Guadeloupe

Izvor: Wikipedia
Gvadalupa
Guadeloupe
Flag of Guadeloupe (local).svg Coat of arms of Guadeloupe.svg
Geslo: Liberté, Égalité, Fraternité
Službeni jezik francuski
Prefektura Basse-Terre
Podprefektura Pointe-à-Pitre
Broj kantona 43
Broj općina 34
Predsjednik regionalnog vijeća Victorin Lurel
Predsjednik generalnog vijeća Jacques Gillot
Površina
 - Ukupno
 - % voda

1 703 km²
0,26%
Stanovništvo
 - Ukupno (2003)
 - Gustoća stanovništva


438 820 st.
258 st./km²

Valuta Euro
Vremenska zona UTC -4
Internet domena .gp
Pozivni broj 590

Gvadalupa je mali arhipelag u Antilima u Karipskom moru. Nalazi se otprilike 600 km sjeverno od obale Južne Amerike i 600 km istočno od Dominikanske republike. Nekada se zvao Karukera što znači "otok sa lijepim vodama". Prekomorski je departman Francuske.

Povijest[uredi - уреди]

Prvi ljudi koji su došli na Gvadalupu su bili američki indijanci iz plemena Arawaks (fr), koji su naselili otok 300 godina prije naše ere i bavili se pretežito ribolovom i poljoprivredom. Otok su "otkrili" Europljani 14. studenog 1493. od strane Kristofora Kolumba koji ga je otkrio na svom drugom putovanju. Francuzi su kolonizirali otok 1635., na njega naselili afričke crnce koji su radili na velikim plantažama šećerne trstike koja je postala glavni ekonomski resurs na Gvadalupi. Otok su mnogo puta tijekom stoljeća otimali Britanci i ponovno osvajali Francuzi, da bi napokon 1815. Bečkim ugovorom otok pripao Francuskoj. Ropstvo je na otoku ukinuto 1848. Otok je postao prekomorski departman Francuske 19. ožujka 1946.

Administracija[uredi - уреди]

Pogled sa Gvadalupe

Gvadalupa je samostalna administrativna regija i prekomorski departman Francuske (DOM- département d'outre-mer) sa prefekturom u Basse-Terre. Zajedno sa Martinikom koji se nalazi oko 150 km na jugu i Francuskom Gvajanom koja se nalazi na sjeveru Južne Amerike čini Francuske Departmane Amerike (départements français d'Amérique-DFA). Gvadalupa je jedna od sedam ultraperifernih regija Europske Unije.

Zemljopis[uredi - уреди]

Zeleno(sa crvenim slovima) su otoci koji spadaju pod Gvadalupu
Karta Gvadalupskog arhipelaga

Gvadalupa se sastoji od pet otoka: Basse-Terre, Grande-Terre, La Désirade, Les Saintes i Marie-Galante. Basse-Terre je velik 848 km² i ima vulkanski reljef, dok Grande-Terre je velik 588 km² i ima brežuljkasti i nizinski reljef. Otoci su odvojeni malim kanalom kojeg zovu Rivière Salée tj. Slana Rijeka. Les Saintes se sastoje od 9 otočića od kojih su samo dva naseljena: Terre de Haut i Terre de Bas.

Od 2007. Saint Barthelemy i Saint Martin je postao zasebni prekomorski kolektiv.

Ekonomija[uredi - уреди]

Karibik Guadeloupe Position.png

Ekonomija Gvadalupe ovisi o poljoprivredi, turizmu i laganoj industriji. Više od 50% izvoza čine banane. Industrija se većinom bavi proizvodnjom šećera i ruma.

Demografija[uredi - уреди]

Demografija
1982. 1990. 1999. 2006.
317,269 353,431 386,566 400,736


Većina vjernika su katolici (95%), hinduisti (4%) i protestanti (1%). Francuskim se koristi 99% stanovništva. 1. siječnja 2003. na Gvadalupi je živjelo više od 440 000 stanovnika. Etničke grupe: crnci ili mulati 90%, bijelci 5%. Značajne etničke grupe su i indijanci, lebanonci i kinezi koji čine sveukupno manje od 5% populacije. Prosječni rast populacije je 1.11%.

Kultura[uredi - уреди]

Gvadalupska kultura je mješavina europske, indijske, afričke, južnoameričke i sirijsko-libanonske kulture.

Vanjske veze[uredi - уреди]