Čajniče

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Čajniče
BH municipality location Cajnice.png
Entitet Republika Srpska
Sjedište Čajniče
Načelnik  ?
Površina  ? km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

8.956 (1991.)
?/km²
Čajniče

Čajniče je živopisan gradić i središte istoimene općine na krajnjem istoku Bosne i Hercegovine na granici sa Crnom Gorom.

Općina pripada entitetu Republika Srpska.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Nalazi se na dvadesetom kilometru puta Goražde-Pljevlja, na nadmorskoj visini od 816 metara.

Južno od Čajniča nalazi se planina Kovač.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Čajniče

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Čajniče imala je 8.956 stanovnika, raspoređenih u 36 naselja.

Stanovništvo općine Čajniče
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Srbi 4.709 (52,57%) 4.892 (47,58%) 5.353 (46,13%)
Muslimani 4.024 (44,93%) 4.880 (47,47%) 6.065 (52,27%)
Hrvati 5 (0,05%) 16 (0,15%) 29 (0,24%)
Jugoslaveni 77 (0,85%) 231 (2,24%) 14 (0,12%)
ostali i nepoznato 141 (1,57%) 261 (2,53%) 141 (1,21%)
ukupno 8.956 10.280 11.602

Čajniče (naseljeno mjesto), nacionalni sastav[uredi VE | uredi]

Čajniče
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Srbi 1.802 (57,17%) 1.304 (51,01%) 1.051 (52,15%)
Muslimani 1.192 (37,81%) 931 (36,42%) 857 (42,53%)
Hrvati 2 (0,06%) 6 (0,23%) 19 (0,94%)
Jugoslaveni 51 (1,61%) 203 (7,94%) 8 (0,39%)
ostali i nepoznato 105 (3,33%) 112 (4,38%) 80 (3,97%)
ukupno 3.152 2.556 2.015

Naseljena mjesta[uredi VE | uredi]

Avlija, Batkovići, Batotići, Batovo, Bezujno, Borajno, Brezovice, Bučkovići na Bezujanci, Čajniče, Đakovići, Glamočevići, Gložin, Hunkovići, Ifsar, Kamen, Kapov Han, Karovići, Krstac, Lađevci, Luke, Međurječje, Metaljka, Milatkovići, Miljeno, Mištar, Podavrelo, Ponikve, Prvanj, Slatina, Staronići, Stopići, Sudići, Todorovići, Trpinje, Tubrojevići i Zaborak.

Uprava[uredi VE | uredi]

Povijest[uredi VE | uredi]

U povijesnim dokumentima se prvi put pominje 1477. godine kao jedan od važnijih gradova u Hercegovačkom sandžaku. Razvoju Čajniča u to vrijeme posebno su doprinosili rudnici željeza, jedini u Hercegovačkom sandžaku kao i položaj koji je zauzimao na trgovačkom putu između Dubrovnika i Istanbula. Ovaj gradić je bogat kulturno-povijesnim motivima. Iz 15. stoljeća datira četveroevanđelje pisano hrvatskom ćirilicom na pergamentu, koje je po mjestu nalaza nazvano Čajničko evanđelje. [1]

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Kultura[uredi VE | uredi]

Šport[uredi VE | uredi]

Izvor[uredi VE | uredi]

  • Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
  1. Hrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., str. 207.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Nedovršeni članak Čajniče koji govori o bosanskohercegovačkoj općini: Čajniče treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.