1962
Izvor: Wikipedia
< | 19. vijek | 20. vijek | 21. vijek | >
< | 1930-e | 1940-e | 1950-e | 1960-e | 1970-e | 1980-e | 1990-e | >
<< | < | 1958. | 1959. | 1960. | 1961. | 1962. | 1963. | 1964. | 1965. | 1966. | > | >>
Gregorijanski | 1962 MCMLXII |
Ab urbe condita | 2715 |
Islamski | 1381 – 1382 |
Iranski | 1340 – 1341 |
Hebrejski | 5722 – 5723 |
Bizantski | 7470 – 7471 |
Koptski | 1678 – 1679 |
Hindu kalendari | |
- Vikram Samvat | 2017 – 2018 |
- Shaka Samvat | 1884 – 1885 |
- Kali Yuga | 5063 – 5064 |
Kineski | |
- Kontinualno | 4598 – 4599 |
- 60 godina | Yang Voda Tigar (od kineske N. g.) |
Holocenski kalendar | 11962 |
Podrobnije: Kalendarska era |
Godina 1962 (MCMLXII) bila je redovna godina koja počinje u ponedjeljak.
Događaji[uredi - уреди]
Januar/Siječanj[uredi - уреди]
- 1. 1. - Zapadna Samoa nezavisna od uprave Novog Zelanda.
- 4. 1. - U Južnom Vijetnamu odlučeno da krene Program strateških zaselaka (ili Taylor-Staleyjev plan) - preseljeno preko 4 miliona ljudi, često prisilno, program propao do 1963.
- 5. 1. - Narodni odbor grada Beograda zabranio saobraćaj zaprežnim vozilima ulicama grada.
- 7. 1. - Jugoslovenski brod "Šabac" koji je prevozio boksit od Ploča do Roterdama, sudario se sa britanskim teretnjakom Dorington Castle, stradalo 28 jugoslovenskih mornara. [1]
- 7. 1. i 11. 1. - Zemljotresi kod Makarske (M 6.0, int. VIII-IX), troje mrtvih.
- 13. 1.? - Albanija stupa u savez sa NR Kinom, nakon što su raskinute veze sa SSSR.
- 16 - 19. 1. - Vojni udar i kontraudar u Dominikanskoj Republici.
- 22. 1. - Organizacija Američkih Država suspendovala članstvo Kube, na inicijativu SAD.
- 24. 1. - Vajar Ivan Meštrović pokopan u rodnim Otavicama kod Drniša.
- januar - Postavljen krematorijum na beogradskom Novom groblju.
Februar/Veljača[uredi - уреди]
- 3. 2. - U Beogradu izmereno rekordnih 80 cm snega.
- 4-5. 2. - Pomračenje Sunca i velika konjunkcija svih klasičnih planeta.
- 5. 2. - Francuski predsednik Charles de Gaulle poziva na nezavisnost Alžira.
- 7. 2. - Stupa na snagu skoro totalni Američki embargo protiv Kube.
- 7. 2. - Tragedija u rudniku Luisenthal u Saarlandu, poginulo 299 rudara.
- 10. 2. - Zarobljeni američki pilot Francis Gary Powers razmenjen u Berlinu za sovjetskog špijuna Rudolfa Abela.
- 16. 2. - Poplave na Severnom moru oko Hamburga, gine preko 300 ljudi.
- 20. 2. - Program Mercury: John Glenn u letelici Friendship 7 je prvi Amerikanac na orbitalnom letu oko Zemlje.
- 27. 2. - Eksplozije u rudniku lignita Banovići odnele 54 rudara i 11 u kritičnom stanju.
Mart/Ožujak[uredi - уреди]
- 2. 3. - General Ne Win se vojnim udarom vratio na vlast u Burmi (ostaje do 1981).
- 2. 3. - Wilt Chamberlain postigao 100 poena.
- 14. 3. - Amnestija većine političkih protivnika jugoslovenskog režima, uključujući pripadnike gubitničkih formacija iz Drugog svetskog rata - navodno utiče na 150.000 emigranata i 1000 zatvorenika[1].
- 14-16. 3. - (Tajna) Proširena sednica Izvršnog komiteta CK SKJ - rasprava o decentralizaciji i krizi međurepubličkih odnosa; govori se o šovinizmu i nacionalnom partikularizmu.
- 18. 3. - Evijanski sporazum: okončanje Alžirskog rata (sporazum velikom većinom podržan na referendumu 8. 4.).
- 19. 3. - Primirje stupa na snagu u Alžiru, ali OAS (Organisation de l'armée secrète) nastavlja s terorističkim napadima.
- 23. 3. - HE Kokin Brod (22,5 MW), jedna od limskih HE, priključena na mrežu (prva sinhronizacija).
April/Travanj[uredi - уреди]
- 4. 4. - Uspostavljena Južnoarapska Federacija, britanski protektorat (jugozapadni kraj Južnog Jemena).
- 7. 4. - Milovan Đilas ponovo uhapšen, (Moskva protestovala zbog knjige "Razgovori sa Staljinom").
- 8. 4. - Mijalko Todorović, potpredsednik Odbora za privrednu koordinaciju SIV-a, podneo izveštaj o ekonomiji: uvoz raste, proizvodnja i izvoz opadaju, potrebne mere štednje.
- 9. 4. - 34. dodela "Oskara", najbolji film je "Priča sa zapadne strane". Nagradu dobio i crtani film "Surogat" Dušana Vukotića.
- 20. 4. - U Alžiru uhapšen Raoul Salan, lider OAS.
- 25. 4. - Prva nuklearna proba u sklopu Operation Dominic: američki nuklearni testovi na Pacifiku traju do novembra. Ovim je obuhvaćena i Operation Fishbowl, detonacije na velikim visinama.
- 28. 4. - Otvoren aerodrom "Beograd" (danas "Nikola Tesla") kod Surčina, umesto starog kod Bežanijske Kose.
- april - Američke rakete PGM-19 Jupiter u Turskoj postale operativne[2].
Maj/Svibanj[uredi - уреди]
- 6. 5. - Titov govor u Splitu - kritika zastranjivanja i promašaja (o odgovornosti komunista, političkim fabrikama, službenim putovanjima u inostranstvo i rasipništvu, direktorima koji "drmaju" preduzećem, šovinizmu).
- 8 - 18. 5. - Manevri američkih oružanih snaga pod imenom Whip Lash, provera planova protiv Kube[2][3].
- 14. 5. - Đilas na zatvorenom suđenju dobio pet godina zatvora.
- 14. 5. Huan Karlos I od Španije se u Atini oženio grčkom princezom Sofijom.
- 14-16. 5. - Sednica Izvršnog Komiteta SKJ - disciplinske mere protiv političara iz Slovenije, Makedonije i Hrvatske, zbog rastućeg policentrizma[4].
- 19. 5. - Happy Birthday, Mr. President: Marilyn Monroe peva Johnu F. Kennediju.
- 30. 5. - 17. 6. - Mondijal u Čileu, Jugoslavija četvrta.
- 31. 5. - Adolf Eichmann obešen u Izraelu.
- maj - Rekonstrukcija SIV-a, ukinut Sekretarijat za socijalnu politiku i komunalne poslove (Lidija Šentjurc), nekoliko novih sekretara[1].
Jun/Juni/Lipanj[uredi - уреди]
- 1 - 2. 6. - Novočerkaski masakr: ubijeno 28 demonstranata u gradu Novočerkask u SSSR.
- 11. 6. - Zemljotres na Treskavici u BiH (M 6.1, int. VIII), ima povređenih u Sarajevu.
- 11. 6. - Trojica beže iz zatvora Alcatraz, više nikada nisu viđeni.
- 17. 6. - Završeno svetsko prvenstvo u fudbalu u Čileu, Brazil - Čehoslovačka 3:1.
- 25. 6. - U slučaju Engel v. Vitale Vrhovni sud SAD presudio da su obavezne molitve u državnim školama neustavne.
- 25. 6. - U slučaju MANual Enterprises v. Day Vrhovni sud SAD presudio da fotografije nagih muškaraca nisu opscene, čime ih je dekriminalizovao.
- 30. 6. - Legija stranaca napušta Alžir.
- jun? - Boro Jovanović i Nikola Pilić igrali u finalu muških dublova u Wimbledonu[1].
Jul/Juli/Srpanj[uredi - уреди]
- 1. 7. - Burundi i Ruanda nezavisni od Belgije.
- 1. 7. - Referendum o nezavisnosti Alžira, 99% je "za", Francuska priznaje 3. 7..
- 5. 7. - Alžir proglasio nezavisnost, nakon osam godina rata.
- 8. 7. - U Pragu završeno svetsko prvenstvo u gimnastici, Miroslav Cerar uzeo dve zlatne medalje.
- 9. 7. - Andy Warhol prikazao svoje delo Campbell's Soup Cans.
- 10. 7. - Lansiran prvi komercijalni telekomunikacioni satelit "Telstar", koji će omogućiti TV prenos preko Atlantika.
- 12. 7. - Prva svirka The Rolling Stones-a u londonskom Marquee Club-u.
- 13. 7. - Britanski premijer Harold Macmillan otpustio trećinu svog kabineta, što tamošnja štampa naziva "Noć dugih noževa" (faktički kraj partije Nacionalnih liberala).
- c. 15. 7. - Sovjetski brodovi sa nuklearnim oružjem i vojnicima kreću ka Kubi, rezultat sporazuma kubanske vojne delegacije na čelu sa Raúlom Castrom u Moskvi[2].
- 17. 7. - Little Feller I je poslednji atmosferski nuklearni test u Nevadi.
- 23. 7. - Prvi transatlantski TV prenos, zahvaljujući Telstaru. Među slikama emitovanim iz Evrope je i "Beli anđeo", freska iz Mileševe.
- jul - Sastanak Centralnog komiteta SKJ - napadnute ideološke devijacije i "liberalističke koncepcije", zatraženo smanjenje planiranih investicija, predložen 7-godišnji plan umesto 5-godišnjeg[1].
- jul - Ekonomska konferencija Nesvrstanih zemalja u UAR (Egiptu).
Avgust/August/Kolovoz[uredi - уреди]
- 5. 8. - Smrt Marilyn Monroe, verovatno predoziranje barbituratima.
- 6. 8. - Jamajka nezavisna od Ujedinjenog Kraljevstva.
- 8. 8. - NBJ od danas može jednom godišnje da proda građanima devize u iznosu do 15.000 dinara za određene svrhe.
- 10. 8. - Prva pojava Spider-Man-a (u stripu).
- 15. 8. - Sklopljen Njujorški sporazum, prema kome Holandija na Zapadnoj Papui prepušta vlast Privremenoj izvršnoj vlasti UN do 1. 5. 1963, a zatim Indoneziji.
- 16. 8. - Ringo Starr postaje bubnjar The Beatles-a.
- 17. 8. - Peter Fechter (18) pogođen na Berlinskom zidu prilikom pokušaja bekstva sa istoka i ostavljen da iskrvari (prethodnih dana je ubijeno nekoliko istočnih graničara, npr. Rudi Arnstadt).
- 22. 8. - Pokušaj ubistva predsednika De Gola: "ajkula" u kojoj se vozio sa ženom zasuta mašinskom vatrom (organizator Jean-Marie Bastien-Thiry).
- 31. 8. - Trinidad i Tobago nezavisan od UK.
- avgust - Zbog visoke inflacije smanjene plate u Jugoslaviji[1].
Septembar/Rujan[uredi - уреди]
- 8. 9. - Stigla prva pošiljka sovjetskih raketa na Kubu (R-12 Dvina).
- 20. 9. - Zajednička sednica savezne Skupštine i saveznog komiteta SSRNJ, Kardelj: federacija nije okvir za stvaranje neke nove jugoslovenske nacije.[4].
- 20. 9. - Okršaj na kinesko-indijskoj granici.
- 24. 9. - 4. 10. - Predsednik prezidijuma Vrhovnog Sovjeta (nominalni šef sovjetske države) Leonid Brežnjev u poseti Jugoslaviji, znak poboljšanja odnosa Jugoslavije i SSSR. (Brežnjev postao počasni građanin Beograda).
- 25. 9. - Sonny Liston je novi prvak sveta u teškoj kategoriji.
- 26. 9. - Severni Jemen: republikanci (Abdullah as-Sallal) oborili tek ustoličenog kralja Muhammada al-Badra i sutradan proglasili Jemensku Arapsku Republiku, čime počinje građanski rat u toj zemlji.
- 27. 9. - Bujica u Barceloni odnosi stotine života.
Oktobar/Listopad[uredi - уреди]
- 1. 10. - Johnny Carson postaje voditelj The Tonight Show-a.
- 3. 10. - Pušten u saobraćaj novi Pančevački most u Beogradu.
- 5. 10. - Bitlsi izdali svoj prvi hit Love Me Do (/Lav mi du/, "Voli me [molim te]").
- 5. 10. - Premijera Bondovog filma "Dr. No"
- 8. 10. - Afera Spiegel, sukob vlasnika časopisa i saveznog ministra odbrane eskalira "Špiglovim" člankom o nespremnosti vojske.
- 9. 10. - Uganda nezavisna od UK.
- 11. 10. - Papa Ivan XXIII. otvorio Drugi vatikanski koncil.
- 13. 10. - Premijera Who's Afraid of Virginia Woolf? na Broadway-u.
- 14. 10. - Kubanska raketna kriza: špijunski avion U-2 snimio rakete na Kubi.
- 20. 10. - Kineskom ofanzivom počinje Kinesko-indijski rat.
- 22. 10. - Predsednik Kennedy se obraća naciji: izveštava o otkriću raketa i objavljuje stavljanje Kube pod karantin.
- 22. 10. - Uhapšen Oleg Penkovski, pukovnik GRU koji je radi za zapadne obaveštajne službe.
- 26. 10. - Povišena borbena gotovost (DEFCON 2) američke Strateške vazdušne komande (ili još 23.).
- 26. 10. - Policija okupira "Špiglove" prostorije u Hamburgu.
- 27. 10. - U-2 oboren iznad Kube, pilot poginuo.
- 27. 10. - Administrator italijanske naftne kompanije ENI Enrico Mattei poginuo u avionskoj nesreći nejasnog uzroka.
- 28. 10. - Hruščov objavljuje da će povući ofanzivno oružje sa Kube; Amerikanci će, prema tajnom dogovoru, uraditi isto sa raketama u Turskoj - faktički kraj Kubanske krize.
- oktobar - Nacrt novog jugoslovenskog ustava ušao u javnu raspravu[1].
Novembar/Studeni[uredi - уреди]
- 5. 11. - Voz Beograd-Skoplje iskočio iz šina, 24 poginula[1].
- 5. 11. - Afera Spiegel: ministar odbrane Franz Josef Strauß razrešen dužnosti.
- 6. 11. - Generalna skupština Ujedinjenih nacija pozvala sve članice da primjene ekonomske sankcije protiv Južne Afrike zbog njene rasističke politike.
- 7. 11. - Richard Nixon izgubio na guvernerskim izborima u Kaliforniji, zatim održava svoju "poslednju" konferenciju za štampu.
- 20. 11. - Predsjednik SAD John F. Kennedy ukinuo američku blokadu Kube, čime je formalno okončana Kubanska raketna kriza.
- 29. 11. - Ustaška emigracije napala predstavništvo FNRJ u Bad Godezbergu kod Bona u Nemačkoj, ranjeno dvoje službenika, Momčilo Popović umro 13. 12.
- 29. 11. - Britanska i francuska vlada dogovorile razvoj supersoničnog putničkog aviona Concorde.
Decembar/Prosinac[uredi - уреди]
- 1. 12. - Na izložbi u Moskovskom manježu, Nikita Hruščov vređa modernu umetnost.
- 4-20. 12. - Predsednik Tito u poseti Sovjetskom Savezu.
- 8. 12. - Brunejska pobuna, protiv sultana, Britanaca i Malezije - začetak Indonežansko-malezijske konfrontacije.
- 10. 12. - Premijera filma Lawrence of Arabia.
- 14. 12. - Mariner 2 prošao pored Venere - prva uspešna planetarna misija.
- 20. 12. - Levi političar Juan Bosch pobedio na predsedničkim izborima u Dominikanskoj Republici (mandat počinje u februaru).
- 22. 12. - U Engleskoj i Velsu počinje "Veliko smrzavanje": do 5. 3. neće biti noći bez mraza.
- 30. 12. - Snage UN zauzele Elizabetvil (Lubumbaši), glavni grad Čombeove Katange.
Tokom/tijekom godine[uredi - уреди]
- Početak rada TE Kosovo A (618 MW).
- Spomen park i obeležje "Čačalica" kod Požarevca.
- Osnovana Deveta beogradska gimnazija.
- Poljoprivreda u Jugoslaviji: usled oštre zime i suše, 1962. slaba kao i 1961[1].
U toku[uredi - уреди]
- Kinesko-sovjetski rascep (SSSR podržava Jugoslaviju a NR Kina Albaniju).
1962. u temama[uredi - уреди]
Rukovodstvo FNRJ:
-
- Predsednik Republike i Predsednik Saveznog izvršnog veća: Josip Broz Tito
- Predsednik Savezne skupštine: Petar Stambolić
- Nove države (Burundi i Ruanda su menjali zastavu):
- Televizija. TV serije: "Muzej voštanih figura" (1962-63), "Gradić veseljak" (TV Beograd).
Rođenja[uredi - уреди]
Januar/Siječanj – Mart/Ožujak[uredi - уреди]
- 2. 1. - Saša Petrović (glumac)
- 3. 1. - Dragoljub S. Ljubičić Mićko, glumac, komičar, marketingaš
- 4. 1. - Aljoša Buha, član "Crvene jabuke" († 1986)
- 17. 1. - Jim Carrey, glumac i komičar
- 19. 1. - Milomir Stakić, osuđen za ratne zločine
- 30. 1. - Abdulah II, kralj Jordana
- 2. 2. - Neno Belan, hrvatski pjevač
- 6. 2. - Axl Rose, pevač Guns N' Roses
- 7. 2. - Garth Brooks, country muzičar
- 10. 2. - Cliff Burton, basist Metallica-e († 1986)
- 11. 2. - Fahrudin Pecikoza, bosanskohercegovački tekstopisac
- 11. 2. - Sheryl Crow, kantautorka
- 15. 2. - Milo Đukanović, premijer, predsjednik Crne Gore
- 17. 2. - Lou Diamond Phillips, glumac
- 17. 2. - Serge Brammertz, glavni tužilac ICTY
- 20. 2. - Velid Bajramović, bosanskohercegovački pisac
- 21. 2. - Chuck Palahniuk, američki pisac
- 22. 2. - Steve Irwin, australijski zoolog, naturalista i televizijska zvijezda († 2006)
- 2. 3. - Jon Bon Jovi, muzičar
- 3. 3. - Jackie Joyner-Kersee, atletičarka
- 4. 3. - Mirsad Baljić, fudbaler
- 12. 3. - Andreas Köpke, njemački nogometni vratar
- 12. 3. - Dražen Ričl, pjevač "Crvene jabuke" († 1986)
- 12. 3. - Zoran Čutura, košarkaš
- 15. 3. - Terence Trent D'Arby, kantautor
- 21. 3. - Rosie O'Donnell, američka komičarka, glumica, voditeljka i aktivistkinja
- 21. 3. - Matthew Broderick, glumac
- 22. 3. - Vlado Čapljić, fudbaler, trener
- 28. 3. - Jure Franko, skijaš
- 30. 3. - MC Hammer, muzičar
- 31. 3. - Zoran Ćirić, srpski pisac
- 31. 3. - Olli Rehn, finski političar, komesar EU
April/Travanj – Jun/Lipanj[uredi - уреди]
- 5. 4. - Kirsan Iljumžinov, predsednik Kalmikije, preds. FIDE
- 12. 4. - Carlos Sainz, reli vozač
- 15. 4. - Nick Kamen, pevač, maneken
- 7. 5. - Dobrosav Bob Živković, ilustrator
- 12. 5. - Emilio Estevez, glumac
- 16. 5. - Boban Zdravković, pevač
- 18. 5. - Sandra (pjevačica)
- 24. 5. - Selim Arnaut, bosanski pisac
- 24. 5. - Štefan Füle, češki diplomata, evropski komesar
- 28. 5. - Branko Đurić Đuro, glumac, komičar, režiser
- 6. 6. - Massimo Savić - hrvatski glazbenik i pjevač
- 10. 6. - Anderson Bigode Herzer, brazilski pisac
- 10. 6. - Gina Gershon, glumica
- 10. 6. - Vincent Perez, glumac, režiser
- 19. 6. - Paula Abdul, plesačica, pevačica
- 22. 6. - Clyde Drexler, košarkaš
- 23. 6. - Admir Glamočak, bosanskohercegovački pozorišni i filmski glumac
- 26. 6. - Ollanta Humala, predsednik Perua
Jul/Srpanj – Septembar/Rujan[uredi - уреди]
- 1. 7. - Andre Braugher, glumac
- 3. 7. - Tom Cruise, američki glumac
- 3. 7. - Thomas Gibson, glumac
- 4. 7. - Neil Morrissey, glumac
- 8. 7. - Joan Osborne, američka pevačica
- 10. 7. - Dominique Enon, francuski oboist i skladatelj
- 13. 7. - Zlata Petrović, pevačica
- 20. 7. - Lidija Vukićević, glumica i narodna poslanica
- 20. 7. - Carlos Alazraqui, glumac
- 20. 7. - Primož Ulaga, skijaški skakač
- 29. 7. - Miroslav Škoro, hrvatski pjevač
- 31. 7. - Wesley Snipes, glumac
- 5. 8. - Patrick Ewing, košarkaš
- 6. 8. - Michelle Yeoh, glumica
- 7. 8. - Željko Pervan, hrvatski komičar, scenarist i glumac
- 13. 8. - John Slattery, glumac, režiser
- 16. 8. - Steve Carell, glumac, komičar, režiser...
- 18. 8. - Felipe Calderón, predsednik Meksika
- 19. 8. - Tammy Bruce, američka konzervativna politička komentatorka
- 19. 8. - Valérie Kaprisky, glumica
- 26. 8. - Senad Bašić, bosanskohercegovački glumac
- 30. 8. - Aleksandar Litvinenko, bivši oficir KGB i FSB († 2006)
- 1. 9. - Ruud Gullit, fudbaler, trener
- 2. 9. - Haris Škoro, bosanskohercegovački nogometaš
- 6. 9. - Chris Christie, američki glumac
- 7. 9. - Jusuf Prazina Juka, kriminalac, paravojnik († 1993)
- 10. 9. - Ivan Fece Firči, bubnjar "Lune" i "EKV"
- 12. 9. - Dino Merlin, bosanski kantautor
- 16. 9. - Goran Perkovac, hrvatski rukometaš i rukometni trener
- 17. 9. - Baz Luhrmann, filmski režiser, scenarista, producent
- 20. 9. - Jim Al-Khalili, fizičar, TV voditelj
- 24. 9. - Nia Vardalos, glumica
- 26. 9. - Dragan Mance, fudbaler Partizana († 1985)
- 30. 9. - Frank Rijkaard, nizozemski nogometaš i trener
- 30. 9. - Borislav Cvetković, fudbaler, trener
Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac[uredi - уреди]
- 2. 10. - Bebi Dol, pevačica
- 3. 10. - Tommy Lee, bubnjar Mötley Crüe
- 5. 10. - Slobodan Cvetičanin, operni pjevač
- 9. 10. - Jorge Burruchaga, fudbaler, trener
- 11. 10. - Joan Cusack, glumica, komičarka
- 12. 10. - Branko Crvenkovski, predsednik Makedonije
- 14. 10. - Miloš Kapetanović, bosanskohercegovački muzičar
- 16. 10. - Michael Peter Balzary, američki bas gitarist i član grupe Red Hot Chili Peppers
- 16. 10. - Željko Ožegović, predsednik opštine Novi Beograd
- 19. 10. - Evander Holyfield, bokser
- 19. 10. - Tracy Chevalier, književnica
- 22. 10. - Anton Josipović, bokser
- 23. 10. - Đorđe Vukadinović, filozof, publicista, politički komentator
- 28. 10. - Daphne Zuniga, glumica
- 1. 11. - Anthony Kiedis, pjevač i frontmen grupe Red Hot Chili Peppers
- 2. 11. - David Brock, američki politički novinar
- 3. 11. - Zdravko Ponoš, načelnik generalštaba Vojske Srbije
- 5. 11. - Abedi Pele, ganski fudbaler
- 11. 11. - Demi Moore, glumica, model
- 12. 11. - Naomi Wolf, feministkinja
- 18. 11. - Kirk Hammett , američki gitarist u Metallica-i
- 19. 11. - Jodie Foster, američka glumica
- 23. 11. - Nicolás Maduro, predsednik Venecuele
- 25. 11. - Jugoslav Petrušić, obaveštajac, pripadnik Legije stranaca
- 28. 11. - Jon Stewart, glumac, komičar, komentator
- 2. 12. - Vlado Bučkovski, premijer Makedonije
- 4. 12. - Aleksandar Šandorov, srpski pijanista i profesor
- 9. 12. - Felicity Huffman, glumica
- 11. 12. - Nenad Janković - dr. Nele Karajlić, rok muzičar, glumac, scenarista
- 14. 12. - Ginger Lynn, glumica
- 22. 12. - Milorad Ivić, srpski pesnik
- 22. 12. - Ralph Fiennes, glumac
- 27. 12. - Joe Mantello, američki glumac i reditelj
- 30. 12. - Alessandra Mussolini, italijanska političarka, glumica, model
- ? - Kemal Gekić, pijanista, profesor
- ? - Rita Kinka, pijanistkinja
- ? - Veran Matić, novinar, urednik B92
- ? - Suzana Perović, pevačica
Smrti[uredi - уреди]
Januar/Siječanj – Mart/Ožujak[uredi - уреди]
- 9. 1. - Jovan Gec, glumac (* 1893-94)
- 14. 1. - Stjepan Ivšić, jezikoslovac (* 1884)
- 16. 1. - Ivan Meštrović, hrvatski kipar i arhitekt (* 1883.)
- 26. 1. - Fran Lhotka, skladatelj i dirigent češkog porijekla (* 1883.)
- 26. 1. - Lucky Luciano, gangster (* 1897)
- 31. 1. - Pjer Križanić, karikaturista (* 1890)
- 10. 2. - Josip Matasović, povjesničar (* 1892)
- 19. 2. - Georgios Papanikolaou, pronalazač testa za kancer (* 1883)
- 22. 2. - Đorđe Pejanović, bibliograf, prosvjetar (* 1878)
- 15. 3. - Arthur Compton, fizičar, nobelovac (* 1892)
- 24. 3. - Auguste Piccard, fizičar, istraživač (* 1884)
April/Travanj – Jun/Lipanj[uredi - уреди]
- 1. 4. - Michel de Ghelderode, belgijski književnik (* 1898.)
- 8. 4. - Branko Gavella, hrvatski redatelj, teatrolog i kazališni pedagog (* 1885.)
- 10. 4. - Michael Curtiz, filmski režiser (* 1886)
- 28. 4. - Sveta Ivanka Beretta Molla, katolička svetica, liječnica (* 1922.)
- 13. 5. - Henry Trendley Dean, pionir fluorisanja vode (* 1893)
- 20. 5. - Alessandro Pirzio Biroli, italijanski general, guverner Crne Gore (* 1877)
- 25. 5. - Zora Petrović, srpska slikarka (*1894)
- 1. 6. - Adolf Eichmann, njemački SS-rukovodilac (* 1906)
- 2. 6. - Franc Saleški Finžgar, slovenski književnik (* 1871.)
- 6. 6. - Yves Klein, slikar (* 1928)
- 8. 6. - Eugène Freyssinet, pionir prednapregnutog betona (* 1879)
- 19. 6. - Frank Borzage, filmski režiser (* 1894)
Jul/Srpanj – Septembar/Rujan[uredi - уреди]
- 1. 7. - Alan L. Hart, američki lekar i pisac
- 6. 7. - William Faulkner, američki pisac, nobelovac (* 1897.)
- 6. 7. - Joseph August von Österreich, austrougarski feldmaršal (* 1872)
- 5. 8. - Marilyn Monroe, američka glumica (* 1926.)
- 9. 8. - Hermann Hesse, njemački književnik, nobelovac (* 1877.)
- 26. 8. - Dušan Simović, general, bivši premijer Jugoslavije (* 1882)
- 3. 9. - E. E. Cummings, pjesnik, umjetnik (* 1894)
- 18. 9. - Ahmad bin Yahya, kralj severnog Jemena (* 1891)
Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac[uredi - уреди]
- 2. 10. - Dobroslav Jevđević, četnički vojvoda, političar (* 1897)
- 9. 10. - Milan Vidmar, šahista, elektro-inženjer (* 1885)
- 12. 10. - Svetislav Ivan Petrović, srpski glumac (* 1894)
- 16. 10. - Jelena Karađorđević, sestra Aleksandra I (* 1884)
- 27. 10. - Enrico Mattei, administrator italijanske naftne kompanije ENI (* 1906)
- 2. 11. - Stevan Jakovljević, književnik, biolog, akademik SANU (* 1890)
- 7. 11. - Eleanor Roosevelt, bivša prva dama SAD (* 1884)
- 18. 11. - Niels Bohr, danski fizičar, nobelovac (* 1885.)
- 22. 11. - René Coty, bivši predsednik Francuske (* 1882)
- 27. 11. - Vale Vouk, hrvatski botaničar slovenskog porijekla (* 1886.)
- 28. 11. - Wilhelmina, bivša kraljica Nizozemske (* 1880)
- 11. 12. - Momčilo Popović, narodni heroj (* 1919)
- 15. 12. - Charles Laughton, engleski glumac, reditelj, scenarista i producent (* 1899)
- 15. 12. - Ibrahim ef. Fejić, bosanskohercegovački reisu-l-ulema
- ? - Stjepan Grgac (biciklist) (* 1909)
- ? - Miodrag Tomić (pilot) (* 1888)
- ? - Vasilije Trbić, stariji četnik, političar (* 1881)
Nobelova nagrada za 1962. godinu[uredi - уреди]
- Fizika: Lev Davidovič Landau
- Kemija: Max Ferdinand Perutz i John Cowdery Kendrew
- Fiziologija i medicina: Francis Harry Compton Crick, James Dewey Watson i Maurice Wilkins
- Književnost: John Steinbeck
- Mir: Linus Pauling
Reference[uredi - уреди]
- ↑ 1.0 1.1 1.2 1.3 1.4 1.5 1.6 1.7 Collier's Year Book za 1962. (Microsoft Encarta 2004)
- ↑ 2.0 2.1 2.2 The Cuban Missile Crisis Timeline, nuclearfiles.org
- ↑ The Cuban Missile Crisis, excerpt from Cuba And The United States: A Chronological History. andromeda.rutgers.edu
- ↑ 4.0 4.1 Sandra Ramet, Tri Jugoslavije...
Spoljne veze[uredi - уреди]
- Grlom u jagode 1962, YouTube
- Tito's Rapprochement with Khrushchev (R&E), Stanković, Open Society Archives - Radio Free Europe
- Yugoslavs See Victory for Tito, Stanković, OSA-RFE
- Yugoslav Professor's View on German Marxist Philosopher i takođe ovde, Stanković, OSA-RFE
- New CS Ambassador to Yugoslavia, Hajek, OSA-RFE
- Yugoslav View of Sino-Soviet RIFT, Stanković, OSA-RFE