju mala trgovaèka društva; drugo rangirana su velika s udjelom od 34,8 posto, a na treæem mjestu su srednja trgovaèka društva s udjelom od 24,0 posto. Prema broju zaposlenih, prvo mjesto zauzimaju mala trgovaèka društva s udjelom od 58,6 posto, drugo, srednja s udjelom od 21,2 posto, a na treæem mjestu su ona velika s udjelom od 20,2 posto. Po kriteriju vlasnièke strukture, najveæi udjel u ostvarenom ukupnom prihodu od 91,2 posto, te u broju zaposlenih od 67,4 posto, ostvarila su trgovaèka društva u privatnom vlasništvu. Po udjelu u ukupnom prihodu poduzetništva Županije od 5,1 posto, drugo rangirana su trgovaèka društva mješovitog vlasništva, a na treæem mjestu su ona u državnom vlasništvu s udjelom od 3,7 posto, no njihov udjel prema broju zaposlenih je 7,1 posto, dok je udjel trgovaèkih društava mješovitog vlasništva 5,4 posto. U ukupnom poduzetništvu Zagrebaèke županije najveæi udjel po ostvarenom ukupnom prihodu od 57,6 posto dosegla je trgovina u kojoj je ujedno i 33,8 posto ukupno zaposlenih. Na drugom mjestu je preraðivaèka industrija s udjelom od 22,0 posto u ukupnom prihodu i s 32,8 posto u broju zaposlenih, a na treæem graðevinarstvo s udjelom od 6,7 posto u ukupnom prihodu i s 12,3 posto u broju zaposlenih, dok su èetvrto rangirane poslovne usluge èiji je udjel u ukupnom prihodu 3,7 posto, a u broju zaposlenih 4,9 posto.

Izvoz - uvoz

Udjel gospodarstva s podruèja Komore Zagreb u ukupnom hrvatskom izvozu 2006. godine bio je 39,2 posto, pri èemu je udjel Grada Zagreba 36,9 posto, a Zagrebaèke županije 2,3 posto. U ukupnom hrvatskom uvozu gospodarstvo s podruèja Komore Zagreb sudjelovalo je sa 64,4 posto (Grad Zagreb – 57,9%, Zagrebaèka županija – 6,5% . Ukupno ostvaren izvoz na podruèju Komore Zagreb 2006. godine iznosio je 4 milijarde amerièkih dolara, od èega na Grad Zagreb otpada 3,8 milijardi USD, a na Zagrebaèku županiju 234,6 milijuna USD. Ukupno ostvaren uvoz na podruèju Komore Zagreb 2006. godine bio je 13,9 milijardi USD (Grad Zagreb – 12,5 milijardi USD; Zagrebaèka županija – 1,4 milijardi USD). Za izvozno orijentirane tvrtke s podruèja Komore Zagreb najznaèajnija izvozna tržišta su zemlje u regiji, te zemlje Europske unije. Na tržištu EU-a gospodarstvo Grada Zagreba i Zagrebaèke županije 2006. godine ostvarilo je 2,3 milijarde USD.

Radni kontingent

Grad Zagreb ima najveæi udjel u ukupnom radnom kontingentu Hrvatske, koji se odnosi na dobnu skupinu od 15 do 64 godina starosti. U Gradu Zagrebu radni kontingent obuhvaæa oko 530.000 stanovnika, što je strukturni udjel u ukupnom stanovništvu Grada od oko 68 posto. U Zagrebaèkoj županiji radni kontingent obuhvaæa oko 210.000 stanovnika, odnosno 7,1 posto ukupnog radnog kontingenta RH. Udjel zaposlenih u radnom kontingentu Grada Zagreba 2005. godine bio je 70,4 posto, a udjel zaposlenih u radnom kontingentu Zagrebaèke županije 36,4 posto. U ekonomskom smislu, radni kontingent predstavlja osnovicu za planiranje tržišta radne snage i zaposlenosti.

Zaposlenost i nezaposlenost

Godišnji prosjek zaposlenih u Gradu Zagrebu je 377.500, a nezaposlenih 40.270. Stopa nezaposlenosti je 9,6 posto i niža je od državnog prosjeka. Najviše zaposlenih Gradu Zagrebu je u trgovini (64.600) i preraðivaèkoj industriji (52.700), a slijedi djelatnost poslovanja nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge (33.100), promet, skladištenje i veze (25.000), financijski sektor (14.300). U odnosu na 2004. godinu, 2005. godine broj zaposlenih u Gradu Zagrebu je poveæan s 369.569 na 377.500, odnosno za 7.931. Od ukupnoga broja zaposlenih u Gradu Zagrebu 87 posto otpada na zaposlene u poslovnim subjektima svih oblika vlasništva, 12,7 posto na vlasnike i zaposlene kod njih u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija, a 0,3 posto na poljoprivrednike. (izvor: Statistièki ljetopis grada Zagreba 2006.). U Zagrebaèkoj županiji zaposlenih je 2005. bilo 55.200 stanovnika, od èega najviše u preraðivaèkoj industriji njih 13.900, te trgovini 11.600 (izvor: Statistièki ljetopis RH 2006.). Predviðena stopa rasta zaposlenosti za Grad Zagreb i Zagrebaèku županiju do 2010. godine je 2,0 posto, tako da bi ta regija 2010. godine imala ukupno oko 500.000 zaposlenih.

Demografski trendovi

Prema statistièkoj procjeni (izvor: Statistièki ljetopis grada Zagreba 2006.), 2005. godine Grad Zagreb imao je 783.500 stanovnika, dok je prema Popisu iz 2001. godine broj stanovnika iznosio 779.145. Prirodni prirast stanovništa bio je -857, odnosno 7.585 živoroðenih (9,7 promila) prema 8.442 umrlih (10,8 promila). Stopa prirodnoga prirasta -1,1. Procjena neto migracijskog salda za 2005. godinu je 1.114, odnosno 10.413 doseljenih na 9.299 odseljenih. (indeks I.-VI. 2006. 104,1). Zagrebaèka županija je prema Popisu iz 2001. godine imala 309 tisuæa stanovnika. Godine 2005. godine zabilježen je negativan prirodni prirast stanovništva (3.185 živoroðenih prema 3.569 umrlih), a mehanièki priljev bio je 8.188 doseljenih na 6.071 odseljenih stanovnika. Grad Zagreb i Zagrebaèka županija, koji zajedno èine šire metropolsko podruèje, imaju ukupno oko milijun stanovnika.

Bruto domaæi proizvod

Državni zavod za statistiku je 2006. godine po prvi put objavio podatke o bruto domaæem proizvodu po županijama od 2001. do 2003. godine. Prema tim podacima, ostvareni BDP Grada Zagreba 2003. godine iznosio je 8257 milijuna eura, a Zagrebaèke županije 1386 milijuna eura. U Gradu Zagrebu BDP per capita bio je 10.586 eura, a u Zagrebaèkoj županiji 4.385 eura. Godine 2005. procijenjeni BDP per capita za Grad Zagreb je 12.260 eura, a za Zagrebaèku županiju 4.850 eura. BDP per capita u RH 2005. godine bio je 8.674 USD. /Izvor: Statistièki ljetopis RH 2006./

Razvojna orijentacija

Polazeæi od teze da je institucionalna suradnja sinergijski element za poticanje razvojnih projekata i stvaranje poduzetnièkog okružja, Komora Zagreb upravo na tom podruèju vidi i svoju znaèajnu ulogu, stavljajuæi u prvi plan investicije, posebice u proizvodnom sektoru, reindustrijalizaciju uz tehnološki razvoj, te kvalitetno korištenje inovacija i njihov transfer u proizvodnju, što može rezultirati novim zapošljavanjem i poveæanjem ukupnoga društvenog standarda. Gospodarski rast Zagreba i Zagrebaèke županije trebao bi se, pak, temeljiti na strukturnom skladu izmeðu proizvodnog i uslužnog sektora, te proizvodnoj orijentaciji zasnovanoj na kombinaciji modernih i klasiènih djelatnosti, regionalnoj orijentaciji gospodarstva, uz primjenu opæih kriterija efikasnosti, konkurentnosti i zapošljavanja.

HGK - Komora Zagreb, 10000 Zagreb, p.p. 238, tel: 385 1 46 06 777, fax: 385 1 46 06 803, MB: 3206190
hgkzg@hgk.hr