Češka
 Ovo je glavno značenje pojma Češka. Za druga značenja, pogledajte Češka (razdvojba). |
|
Česká republika |
|||||
|---|---|---|---|---|---|
|
|||||
| Geslo Pravda vítězí (češki: "Istina pobjeđuje") |
|||||
| Himna Kde domov můj |
|||||
 |
|||||
| Glavni grad | Prag | ||||
| Službeni jezik | češki | ||||
| Državni vrh | |||||
| - Predsjednik | Miloš Zeman | ||||
| - Predsjednik Vlade | Bohuslav Sobotka | ||||
| Neovisnost | Podjelom Čehoslovačke 1. siječnja 1993. |
||||
| Površina | 114. po veličini | ||||
| - ukupno | 78.866 km2 | ||||
| - % vode | 2 % | ||||
| Stanovništvo | 78. po veličini | ||||
| - ukupno (2003) | 10.249.216 | ||||
| - gustoća | 130/km2 | ||||
| BDP (PKM) | procjena 2006. | ||||
| - ukupno | 204.4 milijardi $ (46.) | ||||
| - po stanovniku | 20,000 $ (37.) | ||||
| Valuta | češka kruna (100 halera) | ||||
| Pozivni broj | +420 | ||||
| Vremenska zona | UTC +1 UTC +2 ljeti |
||||
| Internetski nastavak | .cz | ||||
Češka Republika (češki: Česká republika) ili samo Češka (češki: Česko) je država u Srednjoj Europi koja graniči s Poljskom na sjeveroistoku, Slovačkom na jugoistoku, Austrijom na jugu i Njemačkom na zapadu i sjeverozapadu. Glavni grad Češke je Prag. Današnja Češka sastoji se od dvije povijesne regije, Češke i Moravske, te dijela treće povijesne regije, Šleske.
Češko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je 1993. da se u svim međunarodnim situacijama osim službenih dokumenata kao engleski naziv države treba koristiti Czechia [1], [2], ali u svijetu se i dalje češće koristi naziv "Czech Republic".
Sadržaj
Povijest[uredi VE | uredi]
Podrobniji članak o temi: Povijest Češke
Češka se pojavila krajem 9. stoljeća, kad se ujedinila pod dinastijom Přemyslovići.
Češko (Bohemsko) kraljevstvo (Bohemija) bilo je važna lokalna sila, ali njegova je moć opala zbog razaranja tijekom vjerskih sukoba kao što su bili Husitski ratovi u 15. stoljeću i Tridesetogodišnji rat u 17. stoljeću.
Kasnije je Češka potpala pod kuću Habsburg i postala dio Austro-Ugarske.
Austro-Ugarska je propala u prvom svjetskom ratu, a Česi i susjedni Slovaci ujedinili su se 1918. godine u neovisnu republiku Čehoslovačku. Ta je nova država imala znatnu njemačku manjinu u Sudetima, pa se Čehoslovačka raspala kada je Njemačka pripojila Sudete 1938. godine i kada je Slovačka postala neovisna zemlja.
Ostatak Češke (Protektorat Bohemija i Moravska) su okupirali Nijemci 1939. godine. Okupaciji je pridonio domaći kvisling Emil Hacha.
Nakon drugog svjetskog rata opet je stvorena Čehoslovačka, koja je bila pod utjecajem Sovjetskog Saveza od 1948. godine, pa nadalje.
Kad su češki politički vođe pokušali liberalizirati vlast tijekom "Praškog proljeća", vojska Varšavskog pakta okupirala je zemlju 1968. godine.
Čehoslovačka je stekla slobodu od Sovjetskog Saveza 1989. godine u mirnoj "Baršunastoj revoluciji". Zatim se 1. siječnja 1993. mirno podijelila na dvije neovisne republike, današnju Češku i Slovačku.
Češka je 1999. godine postala članica saveza NATO, a članica Europske unije postala je 1. svibnja 2004. godine.
Politika[uredi VE | uredi]
Podrobniji članak o temi: Politika Češke
Prema ustavu, Češka je parlamentarna demokracija, a šef države je predsjednik, kojeg neizravno bira parlament svakih pet godina.
Predsjednik ima određene ovlasti, kao što je pravo da predlaže suce Ustavnog suda, raspušta parlament u određenim uvjetima, te ulaže veto na zakone.
Osim toga, predsjednik imenuje predsjednika vlade, koji usmjerava najveći dio domaće i vanjske politike, a predsjednik imenuje i druge članove kabineta na prijedlog predsjednika vlade.
Češka ima dvodomni parlament sa Zastupničkim domom (Poslanecká sněmovna) i Senatom (Senát). Prvi dom ima 200 zastupnika, koji se biraju svake četiri godine proporcionalnim biranjem. Drugi dom ima 81 člana, koji imaju mandat šest godina, a jedna trećina se bira svake dvije godine na temelju većinskog glasovanja u dva kruga.
Najviši državni prizivni sud je Vrhovni sud. Predsjednik imenuje Ustavni sud, koji sudi o pitanjima ustava. Suci Ustavnog suda imaju mandate od deset godina.
Pokrajine[uredi VE | uredi]
Podrobniji članak o temi: Češke samoupravne pokrajine
Češka ima 13 pokrajina (kraje, jednina kraj) i jedan glavni grad (hlavní město), ovdje označen zvjezdicom (*):
|
|
|||
| pokrajine | središte | stanovništvo (09/2006) |
|
|
|
|||
| Prag (Praha) (A) | 1 186 618 | ||
| Središnja Češka (Středočeský kraj)(S) | Prag | 1 171 200 | |
| Južna Češka (Jihočeský kraj) (C) | České Budějovice | 630 063 | |
| Plzeňski kraj (Plzeňský kraj) (P) | Plzeň | 553 896 | |
| Karlovarski kraj (Karlovarský kraj) (K) | Karlovy Vary | 304 770 | |
| Ústečki kraj (Ústecký kraj) (U) | Ústí nad Labem | 823 725 | |
| Liberečki kraj (Liberecký kraj) (L) | Liberec | 430 285 | |
| Královéhradečki kraj (Královéhradecký kraj) (H) | Hradec Králové | 549 620 | |
| Pardubički kraj (Pardubický kraj) (E) | Pardubice | 507 425 | |
| Vysočina (J) | Jihlava | 511 406 | |
| Južna Moravska (Jihomoravský kraj) (B) | Brno | 1 132 350 | |
| Olomoučki kraj (Olomoucký kraj) (M) | Olomouc | 639 857 | |
| Zlínski kraj (Zlínský kraj) (Z) | Zlín | 589 975 | |
| Moravsko-šleski kraj (Moravskoslezský kraj) (T) | Ostrava | 1 249 778 | |
|
|
|||
Zemljopis[uredi VE | uredi]
Podrobniji članak o temi: Zemljopis Češke
Češki (bohemski) reljef je vrlo raznolik. Na zapadu je velika nizina kroz koju teku rijeke Laba i Vltava, te koja je okružena niskim planinama Krkonoše (u Sudeti), na kojima je i najviši vrh države, Snezka (1,602 m).
Moravska, istočni dio zemlje, više je brdovita i kao glavnu rijeku ima Moravu ali u njoj izvire i Odra.
Rijeke iz Češke teku u tri različita mora: Sjeverno more, Baltičko more i Crno more.
Klima je umjerena, ljeta su topla, a zime hladne, oblačne i vlažne. Osjećaju se i morski i kontinentalni utjecaji.
Gospodarstvo[uredi VE | uredi]
Podrobniji članak o temi: Gospodarstvo Češke
Iako najstabilnija i najbogatija među bivšim zemljama Istočnog bloka, Češka se od sredine 1999. oporavlja od recesije.
Gospodarstvo je živnulo u razdoblju od 2000. do 2001. godine zbog izvoza u Europsku uniju, pogotovo u Njemačku, te zbog investicija iz inozemstva, dok je domaća potražnja sve jača.
U budućnosti bi moglo doći do problema zbog neugodno visokih poreznih deficita.
Radi se na dovršenju privatizacije bankarstva, telekomunikacija i energetike, što će povećati strane investicije, dok će preustroj velikih kompanija i banaka, te modernije financije, trebali povećati proizvodnju.
Promet[uredi VE | uredi]
Podrobniji članak o temi: Promet Češke
Stanovništvo[uredi VE | uredi]
Podrobniji članak o temi: Stanovništvo Češke
Većina stanovnika Češke (90,4%) su Česi, koji govore češki jezik, jedan od slavenskih jezika.
Ostale etničke skupine su Moravci (3,7%), Slovaci (2%), Nijemci, Romi, Mađari, Ukrajinci i Poljaci.
Granica između Češke i Slovačke otvorena je za građane bivše države Čehoslovačke.
Glavne religije kao postoci ukupnog stanovništva: katoličanstvo (27%), protestantizam (1%), češki husiti (1%), kao i mala židovska zajednica. Najviše stanovnika izjašnjava se kao ateisti (59%), a ostali se nisu izjasnili.
Kultura[uredi VE | uredi]
Podrobniji članak o temi: Kultura Češke
Književnici[uredi VE | uredi]
- Božena Němcová
- Milan Kundera
- Karel Čapek
- Franz Kafka
- Jaroslav Hašek
- Vladislav Vančura
- Bohumil Hrabal
- Karel Kryl
Skladatelji[uredi VE | uredi]
Državni blagdani (neradni dani)[uredi VE | uredi]
| datum | hrvatski naziv | lokalni naziv | napomene |
|---|---|---|---|
| 1. siječnja | Dan obnove neovisnosti Češke; Nova godina | Den obnovy samostatného českého státu; Nový rok | Češka je stekla neovisnost 1993. godine, nakon raspada Čeholovačke. |
| klizni datum | Uskrsni ponedjeljak | Velikonoční pondělí | Dan nakon Uskrsa. |
| 1. svibnja | Praznik rada | Svátek práce | |
| 8. svibnja | Dan oslobođenja | Den osvobození | Od 1945., kad je završio Drugi svjetski rat |
| 5. srpnja | Dan Ćirila i Metoda | Den slovanských věrozvěstů Cyrila a Metoděje | Godine 863. sveci Ćiril i Metod došli su u Veliku Moravsku da šire kršćanstvo. |
| 6. srpnja | Dan Jana Husa | Den upálení mistra Jana Husa | Vjerski reformator Jan Hus spaljen je 1415. |
| 28. rujna | Dan sv. Vjenceslava (Dan češke državnosti) | Den české státnosti | Godine 935. sveti Vjenceslav, svetac zaštitnik Češke, pao je od bratove ruke. |
| 28. listopada | Dan neovisne Čehoslovačke | Den vzniku samostatného československého státu | Čehoslovačka je stvorena 1918. |
| 17. studenog | Dan borbe za slobodu i demokraciju | Den boje za svobodu a demokracii | U spomen na studentske demonstracije protiv nacističke okupacije 1939. i demonstracije 1989. koje su pokrenule Bašunastu revoluciju. |
| 24. prosinca | Badnjak | Štědrý den | |
| 25. prosinca | Božić | 1. svátek vánoční | |
| 26. prosinca | Sveti Stjepan | 2. svátek vánoční |
Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]
- Czech.cz - službeni portal Češke
- Úřad vlády - službena stranica vlade
- Pražský hrad - službena stranica predsjednika
- Poslanecká sněmovna - službena stranica Zastupničkog doma
- Senát - službena stranica Senata
- http://www.praguepost.com/ - novosti
Ostali projekti[uredi VE | uredi]
 |
U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Češka |
|
U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Republika Češka |
 |
U Wikimedijinu spremniku nalazi se atlas Republike Češke |
|
||||||||||||||||||||||||||
|
|||||||||||||
|
|||||||||||||
|
|||||||
|
||||||||||
