Belgija

Izvor: Wikipedia
((nl)) Koninkrijk België
((fr)) Royaume de Belgique
((de)) Königreich Belgien
Kraljevina Belgija
Flag of Belgije Coat of arms of Belgije
Državno gesloEendracht maakt macht  (nizozemski)
L'union fait la force"  (francuski)
Einigkeit macht stark  (njemački)
"Snaga kroz jedinstvo" (dosl.. "Jedinstvo stvara snagu", "Jedinstvo čini jačim")
HimnaThe "Brabançonne"
Location of Belgije
Položaj  Belgium  (orange)

– in Europe  (camel & white)
– in the European Union  (camel)                  [Legend]

Location of Belgije
Glavni grad Bruxelles
50°54′N, 4°32′E
Najveći metropolitansko područje Briselska regija glavnog grada
Službenik jezik/ci nizozemski, francuski, njemački
Demonim Belgijanci
Političko uređenje parlamentarna demokracija i ustavna monarhija
 -  Kralj Filip
 -  Pemijer Charles Michel
Nezavisnost
 -  proglašena 4.10. 1830
 -  priznata 19.4. 1839
Pristup EU 25.3. 1957.
Površina
 -  Total 30.528 km² (139.)
11.787 sq mi 
 -  Voda (%) 6,4
Stanovništvo
 -  2007 estimate 10,584,534[1]
 (76. [2005])
 -  2001. census 10,296.350 
 -  Gustoća 344.32/km² (2006) (29th [2005])
892/sq mi
GDP (PPP) 2004 estimate
 -  Total 316,2 milijardi $ (30.)
 -  Per capita 31.400 $ (13.)
Gini (2000) 33 (medium) (33.)
HDI (2005) Green Arrow Up.svg 0.946 (high) (17.)
Valuta Euro ()1 (EUR)
Vremenska zona CET (UTC+1)
 -  Ljeti (ljetno vrijeme) CEST (UTC+2)
Internet TLD .be²
Pozivni broj +32
1 prije 1999: belgijski franak.
2 Koristi se domena .eu, odnosno dijeli s drugim državama članicama Evropske Unije.

Belgija je zapadnoevropska država koja se graniči sa Holandijom, Nemačkom, Luksemburgom, i Francuskom. Ukupna površina Belgije je 30.150 kvadratnih kilometara. Glavni grad države je Brisel. Ukupno stanovništvo je 10.309.725. Belgija je na kulturnoj raskršnici germanske i romanske Evrope sa holandskim govornim područjem na severu (Flamanci), nemačkim na istoku, te francuskim na jugu, (Valonci), što je odraženo u državnim institucijama i političkoj istoriji. 60% stanovnika Belgije su Flamanci, a 31% su Valonci.

Istorija[uredi - уреди]

Vlada[uredi - уреди]

Političke podele[uredi - уреди]

Geografija[uredi - уреди]

Kraljevina u severozapadnoj Evropi, u Beneluksu. Graniči se sa Holandijom, Nemačkom, Luksemburgom i Francuskom i izlazi na Severno more. Belgija se deli na priobalne nizije na severu, centralni brdoviti deo i Ardenske planine na jugu. Najviši vrh je Botranž. Najveće reke su Šelda i Meza. Klima od obale do planina ide od atlantske do kontinentalne.

Privreda[uredi - уреди]

Stanovništvo[uredi - уреди]

Glavni članak: Demografija Belgije

Kultura[uredi - уреди]

Najvažniji deo belgijske kulture su festivali. Najpoznatiji je karneval u Binšu.

U književnosti su zastupljene flamanska i francuska književnost. Najpoznatiji srednjovekovni književnici su Filip de Komin i Žan Froasar. Najpoznatiji iz 19. veka su Šarl de Koster, Emil Verheren i Hendrik Konsijens, a iz 20. grof Moris Polidor Mari Bernard Meterlink.

Belgija je bila jedan od centara renesanse u 15. i 16. veku. Najpoznatiji slikari ovog perioda su Hubert van Ejk, Jan van Ejk, Hijeronimus Boš i Piter Brigel Stariji. U 17. veku je najpoznatiji ser Antoni van Dik koji je ujedno i najpoznatiji flamanski slikar. U 20. veku su najpoznatiji baron Džejms Sidni Ensor, Pol Delvo i Rene Fransoa Gislan Margit.

Belgijski arhitekta baron Viktor Horta je snažno uticao na razvoj evropske arhitekture u 20. veku. Modernu arhitekturu Belgije je razvio Henri Klemens van de Velde.

Relevantni članci[uredi - уреди]

V. također[uredi - уреди]

Izvori[uredi - уреди]

Fusnote[uredi - уреди]

  1. "Structuur van de bevolking — België / Brussels Hoofdstedelijk Gewest / Vlaams Gewest / Waals Gewest / De 25 bevolkingsrijkste gemeenten (2000–2006)" (nizozemski) (asp). Belgian Federal Government Service (ministry) of Economy — Directorate-general Statistics Belgium. © 1998/2007. http://statbel.fgov.be/figures/d21_nl.asp#2. pristupljeno 23. 05. 2007.. 

Vanjske veze[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]