ZAGREB


1putokaz.gif (1099 bytes)


ELEKTRONSKO IZDANJE

WWW ARHIVA

UTORKOM: IZ STAROGA ZAGREBA

»Zlatna bula« - temelj razvoja Zagreba kroz stoljeća

Piše: prof. MIROSLAV ŠAŠIĆ

Hrvatsko-ugarski kralj Bela IV. svojom je ispravom, kasnije nazvanom »Zlatna bula«, od 16. studenoga 1242. godine Zagrebu dodijelio titulu slobodnoga kraljevskog grada, a Zagrepčanima dao sloboštine, koje su postale temeljem daljnjeg razvoja našega grada. Zato taj datum slavimo kao Dan grada Zagreba.
Kada je Bela IV. 1235. godine stupio na prijestolje imao je trideset godina. Namjeravao je vratiti poljuljani ugled kraljevskog dostojanstva i slomiti moć velikaša. Međutim, u tome ga je preduhitrila provala Tatara početkom 1241. godine. Polazeći iz daleke Azije pod vodstvom Batu kana, Tatari su u osvajačkom pohodu prošli kroz ruske ravnice, opustošili Poljsku i 1241. godine upali u Ugarsku. Na rijeci Šajo potukli su kraljevu vojsku i počeli nemilosrdno pljačkati po čitavoj Ugarskoj. Bela IV. se s obitelji klonio u Hrvatsku i iz Zagreba tražio pomoć od kršćanskih vladara. Iako skromnih mogućnosti, Zagrepčani su dostojno ugostili kralja, njegovu obitelj i pratnju. Kada su se zimi 1242. godine zamrzle rijeke, Tatari su prešli preko Dunava i Drave slijedeći kralja. Kad su se približili Zagrebu, Bela se povukao prema moru, a Tatari, došavši do tada nejakoga i slabo utvrđenog grada, bez teškoća su ga porušili i spalili.
Bela IV. je zakloništa potražio ponajprije u tvrdom Klisu, zatim Splitu, Trogiru i susjednim otocima. Svi napori Tatara da osvoje utvrđene gradove i uhvate kralja ostali su bez uspjeha. Potkraj ožujka 1242. stigla im je vijest da je u Aziji umro vrhovni kan Ogotaj, pa su se vratili u Aziju, kako bi sudjelovali u borbi za njegovog nasljednika. Posljedice tatarske provale bile su strašne. Zemlja je bila opljačkana, raseljena i pusta. Nitko je nije obrađivao pa je zavladala glad i kuga. Na povratku u Ugarsku, Bela IV. je to sve vidio, kao i spaljeni Zagreb. Vidjevši u kakvom mu je stanju država, odlučio je da je ojača. Prošli događaji pokazali su da se samo dobro utvrđeni gradovi mogu oduprijeti neprijatelju. Zbog toga je Bela IV. dodijelio kraljevske privilegije nizu gradova.
»Zlatna bula« od 16. studenoga 1242. godine odnosila se na stanovnike brda Gradec (Grech). Dobivene povlastice donosile su određenu samoupravu, pravo biranja gradskog poglavara, suca, trgovanja i sajmovanja. Obveza koja je išla uz to bila je vrlo teška. Trebalo je izgraditi i održavati čvrste gradske zidine. »Bula« je ujedno bila i osnovni gradski zakonik prema kojem se sudilo. Gradski sud smatrao se svetinjom, a kazne što ih je izricao bile su, kao i u ostalom dijelu srednjovjekovne Europe, vrlo oštre i okrutne. Uspostavljena je bila i redarska služba, kojoj je na čelu bio kaštelan ili porkolab. Isprave koje je izdavala gradska uprava bile su ovjerene gradskim pečatom, dobivenim vjerojatno s kraljevskim privilegijama.
Obvezu izgradnje zidina građani su ispunili 1266. godine. Nakon toga unutar grada izgrađene su mnoge kuće i doselili su se brojni obrtnici, stranci i domaći ljudi. I dok je već u drugoj politici 13. stoljeća većina slobodnih kraljevskih gradova izgubila svoje privilegije i potpala pod vlast plemića, Gradec je sačuvao svoju podređenost izravno kraljevskoj vlasti. Kontinuirano, tijekom stoljeća, građani Gradeca donosili su »Zlatnu bulu« na potvrdu kraljevima.
Potkraj 16. stoljeća, do tada vrlo izraženo suparništvo i neslaganje Gradeca i Kaptola, pomalo je nestalo i sve se češće počelo spominjati zajedničko ime grada - Zagreb. Tijekom vremena, Zagreb je postao političko središte i glavnim gradom Hrvatske i Slavonije.
Godine 1850. grad je dobio novi zamah. Gradec, Kaptol, Nova Ves, Vlaška ulica i Horvati, dotad autonomne municipije, spojile su se u jedinstveni kraljevski grad Zagreb. Ukinuta je šest stoljeća duga tradicija biranja gradskog suca, a na čelo grada je postavljen gradonačelnik. Zagreb je tada imao 14.000 stanovnika.
»Zlatna bula« je tako bila temelj na kojem se Zagreb niz stoljeća razvijao i napredovao, temelj hrvatskom kulturnom i političkom središtu, sjedištu Hrvatskoga sabora, hrvatskih banova, mjesta u kojem se odlučivalo o sudbini hrvatskoga naroda.


Svečano obilježen Dan Grada Zagreba

U povodu Dana Grada Zagreba u ponedjeljak održana svečana sjednica Skupštine Grada Zagreba/Sjednici su prisustvovali izaslanik predsjednika Republike dr. Ivica Kostović te predstavnici Vlade, Sabora, HV-a, HAZU-a/Dodijeljene Nagrade Grada Zagreba za 1997. godinu/Otvoren preuređeni Muzej Grada Zagreba

U povodu Dana Grada Zagreba u ponedjeljak je u Gornjogradskoj vijećnici održana svečana sjednica Skupštine Grada Zagreba, uz nazočnost izaslanika predsjednika Republike prof. dr. Ivice Kostovića, potpredsjednice Sabora Jadranke Kosor, kardinala Franje Kuharića te predstavnika Vlade, Vrhovnog suda, Hrvatske vojske i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Uz prigodan govor, predsjednik Gradske skupštine Zlatko Canjuga čestitao je tom prigodom Dan Grada okupljenima, te svim Zagrepčanima.
- Danas se u Zagrebu sučeljavaju sve raznolikosti hrvatskih ljudi i prožimaju sve povijesne, kulturološke i druge odrednice i načini života svake od hrvatskih zemalja. Nekima od njih Zagreb je ispunio očekivanja, dok se drugima ta njihova očekivanja razilaze s poimanjem uloge Zagreba u današnjoj hrvatskoj državi, rekao je Canjuga.
Dodao je i da »u Hrvatskoj ima ljudi prepunih jala i zavisti, iz kojih ne izvire ljubav prema Zagrebu kao glavnom gradu Hrvatske«, te je posebnu poruku uputio mladima koji bi, prema njemu, morali dobro poznavati i razumjeti povijest Zagreba i hrvatskoga naroda da ne bi zaboravom i nemarnošću dopustili drugima da upravljaju njihovom sudbinom.
Zagrebačka gradonačelnica Marina Matulović-Dropulić također je svim Zagrepčanima čestitala Dan Grada, te je iznijela nekoliko planova za budućnost, među kojima su uvođenje vode u sve zagrebačke domove, te proširenje i uređenje kanalizacijske i plinske mreže, te proširenje tramvajskih pruga na Prečko i Dubravu. Posebnu pažnju, napomenula je, Grad treba posvećivati razvoju malog poduzetništva i obrtništva, dok bi se velika briga morala posvetiti i zagrebačkoj mladeži.
Kako je posebno istaknula, Zagreb i Zagrepčani dali su ogroman doprinos samostalnosti i slobodi Hrvatske, te im stoga treba još jednom zahvaliti.
Predstojnik Ureda predsjednika Republike dr. Ivica Kostović prenio je okupljenima čestitku predsjednika Tuđmana, napomenuvši da je Zagrebu danas potrebna dobra suradnja između gradskog i državnog proračuna, kako bi se što prije dovršili kapitalni objekti, a osobito oni iz područja zdravstva, kulture i športa.
U sklopu sjednice uručene su Nagrade Grada Zagreba za 1997. godinu, na kojima je u ime svih nagrađenih zahvalio Viktor Žmegač, germanist, književni teoretičar i povjesničar. Nakon svečanog glazbenog programa, uzvanici su se uputili u Muzej Grada Zagreba, koji je u ponedjeljak otvoren nakon detaljne restauracije.
Kako je istaknuo ravnatelj Dinko Ivić, novouređeni stalni postav muzeja predstavlja oko 2.500 predmeta, na oko 2.000 četvornih metara površine, a predstavlja potpunu priču o gradu, od pretpovijesti do suvremenosti. Uređivanje muzeja, koje je uvelike pomogla gradska uprava, kako je naglasio Ivić, započelo je 1991. godine, a na stalnom postavu radilo se od 1993. godine. (Vedran Flajnik)


Dobitnici nagrada i plaketa Grada Zagreba

Nagradu Grada Zagreba primili su: trener i direktor NK »Zagreb« Dražan Jerković, pjesnik i romanopisac Alojz Majetić, multimedijalni umjetnik Dalibor Martinis, glumac i redatelj Rene Medvešek, prvak zagrebačke Opere i dugogodišnji prvak berlinske Opere Tomislav Neralić, arhitekt Tomislav Odak, generelni direktor Zagrebačkog velesajma Jurica Pavelić, redoviti profesor Odsjeka za povijest zagrebačkog Filozofskog fakulteta Petar Selem, potpredsjednik Hrvatske obrtničke komore i Udruge poslodavaca malih i srednjih poduzetnika, obrtnik Stjepan Šafran, te germanist i književni teoretičar i povjesničar Viktor Žmegač.
Nagrada je uručena i skupini znanstvenika-suradnika Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba: Željku Baklaiću, Mati Ljubičiću, Dinku Puntariću i Ivanu Vodopiji.
Plaketom su nagrađeni: Industrija mliječnih proizvoda »Dukat«, Klasična gimnazija u Zagrebu, Muzej grada Zagreba i Tehnička škola »Ruđer Bošković« u Zagrebu.

NAJAVEPOLITIKAKULTURAEKONOMIJAGLEDIŠTASPORTZAGREB
PISMATEME DANA •  KOMENTARMARKETING PRETPLATA


VJESNIK d.d., • HRVATSKI POLITIČKI DNEVNIK • 10 000 Zagreb, Slavonska avenija 4
CENTRALA: telefoni 343 33 33 i 61 66 666, UREDNIŠTVO: 61 61 680 i 61 61 682, telefaks 61 61 650 i 61 61 602