Holandski Antili

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Preferences-system.svg Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.
Holandski Antili
Antias Hulandes (holandski)
Zastava Holandskih Antila Grb Holandskih Antila
Zastava Grb
Položaj Holandskih Antila
Glavni grad Willemstad
Službeni jezik holandski, engleski, Papiamento
Državno uređenje  
 -  Holandska prekomorska teritorija
Površina
 -  Ukupno 800 (184.)
 -  Vode (%) zanemarivo
Stanovništvo
 -  Ukupno 183,000 (185.)
 -  Gustoća stanovništva 229/km2 
Valuta Gulden holanskih antila
Vremenska zona UTC -4
Internet domena .an
Pozivni broj +599

Holandski Antili su holandski prekomorski posjed u Karipskom moru. Za razliku od matice nisu dio Evropske unije. Obuhvataju pet naseljenih ostrva u dvije grupe s ukupno oko 960 km2 i oko 200.000 stanovnika od kojih su 85 posto afričkog porijekla.

Pored turizma, glavni prihod ostrva potiče od niza banaka koje ovdje imaju svoje sjedište.

Holandskim Antilima pripadaju sljedeća ostrva:

Holandski antili su 1954. dobili punu samostalnost u unutrašnjim pitanjima. Za pitanja vanjske politike kao i za odbranu, i dalje je nadležna Holandija.

Do 1986. je i ostrvo Aruba bilo dio područja holandskih antila, kada je postao treći ravnopravno sastavni dio Holandije uz Holandiju i holandeske antile. Zbog toga se još i danas ponekad koristi pojam ABC-ostrva.

Na ostrvima je 1993. godine bio održan referendum na kojem se značajna većina stanovništva s pravom glasa izjasnila za ostanak u Kraljevini Holandiji. Na Curaçau je 74% glasalo za ostanak, a i na drugim ostrvima rezultati su bili slični.

Osobito je vrijedna spomena međunarodni aerodrom princeze Julijane na Svetom Martinu. Njen neobičan položaj privlači i oduševljava niz gledalaca; prilaz aviona, do pred samo slijetanje, odvija se iznad vode. Neposredno prije same sletne staze nalazi se plaža na koju rado dolaze znatiželjnici i promatraju slijetanje usprkos strašnoj buci i jakim zračnim strujanjima koje uzrokuju avioni.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Uprava
Opće informacije
Historija
Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: