Salvador
Ovo je glavno značenje pojma Salvador. Za druga značenja, pogledajte Salvador (razdvojba). |
República de El Salvador |
|||||
---|---|---|---|---|---|
|
|||||
Geslo Dios, Unión, Libertad (španjolski, "Bog, jedinstvo, sloboda") |
|||||
Himna Saludemos la Patria orgullosos |
|||||
Glavni grad | San Salvador | ||||
Službeni jezik | španjolski | ||||
Državni vrh | |||||
- Predsjednik | Elías Antonio Saca | ||||
- Predsjednik Vlade | Ana Vilma de Escobar | ||||
Neovisnost | Od Španjolske 15. rujna, 1821. |
||||
Površina | 148. po veličini | ||||
- ukupno | 21.040 km2 | ||||
- % vode | 1,5 % | ||||
Stanovništvo | 97. po veličini | ||||
- ukupno (2004) | 6.470.379 | ||||
- gustoća | 308/km2 | ||||
Valuta | američki dolar (od 2001.) (100 centava) |
||||
Pozivni broj | 503 | ||||
Vremenska zona | UTC -6 | ||||
Internetski nastavak | .sv |
Salvador (španj. El Salvador = spasitelj) je država u Srednjoj Americi. Graniči sa Gvatemalom na zapadu i Hondurasom na sjeveru i istoku. Na jugu izlazi na Tihi ocean.
Povijest[uredi VE | uredi]
Prije španjolskog osvajanja, prostor današnjeg Salvadora naseljavali su Indijanci organizirani u dvije veće države i nekoliko manjih. Domoroci su pripadali plemenu Pipil, dijelu nomadskog naroda Nahua, jednom od rijekih srednjoameričkih plemena koja su rano prekinula obredno prinošenje ljudskih žrtava. U drugim detaljima je njihova kultura bila slična susjedima: Astecima i Majama.
Prvi pokušaj Španjolaca pod vodstvom Pedra de Alvarada da osvoje ovo područje završio je 1524. neuspjehom. 1525. se vraćaju i uspijevaju nametnuti svoju vlast koja traje sve do 1821. Alvarado daje području ime Salvador ("spasitelj"). Do 1842. Salvador je dio Ujedinjenih pokrajina Srednje Amerike, a nakon toga stječe potpunu samostalnost.
1980. počinje dvanaestogodišnji građanski rat koji odnosi 75 000 života. Rat završava 1992. kada vlada i ljevičarski pobunjenici potpisuju sporazum o političkim reformama.
Ekonomija[uredi VE | uredi]
Zbog unutrašnjih nemira, dugotrajnog građanskog rata, ali i prirodnih nepogoda, ekonomija Salvadora je slaba i polako se oporavlja. Zahvaljujući vanjskoj pomoći i pomoći iseljenika koji su za vrijeme rata napustili državu, stanje se popravlja, izvoz je u porastu, a inflacija u zadnjih nekoliko godina smanjena.
Stanovništvo[uredi VE | uredi]
Veliku većinu stanovništva, oko 90%, čine miješani potomci američkih Indijanaca i Španjolaca. Vrlo malo Indijanaca je zadržalo običaje i tradiciju. Prema vjeroispovijesti, većinu čine katolici, a broj protestanata je u porastu. Procjena za 2005. godinu iznosi 6,880,000 stanovnika, od čega na etničke Salvadorce (neoromanski narod) otpada 6,221,000, ostatak otpada na najmanje 10 etničkih zajednica, to su: Pipil-Indijanci (264,000); Lenca-Indijanci (39,000); Angloamerikanci (13,000); Kekchi-Indijanci (13,000); Nijemci (7,100); Pokomam-Indijanci (6,200); Kinezi (1,700); Arapi (1,300); Židovi (700); Turci (500). Ovdje nije uračunato 313,000 polu-krvnih Indijanaca koji se nisu izjasnili za Salvadorce, i oko 1,000 pripadnika drugih neklasificiranih pojedinaca.
|
|
Nedovršeni članak Salvador koji govori o državi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.