Slovačka
| Slovačka Republika
Slovenská republika
|
||||||
|---|---|---|---|---|---|---|
|
||||||
| Himna: "Nad Tatrou sa blýska" ("Munje nad Tatrom")
|
||||||
 Položaj Slovačke
|
||||||
| Glavni grad | Bratislava |
|||||
| Službeni jezik | slovački | |||||
| Državno uređenje | ||||||
| - | Predsjednik | Andrej Kiska | ||||
| - | Premijer | Robert Fico | ||||
| Nezavisnost | raspadom Čehoslovačke 1. januar, 1993. |
|||||
| Površina | ||||||
| - | Ukupno | 49,037 (130.) | ||||
| - | Vode (%) | 931 km² (1.9 %) | ||||
| Stanovništvo | ||||||
| - | Ukupno | 5,447,502 Procjena 2007 (110.) | ||||
| - | Gustoća stanovništva | 111/km2 | ||||
| Valuta | Euro | |||||
| Vremenska zona | CET (UTC+1) - ljeti CEST (UTC+2) |
|||||
| Internet domena | .sk | |||||
| Pozivni broj | +421 | |||||
Slovačka je država u Srednjoj Evropi. Na sjeverozapadu graniči s Češkom, jugozapadu s Austrijom, na jugu s Mađarskom na istoku s Ukrajinom i sjeveru s Poljskom. Od 29. marta 2004. godine članica je NATO-a, a od 1. maja iste godine i članica Evropske unije.
Sadržaj
Historija[uredi | uredi izvor]
![[icon]](/web/20150909211921/https://bs.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Accessories-text-editor.svg){kind=small} |
Ova sekcija zahtijeva proširenje. |
Politika[uredi | uredi izvor]
Slovački šef države je predsjednik, koji se bira na izravnim općim izborima svakih pet godina. Veći dio izvršne vlasti ima predsjednik vlade, koji je obično vođa najveće stranke ili većinske koalicije u parlamentu. Imenuje ga predsjednik. Ministre imenuje predsjednik na prijedlog predsjednika vlade. Šef države, također i poglavar države (ili državni poglavar), najviši je predstavnik države u zemlji i prema inostranstvu. Prema međunarodnom pravu, šef države je najviše tijelo vanjskog zastupanja države, koje po ustavnom poretku odnosne države i prema međuarodnom pravu predstavlja i zastupa svoju državu u međunarodnim odnosima.
Politički sistem Slovačke je parlamentarna demokracija.
Najviše zakonodavno tijelo Slovačke je jednodomni parlament, Državno vijeće Slovačke Republike (Národná Rada Slovenskéj Republiky), sa 150 zastupnika. Zastupnici se biraju svake četiri godine proporcionalnom metodom. Najviše sudsko tijelo Slovačke je Ustavni sud (Ústavný súd), koji presuđuje ustavna pitanja. 13 članova ovog suda imenuje predsjednik na temelju popisa kandidata koje predlaže parlament.
Vlada zajednički odlučuje o prijedlozima zakona, o uredbama vlade, o programu vlade i o njegovom ispunjavanju, o bitnim mjerama za osiguranje privredne i socijalne politike Slovačke Republike, o prijedlozima državnog budžeta i državnog završnog računa, o međunarodnim ugovorima SR, o bitnim pitanjima unutrašnje i vanjske politike, o predlaganju zakona Parlamentu SR, o upućivanju mjera u javnu diskusiju, o zahtjevu za iskazivanje povjerenja, o dodjeljivanju amnestije zbog prekršaja, o zamjeni i opozivanju državnih dužnosnika u zakonski određenim slučajevima, o drugim pitanjima ako to odredi zakon.
Političke partije Slovačke Republike[uredi | uredi izvor]
Glavne političke stranke zastupljene u parlamentu SR:
- Smer-SD (50 zastupnika)
- Slovačka demokršćanska unija (SDKU-DS - 31 zastupnik),
- Slovačka narodna stranka (SNS - 20 zastupnika),
- Stranka mađarske koalicije (SMK - 20 zastupnika),
- Pokret za demokratsku Slovačku (LS-HZDS - 15 zastupnika),
- Kršćansko- Demokratski Pokret (KDH - 14 zastupnika).
Predsjednik Slovačke Republike[uredi | uredi izvor]
Predsjednik Slovačke Republike zastupa Slovačku Republiku u inostranstvu i unutar Republike. Svojim odlukama osigurava redovno djelovanje državnih tijela. Njegove su ovlasti relativno ograničene. Među najvažnije spada pravo ulaganja veta na zakone odobrene u Parlamentu. Također je vrhovni zapovjednik Oružanih snaga SR.
Predsjednika biraju građani Slovačke Republike na neposrednim izborima tajnim glasanjem za razdoblje od pet godina. Kandidate za predsjednika predlaže najmanje 15 zastupnika u Parlamentu SR ili građani na temelju peticije potpisane od najmanje 15 000 građana. Za predsjednika se bira kandidat koji je stekao više od 50 posto važećih glasova. Ista osoba može biti izabrana za predsjednika najviše u dva uzastopna razdoblja.
Sadašnji predsjednik Ivan Gašparovič izabran je u drugom krugu predsjedničkih izbora 17. aprila 2004. Svečano je inauguriran 15. juna 2004.
Parlament[uredi | uredi izvor]
Parlament – Nacionalno vijeće Slovačke Republike – jedino je zakonodavno tijelo državne vlasti Slovačke Republike. Kao birano tijelo predstavlja suverenitet države i naroda. Ispunjava važnu ulogu u izgradnji Slovačke Republike kao moderne i demokratske države i u uvođenju socijalne i ekološki orijentirane tržišne ekonomije.
Zastupnici Nacionalnog vijeća birani su na općim, neposrednim izborima tajnim glasanjem. Broj zastupnika je 150 i njihov mandat traje četiri godine.
Političke podjele[uredi | uredi izvor]
Slovačka je administrativno podijeljena na 8 regija (slovački: kraj):
Regija Bratislava
Regija Banska Bistrica
Regija Košice
Regija Nitra
Regija Prešov
Regija Trenčin
Regija Trnava
Regija Žilina
Regije se dijele na okruge (slovački:okres) kojih je upkupno 79. Glavni grad Slovačke, Bratislava, je podijeljen na 5 okruga a grad Košice na 4 okruga. Okruzi se dalje dijele na manje administrativne jedinice: općine i gradove.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Veći gradovi[uredi | uredi izvor]
- Bratislava (glavni grad)
Privreda[uredi | uredi izvor]
Slovačke ekonomija se smatra naprednom ekonomijom. Relativno uspješno je izvršena transformacija sa centralno planirane (karakteristika privrede tadašnjih komunističkih država) na tržišnu ekonomiju. Većina privatizacije je nedavno završena, bankarski sektor je gotovo u potpunosti u privatnom vlasništvu, a strane investicije su porasle. Prije globalne recesije, Slovačka je imala visok i održiv ekonomski rast. U 2007. godini rast BDP-a je iznosio 10,5%, 2008. je iznosio 5,8% a 2010. 4,2%, te je po tome Slovačka jedna od najbrže rastućih ekonomija u Evropskoj uniji.[1] U 2011. godini uz rast BDP-a od 3,3% Slovačka je bila druga najbrže rastuća ekonomija (nakon Estonije) u Eurozoni.
Iako se slovački BDP uglavnom zasniva na jakom tercijarnom privrednom sektoru, industrijski sektor takođe ima važnu ulogu u cjelokupnoj privrednoj aktivnosti. Glavne industrijske grane su automobilska i elektoindustrija. U 2007. godini Slovačka je bila prva u svijetu po broju proizvedenih automobila po glavi stanovnika sa ukupno 571.071 proizvedenim automobilom u godini.[2] Trenutno se u Slovačkoj nalaze 3 fabrike u kjima se sklapaju automobili stranih proizvođača: Volkswagen u Bratislavi, Peugeot Citroënova fabrika u Trnavi i fabrika Kia Motorsa u gradu Žilini.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Prema popisu iz 2011. godine,[3] u Slovačkoj je živjelo ukupno 5 397 036 stanovnika od čega je najviše Slovaka (80,7%). Najbrojnija nacionalna manjina su Mađari (8,5%), dok je Roma (2%),[4] Čeha (0,6%), Rusini (0.6%) i ostalih (7,6%).[5]
2007. godine je procijenjeno da je stopa feriliteta u Slovačkoj 1,33, što je znatno ispod prosječnog nivoa i jedna je od najnižih stopa među državama članicama Evropske unije.
Slovaci su u prošlošti mnogo emigrirali, pogotovo krajem 19. i početkom 20. vijeka. Prema popisu stanovništva u SAD-U iz 1990. godine 1,8 miliona ljudi izjasnilo se da su slovačkog porijekla.[6]
Jezik[uredi | uredi izvor]
Službeni jezik je slovački jezik, član slovenske skupine jezika. Mađarski se govori u južnim regijama a rusinski se koristi u nekim sjeveroistočnim dijelovima Slovačke. Jezici manjinskih naroda se koristi u onim općinama u kojima udio manjinskog naroda prelazi zakonom propisanu granicu od 20% ukupnog stanovništva općine.[7]
Religija[uredi | uredi izvor]
Prema popisu iz 2011. godine 62.0% stanovnika Slovačke se izjasnilo kao katolici, 5,9% kao protestanti, 3,8% kao grčki katolici, 0,9% kao pravoslavci dok je 13,4% ateista a 10.6% njih nije uopće odgovorilo na pitanje vjeroispovijesti.[8] U 2004. godini, otprilike jedna trećina tadašnjeg članstva crkve redovno su prisustvovali crkvenim službama.[9] U periodu prije 2. svjetskog rata u Slovačkoj je živjeo znatan broj Jevreja (procjene govore o brojci od oko 90.000 ili 1,6% stanovništva) ali je zbog poznatih dešavanja tokom rata njihov broj smanjen na današnji broj od oko 2.300 ili procentualni udio od 0,04% ukupnog stanovništva.[10]
Kultura[uredi | uredi izvor]
|
Ova sekcija zahtijeva proširenje. |
Također pogledajte[uredi | uredi izvor]
Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ statistical data and prediction of the European Commission
- ^ "Slovak Car Industry Production Almost Doubled in 2007". Industryweek.com. 9 April 2008. Pristupljeno 16 October 2010.
- ^ "Official data on the structure of the Slovak population". Portal.statistics.sk. Pristupljeno 2012-11-125. Nepoznat parametar
|file=ignorisan (pomoć); Provjerite vrijednost datuma kod:|accessdate=(pomoć) - ^ "Roma political and cultural activists estimate that the number of Roma in Slovakia is higher, citing a figure of 350,000 to 400,000". Slovakia.org. Pristupljeno 2012-11-25.
- ^ "Slovakia: Ethnicity of the Population Section". Government of Slovakia. 2010. Pristupljeno 5 October 2010.
- ^ http://www.loc.gov/rr/european/imsk/slovakia.html
- ^ Slovenskej Republiky, Národná Rada (1999). "Zákon 184/1999 Z. z. o používaní jazykov národnostných menšín" (jezik: Slovak). Zbierka zákonov. Pristupljeno 7 June 2009.
- ^ "Data from the Slovak Statistical Office 2011". 2011.
- ^ Manchin, Robert (2004). "Religion in Europe: Trust Not Filling the Pews". Gallup. Pristupljeno 4 December 2009.
- ^ Vogelsang, Peter; Brian B. M. Larsen (2002). "Deportations". The Danish Center for Holocaust and Genocide Studies. Pristupljeno 26 April 2008.
|
|||||||||||||||||||
.svg)
|
|||||||
 |
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: |
