Gregorijanski kalendar

Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius). Danas je u uporabi kao primarni ili sekundarni kalendar u gotovo svim krajevima svijeta.

Povijest

Po savjetu njemačkog astronoma Christophera Claviusa (Christoph Schlüssel) (1538. – 1612.) i napuljskog fizičara i astronoma Alojzija Liliusa (Luigi Lilio Ghiraldi) (1520. – 1576.), papa Grgur XIII. (1502. – 1585.) je 24. veljače 1582. objavio reformu do tada postojećeg julijanskog kalendara papinskom bulom Inter Gravissimas nazvanom po prvim dvjema riječima teksta.

Papinska bula sadržavala je sljedeće odredbe:

1. Iz kalendara će se izostaviti 10 dana, tako da poslije četvrtka, 4. listopada 1582. slijedi petak, 15. listopada.
2. Prijestupna je svaka godina djeljiva sa 4, osim onih godina djeljivih sa 100 pri čemu su one djeljive sa 400 također prijestupne.
3. Prijestupna godina ima jedan dan više od obične (koja ima 365 dana) koji se dodaje na kraju mjeseca veljače.
4. Uskrs će se odsad izračunavati po novom pravilu, vezanom za novi kalendar.
5. Prvi dan u godini bit će 1. siječnja.

Prigodna marka Njemačke pošte (1982) na 400. obljetnicu gregorijanskog kalendara (rad Elisabeth von Janota-Bzowski)

Ovaj novi kalendar, nazvan gregorijanski kalendar, svoje ime je dobio po papi Grguru. Po njemu je prosječna dužina trajanja godine smanjena na 365,2425 dana (365 + 97/400 = 365,2425 jer ima 97 prijestupnih godina na svakih 400), što dalje daje grešku od 365,2425 dana − 365,2421890 dana = 0,000311 dan = 26,8704 sekundi. To znači da će se ova greška akumulirati na jedan dan za 1/0,000311 ≈ 3215,434084 godina, jer se tokom vremena dužina trajanja solarne godina smanjuje, a greška povećava.

Razlika između gregorijanskog i julijanskog kalendara je ta što gregorijanski ima 97 prijestupnih godina na svakih 400, a Julijanski 100. U gregorijanski kalendar uvedeno je takozvano sekularno pravilo – godine djeljive sa 100 (sekularne godine) su obične, osim ako su djeljive sa 400 (u tom su slučaju prijestupne). To znači da su godine 1700, 1800, 1900, 2100. itd. prijestupne po julijanskom, a obične po gregorijanskom kalendaru. Danas razlika između julijanskog i gregorijanskog kalendara iznosi 13 dana, a nakon 2100. uvećat će se na 14 dana.

Uvođenjem gregorijanskog kalendara, kalendarska godina je približena tropskoj najviše do tada. Kada je papa Grgur 1582. godine uveo novi kalendar, njega su odmah prihvatile Italija, Poljska, Portugal i Španjolska, a ubrzo i ostale katoličke zemlje. Zemlje Krune sv. Stjepana kojima je tada pripadao najveći dio Hrvatske prešle su na gregorijanski kalendar 1587. godine. Protestantske zemlje prešle su na gregorijanski kalendar mnogo kasnije, dok su pravoslavne to učinile tek u 20. stoljeću, s tim da su do dan-danas već i neke pravoslavne crkve (Grčka, Rumunjska, Bugarska) prešle na ovaj kalendar, premda neke – kao što su Ruska i Srpska – i dalje ustraju na starom julijanskom kalendaru.

Vanjske poveznice

	U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Wikitable kalendar
	U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Gregorijanski kalendar
	U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Gregorijanski kalendari

Nedovršeni članak Gregorijanski kalendar koji govori o kalendaru treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.