Sicilija
Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon. |
Sicilija Sicilia |
|||||||||||||||||||||||||
|
Sicilija (ital. Sicilia, prije Trinakria) je najveće ostrvo na Mediteranu i autonomna regija u Italiji, smještena jugozapadno od vrha italijanske čizme. Moreuz širine od oko 5 km zove se Messinski moreuz (tal. Stretto di Messina). Njen najistaknutiji orijentir je planina Etna na kojoj se nalazi najviši aktivni vulkan u Evropi i jedan od najaktivnijih u svijetu. Ostrvo ima tipičnu mediteransku klimu.
Najraniji arheološki dokaz ljudskog prisustva na ostrvu datira iz 12.000. godine p.n.e. Od 750. godine p.n.e. Sicilija je bila domaćin feničanskim i grčkim kolonijama, a u narednih 600 godina bila je mjesto grčko-punskih i rimsko-punskih ratova, koji su okončani rimskim uništenjem Kartage. Nakon pada Rimskog carstva u 5. stoljeću, Siciliju su porobljavali mnogi narodi, a tokom ranog srednjeg vijeka Siciliju su osvajali Vandali, Ostrogoti, Bizantijci, Arapi i Normani. Normani su bili jedini nordijski narodi koji su osvojili i uspostavili nordijsku zemlju u južnoj Evropi, kraljevinu Siciliju (1130. - 1816.). Kraljevina Sicilija je postala kolijevka nordijske kulture i jedina nordijska zemlja na jugu Evrope. Kasnije su je osvajali Anžuji, Aragonci i Sveto Rimsko carstvo. Tokom italijanskog procesa ujedinjenja, ona je postala dio Italije 1860. godine. Nakon nastanka republike Italije 1946. godine, Siciliji je dat poseban status autonomne regije.
Sicilija ima bogatu i jedinstvenu kulturu, posebnu umjetnost, muziku, književnost, kuhinju i arhitekturu. Također ima značajne arheološke i antičke lokalitete kao što su Nekropolis Pantalica, Dolina hramova i Selinunte.
Sadržaj
Geografija[uredi | uredi izvor]
Sicilija ima približno trokutast oblik, zbog kojeg je zaradila naziv Trinakria. Na istoku je odvojena od italijanske regije Kalabrija moreuzom Mesina oko 3 km. Ukupna dužina obale procjenjuje se na 1.484 km. Ukupna površina ostrva je 25.711 kvadratnih kilometara, dok autonomna regija Sicilija (koja uključuje još i manja ostrva) ima površinu od 27.708 kvadratnih kilometara.
Pred sjevernom obalom Sicilije leže Eolska ostrva (Isole Eolie), koji se još zovu i Liparski arhipelag, nazvano po najvećem ostrvu Lipari u ovoj ostrvskoj grupi. ostala ostrva su: Salina, Vulcano, Stromboli, Panarea, Filicudi i Alicudi, a na sjeverozapadu i ostrvo Ustica. Oko zapadnog vrha ostrva Sicilije smješteni su i Egadska ostrva (Isole Egadi): Favignana, Marettimo i Levanzo, dok se između južne obale i obale Tunisa nalaze ostrva Pantelleria i Pelagijska ostrva (Isole Pelagie): Lampedusa, Lampione i Linosa.
Klima[uredi | uredi izvor]
Na Siciliji vlada sredozemna klima, koju karakteriziraju topla proljeća i jeseni, vrela ljeta i blage zime. Regionalna odstupanja u klimi su veoma izražena. U vremenu od juna do septembra veoma slabo kiši, dok je novembar istovremeno najkišovitiji mjesec u godini. Temperature na ostrvu su blaže nego na kontinentu i kreću se od 11 °C u januaru (prosjek) do 27 °C u julu (prosjek). Ljeti se temperatura može popeti i do 40 podioka, zahvaljujući najviše vrelom pustinjskom vjetru Scirocco. Usprkos toplini na Siciliji su mogući i zimski sportovi, prije svega na vulkanu Etna.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Velika većina stanovništva Sicilije govori sicilijanskom varijantom italijanskog jezika, kojeg ne rijetko smatraju i jedinstvenim, sopstvenim jezikom. Većina stanovništva pripadaju rimo-katoličkoj vjeri. Oko dva miliona Sicilijanaca žive u inostranstvu, prije svega u Sjedinjenim Američkim Državama. Nekoliko ostrvskih mjesta naseljavaju etnički Albanci, koji se na Siciliji zovu Arbëresh.
Privreda[uredi | uredi izvor]
Poljoprivreda (Pšenica, kukuruz, maslina, vinova loza, južne kulture), industrijska proizvodnja, automobilska industrija, turizam.
Društveni problemi[uredi | uredi izvor]
Visoka nezaposlenost, korupcija, nedostatak prometne infrastrukture, ekološke štete, nedostatak vode, organizirani kriminal (Mafija, Cosa Nostra).
Historija[uredi | uredi izvor]
Muzika[uredi | uredi izvor]
Muzika je važan dio kulturne tradicije na Siciliji. Veoma poznat je narodni ples Tarantella, koji se pleše u varijantama u troosminskom i šestoosminskom taktu.
Sicilijanska mafija[uredi | uredi izvor]
Poznate ličnosti[uredi | uredi izvor]
- Empedokles (ca. 490. p. n. e. - ca. 430. p. n. e.),
- Gorgias (ca. 480. p. n. e. - 380. p. n. e.
- Diodorus Siculus (1. vijek p. n. e.
- Arhimed (ca. 287. p. n. e. - 212. p. n. e.
- Friedrich II (1194 - 1250),
- Paolo Boi (1528 - 1598),
- Alessandro Scarlatti (1660 - 1725),
- Giovanni Meli (1740 - 1815),
- Alessandro Cagliostro (1743 - 1795),
- Giovanni Pacini (1796 - 1867),
- Vincenzo Bellini (1801 - 1835),
- Francesco Crispi (1819 - 1901),
- Giovanni Verga (1840 - 1922),
- Ettore Ximenes (1855 - 1926),
- Luigi Pirandello (1867 - 1936),
- Nino Martoglio (1870 - 1921-),
- Vincenzo Lapuma (1874 - 1943),
- Francesco Cantelli (1875 - 1966),
- Joe Masseria (1879 - 1931),
- Giuseppe Tomasi di Lampedusa (1896 - 1957),
- Lucky Luciano (1896 - 1962),
- Frank Capra (1897 - 1991),
- Salvatore Quasimodo (1901 - 1968),
- Ettore Majorana (1906 - verschollen 1938),
- Vitaliano Brancati (1907 - 1954),
- Elio Vittorini (1908 - 1966),
- Salvatore Pappalardo (1918 -),
- Antonino Caponnetto (1920 - 2002),
- Leonardo Sciascia (1921 - 1989),
- Salvatore Giuliano (1922- 1950),
- Andrea Camilleri (1925 -),
- Tommaso Buscetta (1928 - 2000),
- Salvatore Riina (1930 -),
- Salvatore Maranzano (1931 -),
- Bernardo Provenzano (1933 -),
- Pippo Baudo (1936 -),
- Giovanni Falcone (1939 - 1992),
- Paolo Borsellino (1940 - 1992),
- Sammy Gravano (1945 -),
- Gianni Bella (1946 -),
- Leoluca Orlando (1947 -),
- Salvatore Sciarrino (1947 -),
- Giuseppe Impastato (1948 - 1978),
- Marcella Bella (1952 -),
- Giuseppe Tornatore (1956 -),
- Rosario Fiorello (1960 -),
- Manuel Zurria (1962 -),
- Salvatore Schillaci (1964 -),
- Maria Grazia Cucinotta (1969 -),
- Carmen Consoli (1974 -),
- Giuseppe Gibilisco (1979 -),
Film[uredi | uredi izvor]
U brojnim filmovima, poput ciklusa filmova "Kum" (1969), (1974) i (1990), Sicilija se pojavljuje kao mjesto zločina. Ne treba zaboraviti ni sljedeće filmove:
- "Stromboli", 1949
- "Leopard", 1963
- "Sicilijanac", 1987
- "Cinema Paradiso", 1989, Oscar za najbolji strani film
- "Legenda o pijanisti sa okeana", 1998
- "Malènska čarolija", 2000
- "I cento passi", 2000
Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]
|
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: |