Kirgistan

Republika Kirgistan Kirgistan
Zastava Grb
Himna: "Nacionalna himna Kirgistanske Republike"
Položaj Kirgistana
Glavni grad		Biškek
Službeni jezik		kirgiški i ruski
Državno uređenje
-	Predsjednik	Almazbek Atambajev
-	Predsjednik vlade	Daniar Usenov
Nezavisnost		1991
Površina
-	Ukupno	198.500 (86.)
-	Vode (%)	3,6%
Stanovništvo
-	Ukupno	5.146.281 (111.)
-	Gustoća stanovništva	25/km2
Valuta		Som
Vremenska zona		+5, ljeti +6
Internet domena		.kg
Pozivni broj		996

Kirgistan je planinska republika smještena na južnom dijelu središnje Azije i pretežno je brdovita zemlja s 80 % površine na nadmorskoj visini iznad 1500 m.

Historija

Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Vlada

Kirgistan je ustrojem vlasti višestranačka predsjednička republika s dva zakonodavna doma.

Političke podjele

Kirgistan se sastoji od 7 oblasti (oblastlar, jednina - oblast) i jednog grada* (shaar); Oblast Batken, Biškek Shaar*, Oblast Čuj (Biškek), Oblast Žalalabat, Oblast Naryn, Oblast Oš, Oblast Talas, Oblast Ysykköl (Karaköl).

Geografija

Kirgistan je država u srednjoj Aziji bez izlaza na more. Graniči s Kazahstanom, Kinom, Tadžikistanom i Uzbekistanom.

Reljef države je pretežno brdovit (najveći dio je unutar planinskog lanca Tien Šan). U njemu se, na krajnjem istoku zemlje, nalazi i najviši vrh, Jengish Chokusu (Vrh pobjede, 7.439 m). Preko 80% površine leži iznad 1500 m nadmorske visine. Kirgistan obuhvata rubove Ferganske doline (dolina je u Uzbekistanu, a ivice su u Kirgistanu, te je zbog toga neobičan oblik granice Kirgistana i Uzbekistana). U Kirgistanu su ivični dijelovi gorja Pamir i Altaj.

Najveće rijeke su Chui, Naryn i Talas. Rijeka Naryn se ulijeva u rijeku Sir-Darju koja je u porječju Aralskog jezera. Na sjeveru je veliko slano jezero Issyk-Kul (drugo najveće planinsko jezero na svijetu nakon jezera Titicaca).

Klima je kontinentalna s malo padavina, te su stepa pretežni dio reljefa. Malo je padavina zbog velike udaljenosti srednje Azije od mora, te vjetrovi ne mogu donijeti padavine. Viši planinski dijelovi imaju hladniju klimu i više padavina

Privreda

Privreda Kirgistana je u velikoj mjeri stagnirala nakon raspada Sovjetskog saveza kada je propao veći dio industrijskih preduzeća.

Danas glavni dio privrede čini poljoprivreda (proizvodnja žitarica, pamuka, šećerne repe, voća i povrća) i stočarstvo (uzgoj goveda, ovaca i konja). Postoji velika tradicija nomadskog stočarstva, te se većina stočara i danas bavi uzgojem na ovaj način.

Kirgistan je bogat rudama (ugalj, zlato, srebro). Smatra se da u zemlju postoje neka od najvećih svjetskih nalazišta zlata i srebra koja se slabo iskorištavaju zbog teške dostupnosti. Najvažnija industrija je metaloprerađivačka. Razvijene su tekstilna i prehrambena industrija.

Stanovništvo

Kirgistan ima 5,2 miliona stanovnika. Većina je mlađih dobnih skupina i prirodni priraštaj je visok. 2/3 stanovništva živi na selu. Većina stanovnika su Kirgizi, a ima oko 14% Uzbeka i 9% Rusa. Još postoje Tatari, Ujguri, Tadžici i Kazasi. 75% stanovništva su muslimani. Još ima oko 20% pravoslavaca. Većina stanovnika živi na rubu Ferganske doline uz granicu s Uzbekistanom.

Kultura

Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Također pogledajte

Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Vanjski linkovi

Nedovršeni članak Kirgistan koji govori o državama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.