Utorak, 05.05.2009.


Povratak povijesnim promašajima

Sve ukazuje na još jedno izdanje »tramvaj lige« za kojom nitko razuman ne bio smio čeznuti.

Nogometaši »Dinama« lako su se u popodnevnim satima protekle nedjelje na maksimirskom travnjaku obračunali s »Rijekom«, a »Varteks« nekoliko sati kasnije priredio senzaciju i usred Poljuda svladao »Hajduka«, što bi značilo da je četiri kola prije kraja sezone vrlo vjerojatno riješeno pitanje o hrvatskom nogometnom prvaku. Istodobno, mjesec dana prije završetka prvenstva formalno se još uvijek ne zna kako će najesen izgledati najjači hrvatski nogometni razred, koliko će drugoligaša izboriti prvoligaški status, a koliko prvoligaša preseliti u niži rang natjecanja... Samo formalno. Svima je već jasno da će prvoligaško nogometno natjecanje u Hrvata iduće sezone brojati šesnaest, umjesto dosadašnjih dvanaest klubova.

Dok se čeka konačna odluka o Ligi 16, »Liga 2« ulazi u fazu konačnoga raspleta. »Dinamo« i »Hajduk« bore se za naslov prvaka, medijski prostor zaokupljen je vječnom borbom nogometnog juga i sjevera, u priču se idealno uklapa i Hrvatska televizija, koja sve češće nema sluha za »obične smrtnike«. Što je s njima? »Slaven Belupo« i »Rijeka« bore se za treće mjesto i barem dvije europske utakmice, ostali klubovi ne bore se nizašto. Otkad je u javnosti procurila »povjerljiva« i očito dobro provjerena informacija da su baš svi klubovi koji su zatražili i dobili prvoligašku licencu za iduću sezonu, čak i sesvetska »Croatia« više ne strepi od ispadanja iako čami na začelju prvoligaške karavane. Nitko ne mari što, recimo, treća momčad lige za vodećim »Dinamom« četiri kola prije kraja prvenstva zaostaje devetnaest, a sesvetski »fenjeraš« čak 47 bodova. Unatoč provalijskim razdaljinama u kvaliteti između klubova u ligi dvanaestorice, Liga 16 čeka svoju inauguraciju!?

Štimčeva pobjeda


Da će tako biti dalo se naslutiti još tijekom tragikomične sjednice Izvršnoga odbora Hrvatskoga nogometnoga saveza, prekinute zbog nedostatka kvoruma poslije burne rasprave o stranim sucima. Prije toga, čelništvo krovne organizacije hrvatskoga nogometa na čelu s Vlatkom Markovićem ublažilo je ključni kriterij za dobivanje licence, dozvolivši klubovima s neodgovarajućom infrastrukturom odigravati domaće utakmice na stadionima izvan domicilne županije. Onoga trenutka kad je vrhuška HNS-a odlučila progledati kroz prste klubovima, pogotovo drugoligašima, sve je bilo jasno. Valja samo pričekati službenu objavu ovoga četvrtka ili petka drugostupanjske odluke Žalbenog tijela.

Igor Štimac pobijedio je Vlatka Markovića, koji je, na njemu nesvojstven način, olako popustio predsjedniku Udruge prvoligaša. Licenciranje klubova trebalo je biti Markovićev otpor Štimčevoj inicijativi, a pretvorilo se u konačnu kapitulaciju. Ništa čudno, Marković je ionako odavno digao ruke od domaće nogometne scene. Budući da je HNS još jednom odlučio zažmiriti na očite probleme, umjesto uskraćenih licenci, ublaženi kriteriji iznjedrili su »ad hoc« rješenja pa će tako iduće sezone Puljani svoju »Istru« gledati na Kantridi, Karlovčani svoje pulene bodriti u Zaprešiću, nogometni zaljubljenici iz Starih Perkovaca »Slavonca« gledati u Velikoj, »Hrvatski dragovoljac« igrati u Maksimiru... Bude li doista tako, sve ukazuje na još jedno izdanje »tramvaj lige« u kojoj će se u krugu od dvadesetak kilometara natjecati »Dinamo«, »Zagreb«, »Inter«, »Croatia Sesvete«, »Hrvatski dragovoljac«, »Lokomotiva« i »Karlovac« i za kojom nitko razuman ne bio smio čeznuti, kao što ni najmanje za svojom mračnom prošlošću nije čeznula razmažena i neurotična Blanche DuBois u jednoj od najpoznatijih američkih drama čuvenoga »pulitzerovca« Tennesseeja Williamsa »Tramvaj zvan čežnja«. Za razliku od Blanche, hrvatski nogomet ne bježi od svoje prošlosti, već se odlučno vraća nekim svojim povijesnim promašajima.

Četiri promašaja

Štimčev model Lige 16 u povijesti Prve HNL-a saživio je četiri puta, liga šesnaestorice igrala se u sezonama 1992./93., 1994./95., 1996./97. i 2001./02. Jedino dobro što je Liga 16 donijela u svojim prethodnim izdanjima jest činjenica da je »Zagreb« u sezoni 2001./02. prvi i jedini put uspio prekinuti dominaciju »Dinama« i »Hajduka« kad su u pitanju osvojeni naslovi prvaka. Neki drugi pokazatelji ne idu u prilog Štimčevoj »reinkranaciji« prvoligaškoga nogometanja sa šesnaest klubova, recimo bodovna (Zagreb je u sezoni 2001./02. imao 53 boda više od posljednjeplasiranog TŠK-a iz Topolovca) i rezultatska razlika (Zagreb – TŠK 8:0, HAŠK Građanski – Radnik 8:2, HAŠK Građanski – Belišće 8:1). Dodatno povećanje broja klubova u hrvatskom prvoligaškom natjecanju dovodilo je do još većih kvalitativnih nesrazmjera, iz najbrojnijeg izdanja Prve HNL s osamnaest klubova (1993./94.) datiraju rekordne pobjede i porazi, »Croatia« je u 16. kolu svladala »Pazinku« 10:1, a »Hajduk« u 32. kolu deklasirao velikogorički »Radnik« 10:0, što je ujedno najveća pobjeda u povijesti HNL-a. Treba li napomenuti da je »Radnik« te iste sezone osvojio samo osam bodova, a prvoplasirana »Croatia« 50, a da su se pritom za pobjedu dobivala samo dva boda. Uzgred, posljednje izdanje Lige 16 ponudilo je najmanju gledanost na stadionima u proteklom desetljeću. Valjda i to nešto govori.

Kome treba liga 16?


Zagovarajući ideju o Ligi 16, Štimac se povodio prosperitetom klubova u malim hrvatskim sredinama i gradovima i jamčio svijetlu budućnost mladih nogometaša, koji će u proširenom izdanju lige pronaći svoje mjesto pod prvoligaškim suncem. Pritom vjerojatno nije mario da su mali klubovi (Neretva, Radnik, Dubrovnik, Mladost 127., Primorac, Pazinka...) uglavom u prvoligaškom nogometu »plesali jedno ljeto«, a onda zauvijek bili brisani s velike scene. Štimčeva teorija ne pije vodu ni kad je u pitanju igračka afirmacija mladih igrača. Na to ukazuje najsvježiji primjer sesvetske »Croatije« koja je u prvoligaški projekt »zagrizla« s »veteranima«. Što će tek biti kada iduće sezone na snagu stupi odluka o povećanom broju stranaca u Prvoj HNL (s četiri na šest)?

Kome doista treba Liga 16? Štimac nije prvi koji je zagovarao tezu o proširenju lige i pričao o razvoju nogometa u Hrvata dok je istodobno u hrvatskom nogometu rastao samo ego i imidž samodopadnih provincijskih tajkuna na čelnim funkcijama novih prvoligaša, uvijek spremnima na sitne ili krupne mutne poslove na »crnoj burzi«. Treba li Liga 16 samo zato da bi neko Štimčevo dalmatinsko »malo misto« dobilo prvoligaša ili da bi Zdravko Mamić iduće sezone ubrao sigurne bodove u »prijateljskim« susretima s njegovom »Lokomotivom«? Treba li Liga 16 samo zbog minornih provizija kvazimenadžera, koji će u proširenom izdanju natjecanja pronaći plodno tlo za neke osobne interese iz najnižih pobuda?

Zanimljivo je da nitko od odgovornih u HNS-u nije kod »darivanja« licenci ustrajao na solventnošću novih i starih prvoligaša, iako je dobro poznato da i mnogi renomirani članovi Prve HNL grcaju u dugovima i muče muku s golim preživljavanjem. Kako je to moguće da se u vremenima kada recesija iz dana u dan uzima maha na svim razinama nitko u HNS-u ne pita hoće li novopečeni prvoligaši moći financijski izgurati sezonu. Ma, nema veze. Barem će se igrati nogomet sve u šesnaest. Neka igre počnu.

Popuna lige

Budući da licencu imaju svi koji su joj se nadali (između ostalih Croatia Sesvete, Karlovac, Istra 1961, Slavonac CO, Međimurje, Solin...) u ovom je trenutku bitan jedino sportski uvjet. On se tiče članka 39 Propozicija natjecanja što nalaže da se Liga 16 formira klubovima poredanim od 1. do 11. mjesta na kraju prvenstva aktualne Prve HNL, odnosno klubovima poredanim od 1. do 4. mjesta postojeće Druge HNL. Preostalog, šesnaestog člana dat će razigravanje po dvostrukom kup-sustavu dvanaestoplasiranog prvoligaša i petoplasiranog drugoligaša. S jednom bitnom napomenom, u kvalifikacije po potrebi može ući klub koji je, zaključno, na ljestvici drugoligaša dvije stepenice ispod mjesta predviđenog za doigravanje (sedmi) ako peti i šesti klub nemaju licencu. Odluku o novom sustavu natjecanja Prve HNL sa šesnaest klubova izglasala je Skupština HNS-a prije jedanaest mjeseci.

Liga 16 najmanje gledana

Od kada je hrvatskoga prvenstva broj klubova Prve HNL mijenjao se čak sedam puta. Posebno je dinamično bilo devedesetih godina prošloga stoljeća, kada se iz sezone u sezonu liga uporno proširivala ili smanjivala. Isprobani su praktički svi sustavi osim Lige 10, a Liga 16 na snazi je bila već četiri puta, u sezonama 1992./93., 1994./95., 1996./97. i 2001./02. Svaki put je koncept živio samo jednu sezonu i odmah je napuštan. Zanimljivo je da je Liga 16 i najmanje gledana, kada se usporede podaci iz tekućeg desetljeća. U posljednjih devet sezona hrvatsku je ligu u prosjeku gledalo oko 3000 gledatelja po utakmici, osim u sezonama kada se igrala Liga 16, kada broj pao na oko 2.500 gledatelja. Usput, rekordno velika gledanost zabilježena je u sezoni 1998/99., sa 12 sudionika i 3.942 navijača po utakmici. Zasigurno i zbog bronce sa SP-a u Francuskoj te zbog neizvjesne utrke »Dinama« i »Rijeke« za naslovom prvaka.

Sezona broj gledatelja format lige

1999./00. 2839 liga 12

2000/01. 2942 liga 12

2001./02. 2453 liga 16

2002./03. 3313 liga 12

2003./04. 2900 liga 12

2004./05. 2907 liga 12

2005./06. 3267 liga 12

2006./07. 3013 liga 12

2007./08. 3094 liga12

Iskustva ostalih država

Ako se pogledaju formati liga u zemljama koje prethode Hrvatskoj na UEFA-inoj listi ligaških koeficijenta, može se pronaći velika raznolikost. Od 11. mjesta koje zauzima Turska, do 26. kojega drži Mađarska, u sedam zemalja igra se Liga 16, u četiri Liga 12, u po dvije Liga 10 i Liga 18, u jednoj Liga 14. To su zemlje kojima Hrvatska teži budući da će u Top 10 teško ući. Tamo inače caruju velike lige, četiri su sa po 20 klubova, po dvije sa 18 i 16, te po jedna sa 14 i 12 klubova. Najmanja je škotska, deseta liga u Europi, koja se često spominje kao primjer Hrvatskoj, budući da je riječ o sličnoj državi kada je u pitanju broj stanovnika. Škotska nije jedina, i ostale države bliske Hrvatskoj brojem stanovnika imaju u pravilu lige sa 10 do 14 klubova, dok 16 do 18 klubova imaju uglavnom države s mnogo većim stanovništvom.

Mjesto Liga Stanovništvo Format

10. Škotska 5 milijuna Liga 12

11. Turska 70 milijuna Liga 18

12. Ukrajina 47 milijuna Liga 16

13. Belgija 10 milijuna Liga 18

14. Grčka 11 milijuna Liga 16

15. Češka 10 milijuna Liga 16

16. Švicarska 7,3 milijuna Liga 10

17. Bugarska 7,5 milijuna Liga 16

18. Norveška 4,5 milijuna Liga 14

19. Danska 5 milijuna Liga 12

20. Austrija 8 milijuna Liga 10

21. Srbija 7,5 milijuna Liga 12

22. Izrael 5 milijuna Liga 12

23. Švedska 9 milijuna Liga 16

24. Slovačka 5 milijuna Liga 10

25. Poljska 40 milijuna Liga 16

26. Mađarska 10 milijuna Liga 16

27. HRVATSKA 4,5 milijuna Liga 12

Lige petice

Zemlja Stanovništvo Format

Engleska 51 milijuna Liga 20

Francuska 61,5 milijuna Liga 20

Italija 58,5 milijuna Liga 20

Njemačka 82,5 milijuna Liga 18

Španjolska 43,5 milijuna Liga 20

Preuzeto s Novi list.hr