Moldavija

Ovo je glavno značenje pojma Moldavija. Za povijesnu pokrajinu, pogledajte članak Moldavija (pokrajina).

Republika Moldavija Republica Moldova
Zastava Grb
Geslo „Naš jezik je blago” (Limba nostra-i o Comoara)
Himna Limba noastră
Glavni grad	Kišinjev (Chişinău)
Službeni jezik	moldavski (rumunjski) 1)
Državni vrh
- Predsjednik	Nicolae Timofti
- Predsjednik Vlade	Iurie Leancă
Neovisnost	od Sovjetskog saveza 27. kolovoza 1991.
Površina	135. po veličini
- ukupno	33.843 km2
- % vode	1,4 %
Stanovništvo	116. po veličini
- ukupno (2002.)	4,431.570
- gustoća	131/km2
BDP (PKM)	procjena 2011.
- ukupno	12 milijardi USD (140.)
- po stanovniku	3373 USD (131.)
Valuta	lej (100 bana)
Pozivni broj	+373
Vremenska zona	UTC EET (UTC+2) EEST (UTC+3)
Internetski nastavak	.md
1) Kao službeni se u pokrajinama koriste i ruski, ukrajinski i gagauški

Moldavija (službeno Republika Moldova; mold. Republica Moldova) je kontinentalna država na jugoistoku Europe koja graniči s Ukrajinom na istoku i Rumunjskom na zapadu. Smještena je u blizini sjeverne obale Crnog mora, između rijeka Prut i Dnjestar. Obično se rabi naziv Moldavija prema pokrajini koja osim Republike Moldavije obuhvaća i dijelove Ukrajine i Rumunjske.

Povijest

U 1. tisućljeću pr. Kr. područje Moldavije nastavali su Kimerijci, Geti, Skiti i Dačani. Od 1. do 3. stoljeća dio Moldavije je pod vlašću Rimskog Carstva, dok je u doba seobe naroda naseljavaju Slaveni i Anti, a od 9. do 11. stoljeća Uliči i Tiverci.

Od 9. do 13. stoljeća Moldavija je bila u sastavu Galičko-Volinske kneževine i Kijevske Rusije. Godine 1359. utemeljeno je neovisna Moldavska kneževina na čelu s Bogdanom, vlaškim vojvodom. Vrhunac moći doseže u doba vojvode Stjepana III. Velikog ili Moldavskog kada se uspješno suprostavlja napadima s poljske, ugarske i osmanske strane.

Moldavija je često od 1711. do 1812. bila poprište sukoba između Osmanlija i Ruskog Carstva.

Godine 1917. do 1918. dio Moldavije zauzimaju sovjetske postrojbe, a u veljači 1918. Rumunjska (Besarabiju). Godine 1940. Rumunjska prepušta Besarabiju čime se uspostavlja Moldavska Sovjetska Socijalistička Republika. U Drugom svjetskom ratu Moldavija je bila pod rumunjskom i njemačkom okupacijom, a 1944. zauzima je Sovjetski Savez.

Dana 27. kolovoza 1991. Moldavija se izborila za neovisnost raspadom SSSR-a, a trenutno je aktivan pokret za sjedinjenje s Rumunjskom.

Zemljopis

Najveći dio zemlje nalazi se između Dnjestra i Pruta, na krajnjem jugozapadu Ruske ploče. Reljefno prevladavaju valovite, vrlo plodne ravnice, a tek ponegdje ima brežuljaka. U središnjem dijelu uzdižu se praporom prekriveni Kordi, dok je na zapadu najviši vrh zemlje - Bălăneşti (429 m). Na jugu zemlje nalazi se tokovima jako rasčlanjena Južnomoldavska ravnica. Na sjeveru se prostire Srednjomoldavska nizina sa stepom Bălţi i uzvisinama do oko 300 metara.

Vegetacija je uglavnom pretvorena u u obradive površine. Miješane šume bukve, hrasta i graba zauzimaju oko 12 % površine, a pošumljavanje je potrebno za zaštitu od erozije tla. Uglavnom se odvodnjava prema Crnome moru.

Deklaracija o nezavisnosti

Parlament Moldavije je 27. kolovoza 1991. godine donio brzopletu deklaraciju o nezavisnosti koja će dati zakoniti casus beli Transnistriji za proglašenje nezavisnosti. Kontroverzne riječi deklaracije govore da dogovor Njemačke i Sovjetskog Saveza od 23. kolovoza 1939 postaje nevažeći kao i sve pravne posljedice tog dogovora su ukinute pošto su bile donešene bez da je pitano stanovništvo pokrajina kojih se to tiče (Besarabija, Sjeverna Bukovina, Herta okrug) i koje su okupirane 28. lipnja 1940 godine kao i Transnistrije osnovane 12. listopada 1924. godine. Sovjetski Savez je potom kršeči svoja ustavna prava donio zakon o stvaranju Moldavske SSR (2. kolovoz 1940) i zakon o granici Ukrajinske i Moldavske SSR (4. studenoga 1940). Pošto su te odluke bile donesene bez ikakvih zakonitih prava one se ukidaju [1].

Kako je Transnistria tek poništenom odlukom od 2. kolovoza 1940 godine priključena Moldaviji njen već od ranije pobunjen parlament proglašava nezavisnost koristeći kao casus beli Moldavsku deklaraciju o nezavisnosti

Upravna podjela

Moldavija - podjela

Moldavija je podjeljena na 33 distrikta, pet općina (Bălţi, Chişinău, Comrat, Tighina, Tiraspol) i dvije neovisne regije - Găgăuzija i Pridnjestrovlje.

Pridnjestrovlje je de jure dio Moldavije, a njena neovisnost nije priznata ni od jedne zemlje, iako de facto nije kontrolirana od strane moldavske vlade.

Găgăuzija je autonomna regija koja ima pravo na odcjepljenje u slučaju ujedinjenja Republike Moldavije i Rumunjske.

Stanovništvo

Podrobniji članak o temi: Stanovništvo Moldavije

Sastav stanovništva 1989.

Posljednji popis je onaj iz 2004. Popis stanovništva u Moldaviji 2004. obuhvaća područja pod nadzorom središnje vlasti dok Popis stanovništva u Pridnjestrovlju 2004. obuhvaća popis stanovništva u područjima pod nadzorom odmetnute regije (Pridnjestrovlje, grad Bender/Tighina i 4 susjedne općine.

Od oko 3,380.000 stanovnika većinu (oko 76 % stanovništva) čine Moldavci, nerijetko poistovjećeni s Rumunjima. Od ostalih najviše je Ukrajinaca (8,3 %), Rusa (5,9 %), Gagauza (4,4 %) i ostalih 5,5 %.

#	Narodnost	Moldavija	% Mold.	Pridnjestrovlje	% Pridnj.	Ukupno	%
1.	Moldavci	2,564.849	75,8 %	177.156	31,9 %	2,742.005	69,6 %
2.	Ukrajinci	282.406	8,3 %	159.940	28,8 %	442.346	11,2 %
3.	Rusi	201.218	5,9 %	168.270	30,3 %	369.488	9,4 %
4.	Gagauzi	147.500	4,4 %	11.107	2,0 %	158.607	4,0 %
5.	Rumunji*	73.276	2,2 %	/	/	73.276	1,9 %
6.	Bugari	65.662	1,9 %	11.107	2,0 %	76.769	1,9 %
7.	Ostali	48.421	1,4 %	27.767	5,0 %	76.188	1,9 %
8.	Ukupno	3,383.332	100 %	555.347	100 %	3,938.679	100 %

U vjeri prevladavaju pravoslavci (95 % stanovništva).

Religija	Sljedbenici	% od ukupnog
Pravoslavci	3,158,015	95,5 %
Nove protestantske vjere Baptisti Adventisti sedmog dana	32.754 13.503	1,83 % 0,99 % 0,41 %
Tradicionalne protestantske Evangelici Reformisti	1429 1190	0,19 % 0,04 % 0,04 %
Rimokatolici	4645	0,14 %
Muslimani	1667	0,05 %
Ostale vjere	25.527	0,77 %
Agnostici	33.207	1 %
Ateisti	12.724	0,38 %

Gospodarstvo

Najveći vinski podrum na svijetu u vinariji Mileștii Mici

Za vrijeme SSSR-a moldavsko gospodarstvo je zaobišla velika industrijalizacija za razliku od drugih susjednih sovjetskih republika, zbog toga jer joj bila namijenjena uloga poljodjelskim dobrima opskrbljivati ondašnje sovjetske republike. Zbog svog zemljopisnog položaja najznačajnija kultura na kojoj se gospodarstvo temeljilo je proizvodnja vinove loze i vina te je bila najveći proizvođač tih kultura na području SSSR-a. Zbog svoje slabe industrije Moldavija je onda bila najnerazvijenija europska sovjetska republika, dok je na razini cjelokupnog SSSR-a bila po sredini u razvijenosti.

Nakon raspada SSSR-a i proglašenja neovisnosti te otvaranje granica i pokretanja tranzicije, moldavsko gospodarstvo veoma brzo upada u krizu. Iako, za razliku od nekih drugih tranzicijskih zemalja, Moldavija nema u prvim godinama strmoglavi pad BDP-a taj proces je bio dugotrajniji, te se tek koncem 90-tih počinje oporavljati. Taj dugotrajni pad BDP-a je doveo Moldaviju do "titule" najsiromašnije europske države. Zbog te gospodarske krize u Moldaviji se brzo raspada ionako slaba industrija, dok poljoprivredni sektor gubi svoje tradicionalno sovjetsko tržište.

Zamjena teritorija s Ukrajinom, koja je Moldaviji prepustila mali izlaz na Dunav na jugozapadu Moldavije gdje je Moldavija izgradila terminal Giurgiulesti, a Moldavija Ukrajini dala teritorijalno vlasništvo nad cestom koja na krajnjem jugoistoku zemlje povezuje dva dijela ukrajinskog teritorija, pokazala se kao vrlo mudra odluka jer je tim potezom ukrajinskoj luci Odesi znatno pao promet, a Moldavija je znatno gospodarski profitirala novom lukom kojom je riješila problem neizlaska na Crno more i Dunav iako im je teritorijem vrlo blizu.

Danas glavnina gospodarstva se oslanja na preostalu poljoprivrednu proizvodnju (u 2009. godini je činila 22 % BDP-a), na ostatke ostataka industrijske proizvodnje (18 %), dok je glavna grana gospodarstva postala uslužna djelatnost i trgovina (60 %). Kod strukture zaposlenih u primarnim sektoru (poljoprivreda, ribarstvo i šumarstvo) je zaposleno oko 40 % radnog stanovništva, u sekundarnom sektoru (industrija) 16 %, dok u tercijarnom sektoru (usluge, trgovina) 44 % radnog stanovništva. Stopa nezaposlenosti u 2009. procjenjuje se svega 2,6 %, dok je prosječna plaća u 2010. iznosila svega 249 USD (oko 1250 HRK).

Zahvaljujući svojoj nerazvijenosti gospodarstvo Moldavije nije značajno osjetilo svjetsku financijsku krizu te je u 2010. godini zabilježila gospodarski rast od 4,5 %.

Galerija

• 

  Stefan Chisinau

• 

  Chişinău

• 

  Moldavska pravoslavna crkva

Izvori

Portal:Europa

Ostali projekti

• mold. Молдова (hrv. Moldavija) – članak na nekoć moldavskoj wikipediji (moldavski jezik – ćirilicom).

	U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Moldavija
	U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Moldavija
	U Wikimedijinu spremniku nalazi se atlas Moldavije
	Pogledajte rječničku natuknicu Moldavija u Wječniku, slobodnom rječniku.

Nedovršeni članak Moldavija koji govori o državi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.