Kalinjingrad
Kalinjingrad |
||||
---|---|---|---|---|
Stari i novi Kalinjingrad |
||||
|
||||
|
||||
Država | Rusija | |||
oblast | Kalinjingradska oblast | |||
osnivanje | 1255. | |||
grad_od | 1286. | |||
Stanovništvo | 431.491 ({{{godina popisa}}}) | |||
Površina | 215,7 km² | |||
vremenska_zona | UTC+3 | |||
OKATO_kod | 27 401 | |||
|
||||
veb-strana | www.klgd.ru | |||
gradonačelnik | Aleksandar Jarošuk | |||
Kalinjingrad (rus. Kaliningrad, nem. Königsberg, polj. Królewiec, a od 14. do 16. veka: Królówgród, lit. Karaliaučius, latinski: Regiomontium) je lučki grad u Rusiji i glavni grad Kalinjingradske oblasti, ruske eksklave između Poljske i Litvanije, sa pristupom Baltičkom moru. Sa nemačkim imenom, bio je glavni grad nemačke pokrajine Istočne Pruske, bivšeg poljskog poseda Pruske kneževine i, pre toga, Države Tevtonskog viteškog reda.
Nalazi se na ušću reke Pregel u Kalinjingradski zaliv. Prema popisu stanovništva iz 2010. u gradu je živelo 431.491 stanovnika. Kalinjingrad je veliki saobraćajni centar (železnički i drumski), ima morsku i rečnu luku kao i međunarodni aerodrom „Hrabrovo“. Veliki je centar mašinske industrije a razvijeni su metalurgija, laka industrija, grafička industrija i ribarstvo. Najznačajniji muzeji su muzej ćilibara, istorije umetnosti, svetskog okeana, umetnička galerija, muzej utvrđenja, a grad ima i više dramskih pozorišta, velikih biblioteka (posebno su važni sačuvani fragmenti Valenrodske biblioteke), zoološki vrt i botaničku baštu. U centru grada se nalazi katedrala izgrađena od opeke u gotskom stilu.
Sadržaj/Садржај
Geografija[uredi - уреди]
Kalinjingrad je smešten na ušću reke Pregel, koja tamo uvire u Vislansku lagunu. Geografski položaj Kalinjingrada je . Morska plovila mogu doći do Gdanjskog zaliva i Baltičkog mora kroz Vislansku lagunu i Baltijski kanjon.
Klima Kaliningrada | |||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Pokazatelj | Jan | Feb | Mar | Apr | Maj | Jun | Jul | Avg | Sep | Okt | Nov | Dec | Godišnje |
Apsolutni maksimum, °C | 12.7 | 15.6 | 23.0 | 27.9 | 30.6 | 33.5 | 36.3 | 36.5 | 31.2 | 26.4 | 19.4 | 13.3 | 36.5 |
Srednji maksimum, °C | 0.4 | 1.2 | 5.4 | 11.4 | 17.6 | 20.5 | 22.1 | 22.0 | 17.0 | 11.8 | 5.4 | 2.1 | 11.5 |
Srednja temperatura, °C | −1.9 | −1.4 | 1.7 | 6.6 | 12.1 | 15.4 | 17.4 | 17.1 | 12.7 | 8.2 | 3.1 | −0.1 | 7.6 |
Srednji minimum, °C | −4.3 | −3.9 | −1.3 | 2.6 | 7.0 | 10.8 | 13.0 | 12.6 | 9.0 | 5.1 | 0.9 | −2.4 | 4.1 |
Apsolutni minimum, °C | −32.5 | −33.3 | −21.7 | −5.6 | −3.1 | 0.7 | 4.5 | 1.6 | −2 | −11.2 | −18.7 | −25.6 | −33.3 |
Količina padavina, mm | 62 | 46 | 45 | 40 | 51 | 78 | 74 | 84 | 83 | 85 | 78 | 78 | 804 |
Izvor: Pogoda i klimat |
Istorija[uredi - уреди]
Država viteškog reda[uredi - уреди]
Kenigzberg (nem. Königsberg, „Kraljeva gora“) su osnovali 1255. Tevtonski vitezovi za vreme osvajanja Pruske. Imenovan je tako u čast češkog kralja Otokara II, koji je došao da pomogne redu u osvajanjima, koja je izvodio pod izgovorom pokrštavateljskih misija poznatih kao Severni krstaški ratovi.
Tokom narednih decenija, Tevtonski red, uz pomoć raznih vitezova iz zapadne Evrope, pokorio je domaće baltičke Pruse, čime je započelo istrebljavanje lokalnih baltičkih Prusa i nemačko naseljavanje u tom području. Uprkos svemu tome, baltički pruski jezik nije izumro sve do 18. veka.
Kenigzberg je bio glavni grad Sambije, koja je bila jedna od četiri biskupije na koje je papski legat Vilim Modenski podelio Prusku 1243. godine. Sveti Adalbert Praški je imenovan za glavnog sveca zaštitnika tamošnje katedrale „Kenigsberška katedrala“. Kalinjingrad je postao član Hanzeatske lige i važna luka za Prusku i Litvaniju.
Kao rezultat Trinaestogodišnjeg rata (poznatog još i pod imenom „Rat gradova“), rata između Tevtonskog reda i Poljske, Država Tevtonskog viteškog reda se smanjila nakon Torunjskog mira 1466. na područje kasnije Kneževine Pruske, pod poljskom krunom.
Stanovništvo[uredi - уреди]
Prema preliminarnim podacima sa popisa, u gradu je 2010. živelo 431.491 stanovnika, 1.488 (0,35%) više nego 2002.
2002. | 2010. |
---|---|
430.003[1] | 431.491[2] |
Poznate ličnosti grada[uredi - уреди]
- Imanuel Kant - filozof
- Aleksej Leonov - kosmonaut
- Jurij Romanenko - kosmonaut
- David Hilbert - matematičar
Vidi još[uredi - уреди]
- Bitka za Kalinjingrad
- Kalinjingradski tramvaj
- Spisak gradova u Rusiji
- Baltički federalni univerzitet Immanuela Kanta
Reference[uredi - уреди]
- ↑ Федеральная служба государственной статистики (Federal State Statistics Service) (May 21, 2004). "Численность населения России, субъектов Российской Федерации в составе федеральных округов, районов, городских поселений, сельских населённых пунктов – районных центров и сельских населённых пунктов с населением 3 тысячи и более человек (Population of Russia, its federal districts, federal subjects, districts, urban localities, rural localities—administrative centers, and rural localities with population of over 3,000)" (ruski). Всероссийская перепись населения 2002 года (All-Russia Population Census of 2002). Federal State Statistics Service. http://www.perepis2002.ru/ct/doc/1_TOM_01_04.xls. pristupljeno 4. 9. 2012..
- ↑ Федеральная служба государственной статистики (Federal State Statistics Service) (2011). "Предварительные итоги Всероссийской переписи населения 2010 года (Preliminary results of the 2010 All-Russian Population Census)" (ruski). Всероссийская перепись населения 2010 года (2010 All-Russia Population Census). Federal State Statistics Service. http://www.perepis-2010.ru/results_of_the_census/results-inform.php. pristupljeno 4. 9. 2012..
Spoljašnje veze[uredi - уреди]
U Wikimedijinoj ostavi nalazi se članak na temu: Kaliningrad |