Robovlasništvo
 |
Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon. |
Robovlasništvo je prvi oblik klasnog i iskorištavačkog društvenog uređenja, a temelji se na privatnom vlasništvu i na radu robova.
Postanak i razvoj[uredi | uredi izvor]
Ropsko društveno uređenje počinje raspadom prvobitne zajednice, na prelazu iz četvrtog u treće tisućljeće p. n. e., a završava nastankom feudalizma u petom vijeku. U razdoblju koje je trajalo gotovo 4 000 godina nastale su velike promjene u ljudskom društvu, da se ni današnji odnosi među ljudima ne mogu razumjeti bez poznavanja robovlasništva. Nastajanju ovog društva prethodile su promjene u prvobitnoj zajednici. Pojedinci se počinju izdvajati, te se počinje proizvoditi više nego je potrebno za goli opstanak. Čovjek počinje iskorištavati drugog čovjeka. Pojedinci ne moraju ni raditi, ni proizvoditi, ali učestvuju u raspodjeli dobara. Nema više izbora poglavara, već to postaje nasljedno pravo. Porodice počinju živjeti na teškom radu robova koji nemaju nikakva prava i daje im se tek potrebno za život.
Zanimljivosti[uredi | uredi izvor]
- U Dubrovačkoj Republici, kao prvoj državi u Evropi, ropstvo je ukinuto 27. januara 1416.
- Mauritanija je, kao zadnja zemlja na svijetu, ukinula ropstvo tek 1981. godine.
- U najzabitijim dijelovima Sahare, ropstvo i danas postoji.
 |
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: |
Nedovršeni članak Robovlasništvo koji govori o politici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
