Grad (naseljeno mjesto)
 |
Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon. |
-
Za druga značenja pojma Grad pogledajte Grad (čvor).
Grad (riječ potječe od praslavenskog gordъ[1]) predstavlja urbanizirano, naseljeno mjesto sa svim karakteristikima jednog urbaniziranog, kultiviranog naselja: (asfaltiranim ili popločanim) ulicama, trgovima, gradskim četvrtima, dijelovima grada, parkovima i perivojima, šetalištima i promenadama, gradskim korzom i glavnom gradskom ulicom, upravnim i komunalnim funkcijama (policija, dom zdravlja, pošta, vatrogasno društvo, osiguravajući zavodi), školama i dječijim vrtićima, obrazovnim ustanovama općeg i posebnog karaktera, medijima (radijske i televizijske stanice, novinske kuće), vjerskim objektima, određenim brojem trgovina i dućana, u većini slučajeva i sa robnim kućama ili tržnim centrima, ugostiteljskim objektima (hotelima, prenoćištima, gradskim kafanama, gostionama, kafićima i diskotekama), industrijom i proizvodnim pogonima, i slično. Grad se napose odlikuje određenom veličinom, koja varira od veličine mjesta. Tako su neka mjesta u Bosni i Hercegovini kao Kupres ili Ljubuški "gradovi", dok su slična mjesta sa istim ili nešto većim brojem stanovnika u ravničarskim predjelima poput Bosanske Posavine, Vojvodine ili Slavonije "sela". Gradsku strukturu čini i složena, zatvorena urbana cjelina mjesta, te visoka gustina naseljenosti na relativno malom prostoru.
Osim toga (a to se posebno odnosi na bosansko-hercegovačke gradove poput Jajca, Livna, Srebrenice ili Foče) važnu ulogu igra i samo historijsko iskustvo, odnosno vrijeme nastanka nekog mjesta i period početka i trajanja njegove urbanosti. Veoma važnu ulogu u procesu urbanizacije kod nas i definiranja nekog mjesta kao urbano područje iz današnje perspektive ima plodno i veoma bogato osmanlijsko doba (kraj 15. vijeka - 1878), koje je kao takvo na prostoru Bosne i Hercegovine definiralo pojam čaršije i obilježilo ga kao prostor užeg urbanog centra kasnijih gradova. Ovo se na primjer odnosi na naše kasnije gradske centre kao Sarajevo, Mostar ili Banju Luku. S druge strane, u Bosni postoje i starija naselja, kao što su Jajce, Kreševo ili Livno, sa svojim iskustvom bosanskih kraljevskih gradova. Livno pak u svom rodnom listu, osim svog bosanskog kraljevskog perioda, bilježi i vrijeme koje mu je prethodilo, tako da se Bistrički grad diči sa ukupno 11. svojih gradskih vijekova kao urbano mjesto, koja su dokazana kroz historijske dokumente (Povelja kneza Mutimira), mada se i tu pretpostavlja, da je mjesto kao takvo puno starije.
Podjela gradova prema veličini[uredi | uredi izvor]
 |
Tačnost podataka u ovom članku je osporena. Molimo da provjerite i ispravite netačnosti u članku. |
 |
Ovaj članak obrađuje samo temu na lokalnom nivou i ne obrađuje globalno viđenje pojma Grad (naseljeno mjesto). Članak treba dopuniti tako da obuhvati temu članka na svjetskom nivou |
Statistička definicija grada ovisi prvenstveno od određenog broja stanovnika, koji žive u njemu, te varira u internacionalnom kontekstu. Tako se definicija grada u Bosni i Hercegovini ne može porediti sa definicijom grada u Holandiji s jedne ili u Mongoliji s druge strane, zbog specifične, odnosno drugačije naseljenosti u našoj zemlji od gore spomenutih zemalja.
Za prilike u Bosni i Hercegovini (poštujući pojam urbanosti) mogli bi govoriti o sljedećoj podjeli gradova prema broju stanovnika:
- do 5.000 stanovnika: naseljena mjesta, manji gradovi, varošice ili čaršije (Srebrenica, Neum, Nevesinje, Rudo, Kupres, Glamoč, Tomislavgrad, Mrkonjić Grad, Laktaši),
- od 5.000 do 10.000 stanovnika mali gradovi (Cazin, Čapljina, Grude, Posušje , Ljubuški, Prozor, Gradačac, Bosanski Šamac, Bosanska Krupa, Drvar, Zvornik, Višegrad, Orašje, Odžak),
- od 10.000 do 20.000 gradovi (Široki Brijeg, Travnik, Prnjavor, Kakanj, Livno, Tešanj, Modriča, Jajce, Goražde, Konjic, Visoko, Trebinje, Sanski Most, Bugojno, Bosanski Brod, Živinice),
- od 20.000 do 50.000 srednje veliki gradovi (Bihać, Doboj, Prijedor, Bijeljina, Brčko),
- od 50.000 do 100.000 veći gradovi Tuzla,
- od 100.000 stanovnika veliki gradovi Mostar, Banja Luka, Zenica i Sarajevo
- ^ Anthropologische Gesellschaft in Wien (1880), Mittheilungen der anthropologischen Gesellschaft in Wien, Original s Univerziteta Michigan: F. Berger & Söhne, str. 40.
