Gruzija

Gruzija საქართველო Sakartvelo
Zastava Grb
Geslo: ძალა ერთობაშია (gruzijski: Snaga je u jedinstvu)
Državna himna: "Tavisupleba"
Glavni grad		Tbilisi
Službeni jezici		gruzijski
Vođe
-	Predsjednik	Miheil Saakašvili
Uspostava		Od Sovjetskog Saveza 9. travnja 1991.
Površina
-	Ukupno	69,700 km2 (118.)
-	Voda (%)	0
Stanovništvo
-	Popis iz 2004	4,677,401 (114.)
-	Gustoća	67/km2
BDP (PPP)		procjena za 2005.
-	Ukupno	24.790 milijardi $ (122..)
-	Per capita	5,216 $ (120..)
Valuta		lari
Vremenska zona		+3
Pozivni broj		+995
Web domena		.ge

Gruzija/Đurđija (gruzijski: საქართველო sakartvelo) je država na severo-istoku Crnog mora, na jugu Kavkaza. Graniči se sa Rusijom na severu i Turskom, Azerbejdžanom i Jermenijom na jugu.

Glavni grad je Tbilisi. Ima površinu od 69.700 kilometara kvadratnih, a broj stanovnika je oko 5.431.000. Nezavisna je država od 1991 godine, a pre toga je bila republika u okviru Sovjetskog Saveza.

Jezik

Službeni jezik: gruzijski (ili gruzinski).
Jezici: gruzijski (85%), ruski, jermenski i drugi.

Povijest

Erekle II., vladar kraljevstva Kartli-Kakheti od 1762. do 1798., okrenuo se Rusiji radi zaštite od Osmanskog carstva i Perzije. Katarina Velika je prihvatila Gruzijce kao saveznike protiv Turaka, ali je slala slabu pomoć. Kada je izbio novi rusko-turski rat 1787., ruske su se snage povukle, zbog čega su Gruzijci bili ostavljeni bez pomoći. Muhamed-han Kadžar, šah Perzije, je u invaziji 1795. razorio Tbilisi do temelja. Pavle, car Rusije, pripojio je Gruziju Rusiji 1801.

Gruzija je potom preko stoljeća bila dio Ruskog carstva. Nakon što je 1917. izbila Oktobarska revolucija, uz pomoć menjševika i Velike Britanije je proglašena nezavisna Gruzija. Međutim, njena nezavisnost je trajala kratko jer se već 1921. dogodila invazija Gruzije od Crvene armije nakon koje je pripojena SSSR-u. Staljin je provodio čistke i u Gruziji, iako je to zemlja u kojoj se rodio. Drugi svjetski rat pošao je povoljno za Gruziju jer Treći Reich nije uspio toliko duboko prodrijeti u SSSR, ali je velik dio Gruzijaza mobiliziran. Nakon raspada SSSR, Gruzija je proglasila neovisnost 1991., ali su izbili sukobi između njene dvije separatističke regije: Abhazija i Južna Osetija. Nakon što su sukobi ponovno izbili 2008., ruski vojnici su izveli invaziju te dvije regije te ih proglasili nezavisnim državama, što međunarodna zajednica nije priznala. Usljedili su hladni odnosi između Moskve i Tbilisija.

Etničke grupe

• Gruzijci (ili Gruzini) 83%
• Jermeni 5%
• Rusi 2%
• Azerbejdžanci 6%
• Oseti 2%
• Grci 1%
• Abhazi 1%

Osim toga, u Gruziji već više vekova žive gruzijski Jevreji. Život gruzijskih Jevreja uvek je bio bolji i manje zagorčan antisemitizmom, nego život njihovih sunarodnika u drugim zemljama.

Religija

• Pravoslavlje (87%)
• Islam (9%)

Veći gradovi

Popis gradova u Gruziji

Državno uređenje

U sastavu Gruzije nalaze se autonomne republike Abhazija i Adžarija, kao i autonomna oblast Južna Osetija. Abhazija i Južna Osetija su se ocepile od Gruzije i danas postoje kao faktički nezavisne države, međutim, međunarodno nepriznate.

Vanjske veze

Gruzija na Wikimedijinoj ostavi

• Full information about (country) Georgia (english, german, russian, georgian)