1887
Izvor: Wikipedia
< | 18. vijek | 19. vijek | 20. vijek | >
< | 1850-e | 1860-e | 1870-e | 1880-e | 1890-e | 1900-e | 1910-e | >
<< | < | 1883. | 1884. | 1885. | 1886. | 1887. | 1888. | 1889. | 1890. | 1891. | > | >>
Gregorijanski | 1887 MDCCCLXXXVII |
Ab urbe condita | 2640 |
Islamski | 1304 – 1305 |
Iranski | 1265 – 1266 |
Hebrejski | 5647 – 5648 |
Bizantski | 7395 – 7396 |
Koptski | 1603 – 1604 |
Hindu kalendari | |
- Vikram Samvat | 1942 – 1943 |
- Shaka Samvat | 1809 – 1810 |
- Kali Yuga | 4988 – 4989 |
Kineski | |
- Kontinualno | 4523 – 4524 |
- 60 godina | Yin Vatra Svinja (od kineske N. g.) |
Holocenski kalendar | 11887 |
Podrobnije: Kalendarska era |
Godina 1887 (MDCCCLXXXVII) bila je redovna godina koja počinje u subotu po gregorijanskom, odn. redovna godina koja počinje u četvrtak po 12 dana zaostajućem julijanskom kalendaru (linkovi pokazuju godišnje kalendare).
Sadržaj/Садржај
Događaji[uredi - уреди]
- Januar/Siječanj
- 8. 1. - "Velosipedski list", prvi sportski list u Srbiji.
- 26. 1. - Bitka kod Dogalija, Etiopljani pobedili Italijane.
- 28. 1. - Počinje gradnja temelja za Eiffelov toranj (železna konstrukcija od jula).
- + U Fort Keoghu, Montana, registrovane snežne pahulje prečnika 38 cm i debljine 20cm.
- Februar/Veljača
- 2. 2. - Prvi Dan mrmota u Punxsutawney, Pennsylvania.
- 4. 2. - Akt o međudržavnom prometu reguliše železničku industriju u SAD - prvi savezni zakon koji regulira privatnu industriju.
- 5. 2. - Premijera Verdijevog Otella.
- 8. 2. - Dawesov akt ovlašćuje predsednika SAD da nadzire indijanske zemlje i deli ih u pojedinačne parcele - Indijanci će izgubiti većinu svoje zemlje (zakon ukinut 1934).
- 23. 2. - Zemljotres pogodio francusku i italijansku sredozemnu obalu, oko 2000 mrtvih.
- februar - maj - Sredozemna antanta: niz sporazuma između Britanije i Italije, odn. Austrougarske i Španije - protiv Rusije na Balkanu i Francuske u severnoj Africi.
- Mart/Ožujak
- 3. 3. - Gluvoslepa Helen Keller se upoznala sa Anne Sullivan koja će joj biti učitelj i saputnik.
- 4. 3. - William Randolph Hearst preuzima od oca novine The San Francisco Examiner čime počinje njegova karijera.
- 11. 3. - Osnovano prvo niško pozorište, "Sinđelić" (danas Narodno pozorište u Nišu).
- April/Travanj
- 7. 4. - Ukaz o osnivanju Astronomske opservatorije u Beogradu (potpisao ministar prosvete Milan Kujundžić Aberdar).
- april - U Sentomašu/Srbobranu konačni razlaz bivše Srpske narodne slobodoumne stranke u radikale (Jaša Tomić, "Zastavina" frakcija) i liberale (Polit-Desančić i Miša Dimitrijević, "Branikova" frakcija).
- 17. 4. (5. 4. po j.k., Uskrs) - Kralj Milan imenovao prvih 16 srpskih akademika.
- 18. 4. (6. 4. po j.k.) - Kralj Milan raskinuo odnose sa kraljicom Natalijom i sporazumeo se s njom da ona napusti zemlju na dva meseca (javnosti nepoznato).
- 21. 4. - Schnæbeléova afera izaziva napetost između Francuske i Nemačke.
- Maj/Svibanj
- 12. 5. (30. 4. po j.k.) - Kraljica Natalija i prestolonaslednik Aleksandar otputovali na Krim.
- 13.5. - U Beogradu osnovana Opservatorija Velike škole za osmatranje vremena.
- 14. 5. - Proglašen Zakon o uređenju posalah crkve grčko - iztočne i uporabi ćirilice u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji, tzv. "Srpski zakon", ali njime niko nije zadovoljan.
- 20. 5. - Pogubljen Aleksandar Uljanov, stariji brat Vladimira Iljiča.
- 23. 5. - Papa Lav XIII. prihvata civilni brak u Nemačkoj, kao i državni nadzor nad školama i zabranu politike za sveštenike (i formalni kraj Kulturkampfa).
- Jun/Lipanj
- 3. 6. - Počinje gradnja Kilskog kanala u Nemačkoj (do 1895).
- 13. 6. (1. 6. po j.k.) - Srpski premijer Milutin Garašanin dao ostavku nakon što je odbio zahtev kralja Milana da spreči navodni povratak kraljice Natalije (pogrešno protumačena depeša; Garašanin još u aprilu nudio ostavku zbog kraljičinog pitanja);
- Novi predsednik vlade je liberal Jovan Ristić na čelu "savezne" (koalicione) vlade liberala i radikala - radikali slave, u antinaprednjačkom "narodnom odisaju" 140 ubijenih.
- jun - Otvorena pruga Niš - Bela Palanka.
- 18. 6. - Ugovor o reosiguranju između Njemačke i Rusije - Bizmarkov pokušaj da se održe dobri odnosi sa Rusijom, u vreme zategnutosti odnosa te carevine sa Austrougarskom i okončanja Saveza tri cara.
- 21. 6. - Kraljica Viktorija slavi Zlatni jubilej, 50 godina vladavine.
- Jul/Srpanj
- 1. 7. - U Beogradu osnovana prva astronomsko-meteorološka stanica u Srbiji.
- 6. 7. - Havajski kralj Kalākaua prinuđen od antimonarhista da prihvati "Bajonetski ustav" kojim mu je oduzeta većina vlasti.
- 7. 7. - Bugarska kriza okončana izborom Ferdinanda od Saxe-Coburga za kneza.
- 13. 7. - Skupštinska komisija ustanovila da Srbija duguje 286.187.000 din., uz budžetski manjak od 25 miliona.
- 17 - 26. 7. - Izbori za Ugarski sabor, kao i obično pobeđuju vladajući liberali, nijedan srpski opozicionar nije izabran.
- 26. 7. - L. L. Zamenhof izdaje knjigu o esperantu.
- Avgust/Kolovoz
- 31. 8. - Osnovan Streljački savez Srbije.
- Septembar/Rujan
- 28. 9. - Počinje Poplava Žute reke 1887. u Kini koja odnosi najmanje 900.000 života.
- 29. 9. (17. 9. po j.k.) - Skupštinski izbori u Srbiji: naprednjaci iz straha ne učestvuju, radikali dobijaju više narodnih mandata od liberala.
- Oktobar/Listopad
- 1. 10. - Britanci postigli sigurnosni sporazum sa Kalatskim Kanatom (Baludžistan).
- 17. 10. - Ustanovljena Francuska Indokina (traje do 1954).
- Novembar/Studeni
- 8. 11. - Emile Berliner patentirao gramofon.
- 9. 11. - Osnovano prvo zanatlijsko društvo u Srbiji.
- + SAD ušle u posed buduće pomorske baze Pearl Harbor u Kraljevini Havaji.
- 10. 11. - Louis Lingg se ubio detonatorom pre nego što je mogao biti obešen zbog bombe na Haymarketu (ostala šestorica obešena sutradan).
- 13. 11. - Mitropolitu Mihailu (zbačenom 1881) i episkopima zbačenim jer su ga podržavali, priznato samo pravo na penziju (Rusija traži povratak na položaj).
- + "Krvava nedelja" u Londonu, poginula trojica irskih demonstranata.
- novembar - Michelson–Morleyjev eksperiment: brzina svetlosti je nezavisna od kretanja, nema etra.
- + Objavljen A Study in Scarlet, prvi roman sa Sherlockom Holmesom.
- + Otvorena pruga Bela Palanka - Pirot.
- Decembar/Prosinac
- 23. 12. (11. 12. po j.k.) - Naknadni izbori u Srbiji, radikali se žale na policijske zloupotrebe.
- 29. 12. (17. 12. po j.k.) - Pad Ristićeve "savezne" vlade u Srbiji - radikali tražili ostavku liberalnog ministra unutrašnjih dela Radivoja Milojkovića.
- 31. 12. - Radikalna vlada u Srbiji, u dogovoru sa kraljem Milanom - na čelu je pukovnik Sava Grujić.
Tokom godine[uredi - уреди]
- Nove pruge u Srbiji: Smederevo - Velika Plana i Lapovo - Kragujevac.
- Srpski konzulati u Skoplju i Solunu.
- Kralj Milan u intimnoj vezi sa građankom Artemizom Hristić.
- U Sarajevu otvorena Šerijatska sudačka škola, kao petogodišnja viša škola.
- Hrvatski sabor dao pravo glasa činovnicima s privremenim boravkom u Hrvatskoj, iako imaju stalno boravište i pravo glasa u Ugarskoj[1].
- Britanci anektirali Zululand.
- Heinrich Rudolf Hertz otkrio fotoelektrični efekt.
- Adolf Gaston Eugen Fick napravio prve kontaktne leće.
- U Britaniji osnovan Hermetički red Zlatne zore.
Rođenja[uredi - уреди]
- 1. 1. - Wilhelm Canaris, šef Abwehra († 1945)
- 3. 1. - August Macke, njemački slikar († 1914.)
- 25. 1. - Vasilj Popović, srpski istoričar († 1941)
- 24. 1. - Živana Žanka Stokić, srpska glumica († 1947)
- 28. 1. - Arthur Rubinstein, američki pijanist poljskog porijekla († 1982.)
- 3. 2. - Mijat Mijatović, pevač († 1937)
- 5. 2. - Albert Paris Gutersloh, austrijski književnik i slikar († 1973.)
- 22. 3. - Chico Marx, filmska zvezda, najstariji od braće († 1961)
- 23. 3. - Feliks Jusupov, Raspućinov ubica († 1967)
- 24. 3. - Roscoe Arbuckle, filmski glumac († 1933)
- 25. 5. - Dragiša Brašovan, arhitekta († 1965)
- 31. 5. - Saint-John Perse, francuski pjesnik i diplomat († 1975.)
- 4. 7. - Kosta Todorović, srpski lekar († 1975)
- 7. 7. - Marc Chagall, ruski slikar židovskog podrijekla († 1985.)
- 18. 7. - Vidkun Quisling, norveški političar i državnik(† 1945.)
- 20. 7. - Fran Galović, književnik († 1914)
- 28. 7. - Marcel Duchamp, francuski slikar († 1910.)
- 8. 9. - Đorđe Karađorđević, prvi Petrov sin († 1972)
- 11. 9. - Nadežda Spasojević, prva Srpkinja pedijatar (†
- 13. 9. - Lavoslav Ružička, hrvatski znanstvenik († 1976.)
- 24. 9. - Mihovil Pavlek-Miškina, hrvatski književnik († 1942.)
- 6. 10. - Le Corbusier, francuski arhitekt švicarskog porijekla († 1965.)
- 10. 10. - Zvonimir Rogoz, hrvatski glumac i redatelj († 1988.)
- 12. 10. - Paula Preradović, književnica († 1951)
- 22. 10. - John Reed, američki novinar, pesnik († 1920)
- 31. 10. - Chiang Kai-shek, predsednik Republike Kine († 1975)
- 17. 11. - Bernard Law Montgomery, britanski feldmaršal († 1976)
- 23. 11. - William Henry Pratt - Boris Karloff, glumac († 1969)
- 24. 11. - Erich von Manstein, feldmaršal († 1973)
- 9. 12. - Dragojlo Dudić, predsednik GNOO Srbije († 1941)
- 25. 12. - Conrad Hilton, hotelijer († 1979)
- ? - Aćif Hadžiahmetović, političar († 1945)
Smrti[uredi - уреди]
- 13. 1. - Antun Karlo Bakotić, hrvatski fizičar i književnik (* 1831.)
- 18. 5. - Mihovil Pavlinović, hrvatski političar (* 1831.)
- 23. 7. - Đorđe Natošević, lekar, pedagog i književnik (* 1821)
- 17. 10. - Gustav Kirchhoff, fizičar (* 1824)
- 8. 11. - Doc Holliday, kockar i revolveraš (* 1851)
Reference[uredi - уреди]
- ↑ Taylor, Habsburška monarhija, Zagreb 1990, str 164