Grčka

Republika Grčka Hellenska republika Ελληνική Δημοκρατία Ellinikí Dimokratía
Zastava Grb
Himna: "Ύμνος εις την Ελευθερίαν (Ímnos is tin Eleftherían)" ("Himna slobodi")
Položaj Grčke
Glavni grad		Atina
Službeni jezik		grčki
Državno uređenje
-	Predsjednik	Prokopis Pavlopoulos
-	Premijer	Alexis Tsipras
Nezavisnost		od Osmanlijskog carstva 25. marta 1821.
Površina
-	Ukupno	131,990 (96.)
-	Vode (%)	0.86
Stanovništvo
-	Ukupno	11,170,957 (74.)
-	Gustoća stanovništva	84/km2
Valuta		Euro (€) (EUR)
Vremenska zona		EET (UTC+2) - ljeti EEST (UTC+3)
Internet domena		.gr
Pozivni broj		+30

Atina, glavni grad Grčke

Kreta, jedan od mnogobrojnih ostrva Grčke

Grčka (Hellenska republika) je država Evropske unije,koja se nalazi na Balkanskom polutoku. Izlazi na Egejsko, Jonsko i na Jadransko more. Nalazi se na 39° sjeverne geografske širine i 22° istočne geografske dužine. Kopnene granice su joj duge ukupno 1.288 km. Graniči se sa Albanijom u dužini od 282 km, Bugarskom 494 km, Turskom 206 km, Republikom Makedonijom 246 km. Obale su joj duge 13.676 km.

Historija

U Grčkoj se razvila jedna od prvih civilizacija. Najstariji stanovnici Grčke bili su Pelazgi ili Pelasti koje potiskuju Ahejci. Pelazgima se gubi svaki trag, ali bi oni prema nekim pretpostavkama mogli biti biblijski Filistejci a prema kojima je nastao naziv Palestina.

Ahejci su na tlu Grčke stvorili kritsko-mikensku civilizaciju nazvanu prema tadašnjim centrima (ostrvo Kreta u Sredozemnom moru i grad Mikena na Peloponezu).

U XIII vijeku p. n. e. sa sjevera Balkanskog poluostrva spuštaju se u Grčku tri srodna plemena: Dorci, Jonci i Eolci.

Političke podjele

Grčka je podijeljena na 13 regija koje se zovu periferije. Periferije su podijeljenje na 51 manju administrativnu jednicu koje se nazivaju prefekture (grč. nomoi). Tih 13 periferija je:

1. Atika
2. Epirus
3. Istočna Makedonija i Trakija
4. Jonska ostrva
5. Južni Egejski
6. Kreta
7. Peloponez
8. Sjeverni Egejski
9. Srednja Grčka
10. Srednja Makedonija
11. Tesalija
12. Zapadna Grčka
13. Zapadna Makedonija

Geografija

Grčka se nalazi na jugu Balkanskog poluostrva. U Grčkoj živi oko 11 miliona stanovnika a površina je 132.000 km². Glavni grad je Atina. Ostali veći gradovi su: Pirej, Solun, Larisa, Ber, Patras i Janjina. Obala je veoma razuđena, sa mnoštvom ostrva, poluostrva i zaliva. Njihova obala je po razuđenosti druga u Evropi. Neka od ostrva su: Mitilena, Hios, Kreta, Krf, Argostolion, Skiros, Andros i dr. Najveći dio države je pod planinama, najviši vrh je Olimp sa 2 911 metara nadmorske visine. Zemlja nije pogodna za razvoj poljoprivredne kulture osim u nekim dolinama uz rijeku.

Privreda

Grčka je razvijena zemlja sa razvijenim ribolovom, industrijom, pa donekle i poljoprivredom. Grčka privreda nalazi se pod uticajem stranog kapitala, ali u posljednje vrijeme jača državni sektor, a samim tim i unutrašnja ulaganja.

Poljoprivreda je slabije razvijena zbog nedostatka pogodnog tla ali se sve više navodnjava tako da je svake godine sve veća proizvodnja. Glavne poljoprivredne kulture su: pšenica, kukuruz, ječam, riža, masline, agrumi i mandarine. Također se praktikuje i vinogradarstvo.
Rudarstvo, uslovljeno prirodnim bogatstvom ruda, se u posljednjem vijeku poprilično razvilo. Grčka je bogata rudama: boksit, mangan, nikl, cink, barit, sumpor, so, srebro i dr.
Industrija se razvila posljednih 30 godina. Razvijena je obojena metalurgija, prehrambena, tekstilna, hemijska, elektrotehnička, farmaceutska, tekstilna industrija, brodogradnja, kožna i drvna industrija. Također postoji i nekoliko rafinerija nafte u Grčkoj. Krajem 2009. privreda Grčke se našla u najvećim problemima, od ponovne uspostave demokratije, 1974.

Dug Grčke

Rast BDP Grčke

Početkom 2010., otkriveno je da su vlade Grčke, jedna za drugom, dosljedno i promišljeno lažno izvještavale o službenoj državnoj statistici, da bi se zadržale u okviru pravila monetarne unije. To je omogućilo da vlade Grčke troše više od realno mogućeg, istovremeno krijući od nadzornika iz EU stvarni manjak. U maju 2010., države Eurozone odobravaju Grčkoj pomoć od 110 milijardi eura.

Administrativna podjela Grčke

Stanovništvo

U Grčkoj živi približno 11 miliona stanovnika. 98% su autonomni Grci. Između Trakije i Egejske Makedonije ima nešto Turaka i Bugara, a na zapadu u oblasti Janja nešto Albanaca.
Najdominantnija religija u Grčkoj je hrišćanstvo, odnosno pravoslavlje, sa islamskom manjinom (oko 1%). Ustav Republike Grčke priznaje grčku pravoslavnu vjeru kao "glavnu" ali garantuje slobodu religioznog opredjeljenja za sve. Grčka pravoslavna crkva je autokefalna.
Većina stanovništva se u posljednje vrijeme sve više seli u gradove, pa je stepen urbanizacije stalno u porastu. Skoro cijelo stanovništvo govori grčkim jezikom. U pograničnim mjestima se govori albanski i turski jezik. Koristi se staro grčko pismo.

Kultura

U Grčkoj živi približno 11 miliona stanovnika. 98% su autonomni Grci. Između Trakije i Egejske Makedonije ima nešto Turaka i Bugara, a na zapadu u oblasti Janja nešto Albanaca. Najdominantnija religija u Grčkoj je hrišćanstvo, odnosno pravoslavlje, sa islamskom manjinom (oko 1%). Ustav Republike Grčke priznaje grčku pravoslavnu vjeru kao "glavnu" ali garantuje slobodu religioznog opredjeljenja za sve[1]. Grčka pravoslavna crkva je autokefalna. Većina stanovništva se u posljednje vrijeme sve više seli u gradove, pa je stepen urbanizacije stalno u porastu. Skoro cijelo stanovništvo govori grčkim jezikom. U pograničnim mjestima se govori albanski i turski jezik,a u nekim regijama i francuski i engleski. Koristi se staro grčko pismo.

Također pogledajte

• Grčki jezik
• Grčko pismo
• Grci
• Olimpijske igre
• Atina
• Olimp
• Pindsko-makedonska kneževina
• Larisa (grad)
• Dora Bakoyannis

Vanjski linkovi

Commons: Grčka

Wikicitat: Grčka

• Hronologija Grčke
• Enciklopedija Britannica o Grčkoj
• stranica grčke turističke organizacije
• Službena stranica Ureda za statistiku Grčke
• Historija Grčke
• Predsjednik Helenske republike
• Premijer Grčke
• Helenski parlament
• Grčka baština
• Helenska historija
• Grčka kraljevska porodica
• Hellas Net: 360° Virtual tour kroz Grčku
• Vodič za jedrenje Grčkom
• Spisak gradova Grčke sa satelitskim snimcima

Reference

Nedovršeni članak Grčka koji govori o državama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.