Španija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Preferences-system.svg Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.
Kraljevina Španija
Reino de España (es)
Zastava Španije Grb Španije
Zastava Grb
Uzrečica: 'Plus Ultra" (Latin)
Himna"Marcha Real" (bs: "Kraljevski marš")

Položaj Španije
Glavni grad Madrid
40°26′N 3°42′W / 40.433°N 3.700°W / 40.433; -3.700
Najveći grad Madrid
Službeni jezik španski
Državno uređenje Parlamentarna nasljedna monarhija
 -  Kralj Felipe VI
 -  Predsjednik vlade Mariano Rajoy
Nezavisnost Ujedinjenjem Kastilje i Aragona 
 -  Priznato 1469
Površina
 -  Ukupno 505 992 (52.)
 -  Vode (%) 1.04
Stanovništvo
 -  Ukupno (Procjena 2011) 47 190 493[1][2] (27.)
 -  Gustoća stanovništva 93/km2 
BDP (PKM) 2011
 -  Ukupno $1,413 triliona[3] 
 -  Per capita $30 625[3] 
Gini (2005) 32[4] 
HDI (2011) 0,878[5] (visok) (23.)
Valuta Euro (€) (EUR)
Vremenska zona CET (UTC+1)
- ljeti CEST (UTC+2)
Topografija
 -  Najviša tačka Teide
3 718 m. i. m.
 -  Najveće jezero Lago de Sanabria
3,69 km2
 -  Najveća rijeka Tagus
763 km
Internet domena .es
Pozivni broj +34

Kraljevina Španija, država Evropske unije (od 1986. godine).

Smještena na jugozapadu Evrope, Španija zauzima veći dio Pirenejskog poluostrva. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearska ostrva) i Atlantskom okeanu (Kanarska ostrva), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španskom upravom te enklava Livia u francuskim Pirenejima.

Španija se graniči na sjeveru sa Francuskom i Andorom, sa Portugalom na zapadnu a sa britanskom kolonijom Gibraltar na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španskom upravom se graniče sa Marokom. Ukupna dužina španske kopnene granice je 1918 km.

Glavni grad Kraljevine Španije je Madrid. Grad sa više od 3.150.000 stanovnika (više od 5.000.000 u regiji Madrida) smješten je u centru Pirinejskog poluostrva. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencija, Sevilla, Zaragoza, Malaga, Valladolid.

Historija[uredi | uredi izvor]

Španija je bila naseljena već u paleolitu, o čemu svjedoči bogata likovna umjetnost u pećinama Altamira, Castillo, Pindal) te drugi arheološki ostaci. U kasnijem razdoblju Pirinejsko poluostrvo naseljavaju Iberi.

Oko 1200. godine p. n. e. sa sjevera dolaze Kelti, preplavljujući gotovo cijelo poluostrvo i mješajući se s domaćim iberijskim stanovništvom. Oko 1100. godine p. n. e. Feničani i Grci koji osnivaju svoje kolonije.

Političke podjele[uredi | uredi izvor]

Španija se sastoji od 17 autonomnih zajednica. Galicija, Baskija i Katalonija imaju viši stepen samouprave od ostalih regija. Najgušće su naseljeni priobalni prostori, posebno Katalonija, Baskija i madridsko područije.

Regionalne podjele[uredi | uredi izvor]

Glavna stranica: NUTS:ES

Španija je regionalno po NUTS normama Evropske unije podijeljena na 7 regije nivoa NUTS-1, zatim na 17 područja drugog nivoa NUTS-2, 52 područja trećeg nivoa NUTS-3, te na 8111 općina, koje se grupišu kao LAU-2.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Veći dio pirenejskog područja čini po postanku stara visoravan Meseta koju Kastiljsko gorje dijeli na sjevernu i južnu Kastilju. Sjeverno i južno od Mesete prostiru se planinski lanci: Kantabrijsko gorje i Pirineji na sjeveru, a Betijski Kordiljeri na jugu. Na sjeveroistoku se uz rijeku Ebro prostire Aragonska dolina, a na jugu uz rijeku Guadalquivir Andaluzijska nizija.

Klima uz obalu Španije je sredozemna, a u unutrašnjosti je umjereno kontinentalna i kontinentalna, dok okeanska klima preovladava uz dio sjevernog Atlantskog okeana.

Članci o gradovima Španije: Arancón, Entrena, Malgrat de Mar, Molinicos, Villarrobledo.

Privreda[uredi | uredi izvor]

U uzgoju sredozemnih poljoprivrednih kultura ( masline, grožđe, agrumi) Španija je među vodećim zemljama svijeta. Na jugu se uzgaja duhan masline, loza i datule. Na Kanarskim ostrvima uspijevaju banane. Na Pirinejima je važnije govedarstvo. Povećana je i proizvodnja voća i povrća za potrebe domaćeg tržišta, ali i za izvoz. Španija je rudama najbogatija zemlja Južne Evrope. Veće značenje ima proizvodnja žive, cinka i bakra.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

U Španiji danas živi oko 46,9 miliona stanovnika uglavnom katolika, ali ima malo i protestanata, muslimana i židova. Službeni jezik je španski, a u nekim provincijama se koristi i katalonski, baskijski i drugi jezici manjina.

Kultura[uredi | uredi izvor]

Pitu y tambor.jpg

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Official Population Figures of Spain. Population on the 1 January 2011". Boletín Oficial del Estado. Pristupljeno 17 December 2011. 
  2. ^ According to recent unofficial estimates, the population of Spain is 46,185,697 (1 April 2012)."Estimaciones de la Población Actual de España". Instituto Nacional de Estadística (INE). 
  3. ^ a b "Spain". International Monetary Fund. Pristupljeno 21 April 2012. 
  4. ^ "CIA World Factbook". Pristupljeno 13 August 2008. 
  5. ^ "Human Development Report 2011". United Nations. 2011. Pristupljeno 5 November 2011. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz:



Noia 64 apps locale.png Nedovršeni članak Španija koji govori o državama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.