najave.gif (1853 bytes)GLEDIŠTA.gif (1649 bytes)KOMENTAR.gif (1676 bytes)sport.gif (5178 bytes)zagreb.gif (5169 bytes)kultura.gif (5161 bytes)pisma.gif (5184 bytes)dokumenti.gif (5158 bytes)putokaz.gif (5167 bytes) gnajave.gif (1585 bytes)gtemedana.gif (1726 bytes)gunutarnjapolitika.gif (2217 bytes)gsusjedne zemlje.gif (2195 bytes)gvanjskapolitika.gif (2070 bytes)ggospodarstvo.gif (2113 bytes)
KULTURAdatumn.gif (1058 bytes)

USPJEH ZAGREBAČKE BALERINE

Međunarodni festival »Otok plesa« u Ajacciu / Kao predstavnica Hrvatske, balerina Barbara Novković pripremila predstavu »Jer bez tebe nema mene«

balet.jpg (13207 bytes)Mlada koreografkinja Barbara Novković boravila je protekla dva mjeseca na Korzici. Sudjelovala je na Međunarodnom festivalu »Otok plesa« u Ajacciu što se održao od 19. siječnja do 6. veljače. Namjera toga festivala je okupiti i sjediniti zemlje Mediterana na polju kulture – plesa, književnosti, slikarstva, umjetnosti uopće, i to ne na razini državnih institucija već alternativnih skupina.
Barbara Novković balerina je Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Kao koreografkinja javila se prvi put u listopadu 1996. u sklopu Koreografske radionice članova Baleta HNK. Koreografiju »Dvije« izvela je sa svojom sestrom, također balerinom Tatjanom Novković i ponovila je na Tjednu suvremenog plesa. U lipnju 1997. s istom je koreografijom u Hannoveru. Iste je godine načinila svoju drugu koreografiju »Tri« u sklopu Večeri mladog hrvatskog baleta u HNK. U rujnu prošle godine s obje koreografije sudjelovala je na Međunarodnom festivalu Iceberg '98. u Bologni.
Na Festival u Ajacciu Barbara Novković došla je kao predstavnica Hrvatske zahvaljujući preporuci Kiline Cremone i njezine plesne organizacije Athena. – Na festivalu su sudjelovale grupe iz brojnih mediteranskih zemalja – govori o svom sudjelovanju Barbara Novković. – Svi su došli s gotovim predstavama, a samo smo jedna Tunižanka i ja dobile mogućnost da u Ajacciu pripremamo predstavu dva mjeseca. Dobila sam dvije francuske plesačice: Maguelonne Marre i Sylvie Pabiot, prema čijim sam se mogućnostima prilagodila. Nas tri izvele smo tridesetominutnu predstavu »Jer bez tebe nema mene« na etno i tehno glazbu te pjesme Dunje Knebl i Lidije Bajuk. Predstavu nabijenu energijom i živim temperamentom smo izvele četiri puta.
S ovom koreografijom željela sam načiniti prodor kroz tradiciju u suvremene plesne tokove – nastavlja Barbara Novković. – Ona se temelji na vezi između pulsa grada, pulsa zemlje i pulsa tijela. Radile smo danonoćno. Predstava je dobro uspjela i izazvala veliko zanimanje jer zemlje Mediterana povezuje bogata tradicija, ali i zajednički problemi, kao što je nedostatak novca za suvremenu umjetnost. Bilo bi dobro da Hrvatska i dalje sudjeluje na tom festivalu, što će se svake godine održavati u drugoj zemlji, jer imamo što pokazati. Festival je obilovao radionicama, improvizacijama i na sve načine htio je potaći zanimanje za suvremeni ples – zaključuje Barbara Novković koja se na Festivalu »Otok plesa« okušala kao cjelovit autor, koreograf, organizator i voditelj svojeg projekta.

Mladen Mordej Vučković

POVRATAK NA VRH STRANICEPOVRATAK NA NASLOVNU STRANICU


Dvotjednik za kulturna i društvena zbivanja »Zarez« - između afere i kulturne oaze

Dvotjednik za kulturna i društvena zbivanja Zarez od četvrtka se nalazi u prodaji, premda nosi nadnevak 19. veljače. Iako se radi o prvom broju, Zarez je teško promatrati kao »novaka« u medijskom prostoru, s obzirom da ga uređuju gotovo isti autori koji su bili okupljeni oko negdašnjeg Matičina Vijenca. Naime, nesrazmjer između zahtjeva Matice hrvatske kao izdavača i uređivačke koncepcije redakcije Vijenca, dvotjednika MH za književnost, umjetnost i znanost, rezultirao je konačnim razlazom i dvjema novinama: novokoncepcijskim Vijencem Matice Hrvatske i izdavački samostalnim Zarezom. Glavna i odgovorna urednica novoga kulturnog dvotjednika je Andrea Zlatar, njezin zamjenik je Dean Duda, izdaje ga Druga strana d.o.o., a za nakladnika je potpisan Boris Maruna.
Dioničari poduzeća Druga strana d.o.o., registriranog pred sam izlazak prvog broja, su urednici i suradnici Zareza. Prvi broj tog dvotjednika je pripremljen u potpunosti volonterski, a razlog tomu leži u nedostatnim financijskim sredstvima. Troškove tiskanja broja je u cijelosti podmirio Institut Otvoreno društvo, a Zarez očekuje i potporu nizozemske fundacije za medije »Press Now«. Zahtjev za financijskom potporom, prema riječima Andree Zlatar, uputit će i Ministarstvu kulture i Gradskom uredu za kulturu. Jedna od glavnih prepreka u traženju donacije »izvana« je loše iskustvo koje imaju inozemne zaklade s financiranjem medijskih projekata u Hrvatskoj. Toj opreznosti je uvelike pridonio slučaj s Tjednikom, koji je pokrenut uz pomoć inozemnih fundacija, ali se nije održao, a kamoli financijski osamostalio. Iako podnaslovljen kao dvotjednik za kulturna i društvena zbivanja, što jasno određuje koncepcijske smjernice novina, Zarez je bliži kulturnim, nego političkim listovima. Opsegom veći dio novina problematizira i vrednuje kulturološku zbilju, dok društveno-političke teme, prezentirane u novinarskoj formi, odišu kritičkim promišljanjima.
Tema broja, objavljena kao zaseban prilog u listu, je »Rat i pitanje naše krivnje«, što su zapravo već poznata izlaganja s okruglog stola održanog u povodu izlaska knjige Branka Matana »Domovina je teško pitanje«. Druga tema potaknuta je redakcijskim pitanjem »Dolazi li političko proljeće«, a otvara stranice za kritiku političke stvarnosti u predizbornom ozračju. Zarez je, čini se, podcrtao negativistički stav prema gotovo svim dotaknutim kulturnim i društvenim pojavama. Zrcali li to uistinu našu zbilju ili tmurnu vizuru onih koji je bilježe? Tako bi se Zarez mogao naći u procjepu čitateljskih interesa, pa oni koji traže buntovni politički azil i afere, predstavljenje u stilu postojećih političkih tjednika, neće biti zadovoljeni, a oni željni kulturne oaze neće moći ignorirati poneki povišeni ton. Individualni stavovi autora koji registriraju društvenu zbilju obilježeni su istinskom gorljivošću te kritičkim realizmom tekstova što će zasigurno Zarezu priskrbiti i poneku etiketu oporbenih novina.

BARBARA MATEJČIĆ

POVRATAK NA VRH STRANICEPOVRATAK NA NASLOVNU STRANICU


USPJEŠNI POSTERI JANE ŽILJAK

ZAGREB, 18. veljače – Jana Žiljak, istaknuta hrvatska dizajnerica mlađeg naraštaja što djeluje u Zagrebu, doživjela je ovih dana još jedno priznanje za svoj rad. Nakon toga što je prihvaćeno upravo njezino rješenje u konkurenciji pozvanih umjetnika za vizualni identitet Hrvatskih telekomunikacija, primila je i poziv da sudjeluje na svjetskoj izložbi posteru u Arthusu u Danskoj. Pozivno pismo je potpisao ravnatelj Danskog muzeja postera Peder Stougĺrd napominjući da je autoričin poster zapazio na 18. biennalu u Brnu i da je na temelju toga poziva u Dansku. Jana Žiljak je prihvatila poziv i poslala sedam postera – pet s izložbe u Brnu i još dva što ih je izlagala na drugim izložbama.
Danski Muzej postera službeno postoji od godine 1993. Posjeduje više od 120.000 postera iz 116 zemalja, a najstariji poster datira iz 1885. Intenzivno kolekcioniranje je počelo prije 30 godina kada pojedinci i umjetnici postaju zainteresirani za poster i umjetnost postera te počinju sistematski skupljati postere iz cijeloga svijeta. Koncept je i tada bio takav da su pojedinci, umjetnici, organizacije i slično zamoljeni da daruju postere Danskom muzeju i na taj način omogućuju stvaranje velike zbirke. Jedna od ideja u prikupljanju je i ta da se Arthus, drugi po veličini grad u Danskoj, učini središtem svjetske umjetnosti postera. Zbog toga Danski muzej postera kontaktira umjetnike širom svijeta i priprema izložbu što se otvara 24.travnja, a moći će se razgledati mjesec dana. To će biti, kažu organizatori, velika izložba s oko 600 izložaka najvećih svjetskih umjetnika postera.
Izložba nije neki biennale, niti ocjenjivački sud odabire radove za tu priredbu, nego je posrijedi izložba na kojoj pozvani autori sebe predstavljaju po vlastitoj želji.
Svaki izlagač, osim što sudjeluje na izložbi, bit će predstavljeni u međunarodnoj zbirci postera Danskoga muzeja postera i dobit će svoju mapu, u kojoj bi bili predstavljeni posteri nastali u dvije zadnje godine. Muzej je zainteresiran i za ine materijale pozvanog autora koji karakteriziraju njegovo stvaralaštvo, kao što su katalozi, članci za novine, knjige, razglednice i drugo. To je pak dodatna prigoda za afirmaciju na svjetskoj likovnoj sceni. (J. Škunca)

POVRATAK NA VRH STRANICEPOVRATAK NA NASLOVNU STRANICU


JOŠ JEDNO PRIZNANJE ANI VIDOVIĆ

Međunarodna audicija mladih koncertnih umjetnika u New Yorku / Karlovačka gitarisrica Ana Vidović dobila drugu nagradu

ZAGREB, 18. veljače – Mlada karlovačka glazbena umjetnica na gitari Ana Vidović (1980.) koju već prati svjetski ugled osvojila je u siječnju u New Yorku drugu nagradu na natjeacanju za mlade glazbenike iz cijelog svijeta. Naziv tog natjecanja je »Young Concert Artists International Auditions« (Međunarodna audicija mladih koncertnih umjetnika), a radi se o organizaciji koja ima dugogodišnju tradiciju pronalaženja mladih glazbenika, za koje kasnije preuzima čitav menađerski posao. Poslavši kazetu s određenim programom, Ana Vidović je u prosincu prošle godine dobila obavijest da je ušla u uži krug natjecatelja, a važno je napomenuti da je kao jedina gitaristica nastupila među 500 glazbenika iz cijelog svijeta u dobnoj granici do 28 godina.
Treba istaknuti da je Ana Vidović imala prilično tešku zadaću na natjecanju jer se morala boriti s glazbenicima koji su svirali na instrumentima što imaju dužu glazbenu tradiciju natjecanja od gitare te je svoje izvedbe morala prilagoditi njihovu načinu izvođenja. Stručno i profesionalno ocjenjivanje je obavio šesnaesteročlani žiri, kojeg su članovi umjetnici na svim instrumentima na kojima su se predstavili mladi muzičari. Posredstvom ove nagrade, što potvrđuje i to da članovi organizacije žele ostati u kontaktu s mladom karlovačkom umjetnicom, Ana Vidović će vjerojatno dobiti poziv za nov nastup u Americi. (G. Jovetić)

POVRATAK NA VRH STRANICEPOVRATAK NA NASLOVNU STRANICU


TKO I/ILI ŠTO RAVNA HRVATSKIM GLUMIŠTEM?

Dom Hrvatskog društva likovnih umjetnika / Održan okrugli stol o problemima hrvatskog kazališta / Problemi dijagnosticirani bez prijedloga za njihovo rješavanje

ZAGREB, 18. veljače – U sklopu projekta pod nazivom »Akcija: Frakcija«, u organizaciji magazina »Frakcija«, Centra za dramske umjetnosti, Hrvatskog društva likovnih umjetnika i Teatra ITD, u srijedu navečer je u Domu hrvatskih likovnih umjetnika održan okrugli stol i rasprava naslovljena »Tko ravna hrvatsko kazalište?«. Iako je namjera organizatora bila da se raspravlja o upravljanju hrvatskim kazalištima i programiranju njihovih repertoara, bilo je govora o znatno široj lepezi problema koji se ne odnose samo na kazalište nego i na cjelovitu kulturnu politiku u Hrvatskoj.
Raspravu je vodio glavni urednik magazina »Frakcija« Goran Sergej Pristaš. Istaknuo je nekoliko problema vezanih uz kazališta u Hrvatskoj, a to su da se isti potencijalni ravnatelji javljaju na natječaje različito profiliranih kazališta, da se u poslijednje vrijeme niti jedan ravnatelj nije proslavio svojim programom, da se ravnatelji uglavnom biraju da bi ostvarili određeni, već postojeći program, a ne po kriteriju njihovih ponuđenih programa.
Dramska umjetnica i zastupnica SDP-a u Gradskoj skupštini Lili Štokalo je rekla da njena stranka trenutno ne može napraviti ništa za boljitak zagrebačkih kazališta. Naglasila je da kazališta ne funkcionitaju dobro zbog nekonzistentne politike Gradskog poglavarstva, te da se upravo zbog toga tetar nalazi »između čekića i nakovnja«. Osvrnula se i na izuzetno loše stanje kazališnih zgrada koje se ne održavaju adekvatno i zbog toga propadaju. Istaknula je također da se glumac danas nalazi na dnu društvene ljestvice po primanju dohodaka, a to je ilustrirala podatkom da glumci imaju plaću koja je za jednu trećinu niža od plaće običnog računovođe.
Imajući u vidu vlastito ravnateljsko iskustvo, dramaturg Miro Gavran se založio za podjelu ravnateljskog posla na dvije funkcije. Jednu funkciju bi prema njegovoj zamisli obavljao ravnatelj koji je zadužen za umjetnički program, dok bi se drugi ravnatelj isključivo bavio financiskim poslovanjem kazališne kuće. Dodao je da su ravnatelji hrvatskih kazališta uglavnom redatelji, dramaturzi ili glumci te da oni u osnovi ne znaju ništa o financijama i iz toga proizlaze neki glavni problemi hrvatskog teatra. On se založio za osnivanje novog studija koji bi ljude obrazovao i na području ekonomije i na području dramaturgije, a tako obrazovan kadar bi omogućio bolje funkcioniranje hrvatskih kazališta.
Komentirajući anketu koju je nedavno proveo dvotjednik »Vijenac« o tome kakva trebaju biti hrvatska kazališta, u raspravu se uključio ravnatelj Centra za dramsku umjetnost Vjeran Zuppa. »Vijenac« je anketirao četiri kazališna stručnjaka: Lea Katunarića, Dubravku Vrgoč, Radovan Marčića i Robert Raponju. Zuppa je zaključio da te osobe koje pretendiraju na ravnateljsko mjesto »izvjesnog zagrebačkog kazališta«, nisu rekle o teatru ništa više od onoga što bi o tom problemu mogao reći prosječni kazališni gledatelj.
Zamjenik pročelnika gradskog ureda za kulturu Davor Žagar je naglasio da je rasprava postavljena pre široko i da gubi svaki smisao. Redatelj Ozren Prohić je istaknuo da nije načinjen jasan kriterij o tome kako bi trebao izgledati godišnji program jednog kazališta., te da bi trebalo istražiti recepciju publike prema dosadašnjim programima, a to bi bila polazna točka ka zacrtavanju novih kriterija.
Slobodan Šnajder je preoblikovao naslov okruglog stola u »Što ravna hrvatsko kazalište«. Prema njegovim riječima ravna ga »neizrečeni nalog« za kojeg on kaže da glasi »smanjite razlike među kazalištima«. Nadalje tvrdi da »teatrom ravnaju sluge koje znaju pročitati taj nalog sa usana vlastodržaca«. U raspravi koja nije ponudila nikakve konkretne prijedloge i moguća riješenja problema, a trajala je više od tri sata, sudjelovali su i Tomislav Durbešić, Sanja Nikčević, Danko Ljušina, Damir Šaban, Vladimir Stojsavljević, Marin Carić, Dalibor Foretić i Ivica Šimić. Za slijedeći mjesec je najavljena rasprava o problemu nedostatka prostora za nezavisne kazališne i plesne skupine.

Goran Jovetić

POVRATAK NA VRH STRANICEPOVRATAK NA NASLOVNU STRANICU


VJESNIK d.d., • HRVATSKI POLITIČKI DNEVNIK • 10 000 Zagreb, Slavonska avenija 4
CENTRALA: telefoni 343 33 33 i 61 66 666,

UREDNIŠTVO: 61 61 680 i 61 61 682, telefaks 61 61 650 i 61 61 602

Elektronska pošta: VJESNIKvjesnik@vjesnik.com • DESK, UNUTARNJA POLITIKAvjdesk@vjesnik.com • VANJSKA POLITIKA - vjvan@vjesnik.com • SUSJEDNE ZEMLJE - vjsus@vjesnik.com • GOSPODARSTVO - vjgos@vjesnik.com • KULTURA - vjkul@vjesnik.com • SPORT - vjsport@vjesnik.com • ZAGREB - vjzagreb@vjesnik.com • PISMA - vjpisma@vjesnik.com • NEDJELJNI VJESNIK - vjned@vjesnik.com • MARKETING - vjmarketing@vjesnik.com • PRETPLATA - vjpretplata@vjesnik.com