Slovenija

Republika Slovenija Republika Slovenija
Zastava Grb
Državna himna: "7. strofa Zdravljice"
Položaj  Slovenija  (zelena) – in Evropa  (bijelo & narančasto) – in Evropska Unija  (bijelo)  —  [Legend]
Glavni grad i najveći grad		Ljubljana 46°03′0″N, 14°30′0″E
Službeni jezici		slovenski1
Demonim		Slovenci
Vlada
-	Predsjednik	Borut Pahor
-	Predsjednik vlade	Miro Cerar
nezavisnost od SFR Jugoslavije
-	proglašena	25. jun 1991
-	priznata	1992
Površina
-	Ukupno	20.273 km2 (153..)
Stanovništvo
-	Popis iz 2002	2,011.036
-	Gustoća	99,6/km2 (80..)
BDP (PPP)		procjena za 2008
-	Ukupno	58.151 mrld. $ (83..)
-	Per capita	$28.894 (29..)
BDP (nominalni)		procjena za 2008
-	Ukupno	57,013 mrld. $ (67..)
-	Per capita	28.328 $ (29..)
HDI (2006)		0.923 jako visok • 26..
Valuta		euro (€)3 (EUR)
Vremenska zona		CET (UTC+1)
-	Ljeti (DST)	CEST (UTC+2)
Pozivni broj		386
Web domena		.si4

Republika Slovenija je primorska i podalpska država na jugu Srednje Evrope, koja se na zapadu graniči sa Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more.

Slovenija je članica Ujedinjenih nacija, Europske Unije i NATO saveza.

Historija

Slovenski (slavenski) preci današnjih Slovenaca vjerovatno su se doselili na područje Slovenije u 6. veku. U 7. veku je nastala Karantanija, prva država Slovenaca i jedna od prvih slovenskih država. 745. godine Karantanija gubi nezavisnost i pada pod vlast Bavarske, koja opet postaje dio franačke države. Stanovništvo se pokrštava.

Oko 1000. godine napisani su Brižinski spomenici, prvi pisani dokument na slovenačkom jeziku. U 14. veku veći dio današnje Slovenije pada pod vlast Habzburgovaca, koji kasnije postaju Austro-Ugarska. Slovenija se tada deli na tri pokrajine: Kranjsku, Gorišku i Štajersku.

Godine 1848. brojne narode zahvata narodni preporod, pa i Slovenci imaju politički program koji traži ujedinjenu Sloveniju.

Kad se 1918. godine raspala Austro-Ugarska, a Italija zauzela pokrajine Primorsku i Istru, kao i dijelove Dalmacije, osnovana je Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, koja se 1929. preimenovala u Kraljevinu Jugoslaviju.

Kraljevina Jugoslavija se raspala u 2. svetskom ratu, a Slovenija je potom postala dio socijalističke Jugoslavije, službeno proglašene 29. novembra 1943.

Današnja Slovenija je na temelju plebiscita proglasila nezavisnost od SFRJ 25. juna 1991, a koja je priznata nekoliko mjeseci nakon kratkotrajnog rata. Kao nezavisna država je 29.3. 2004. postala članicom NATO-a, 1.5. 2004. članicom Evropske Unije.

Politika

Glavni članak: Institucije Republike Slovenije

Administrativna podjela

V. glavni članak Upravna podjela Slovenije.

Glavni grad Ljubljana, pogled s Ljubljanskog grada nasuprot sjeveru; u pozadini su Kamniško-Savinjske Alpe.

Slovenija je upravno podijeljena na 210 općine, među kojima njih 11 imaju status gradske općine.

Osim tradicionalne podjele na pokrajine postoji i podjela na 12 statističkih regija:

1. Pomurska regija
2. Podravska regija
3. Koroška regija
4. Savinjska regija
5. Zasavska regija
6. Spodnjeposavska regija
7. Jugovzhodna Slovenija
8. Osrednjeslovenska regija
9. Gorenjska regija
10. Notranjsko - kraška regija
11. Goriška regija
12. Obalno - kraška regija

Zemljopis

Slovenija se nalazi Srednjoj Europi na dodiru Alpa, Dinarskog gorja, Panonske nizije i Sredozemlja. Klimu čini mješavina alpskog, sredozemnog i kontinentalnog podneblja. U sjeverozapadnom dijelu države prevladavaju Alpe s najvišim vrhom Triglavom (2864 m). U smjeru prema moru se prostire pokrajina Kras. Njen podzemni svijet skriva najveličanstvenije podzemne galerije u Europi, a to su Postojnska jama i Škocjanske jame koje su isklesale podzemne vode. Potonja se nalaze na Unescovom popisu kulturne i prirodne baštine. Više od polovine površine pokrivaju šume - 1.163.812 ha (u Europi veći postotak šuma imaju samo Finska i Švedska). U Sloveniji je zakonom zaštićeno približno 8 % ozemlja. Najveće područje zauzima Triglavski nacionalni park (83.807 ha). Geološka prošlost, različitosti u reljefu (od morske površine do 2864 m nadmorske visine) te činjenica, da se Slovenija rasprostire na četiri biogeografska područja, omogućili su bogatstvo biljnih i životinjskih vrsta. U Sloveniji uspijeva 3000 papratnjača i cvjetnjača te 50.000 različitih životinjskih vrsta. Brojni su i razni biljni i životinjski endemi.

Nacionalni parkovi

Prirodne znamenitosti

• Triglavski nacionalni park
• Kraške jame
• Robanov kot
• Topla
• Notranjski Snežnik
• Rakov Škocjan
• Krakovski gozd
• Donačka gora
• Kozlerjeva gošča
• Divje jezero
• Cerkniško jezero
• Bledsko jezero
• Sečoveljske soline

Ostali podaci

Triglav, simbol slovenstva

• najviši vrh: Triglav (2864 m)
• najsjevernija točka: 46° 52' 37,52" SGŠ, 16° 14' 18,14" IGD, naselje Budinci u općini Šalovci,
• najjužnija točka: 45° 25' 18,34" SGŠ, 15° 10' 56,06" IGD, naselje Damelj u općini Črnomelj,
• najistočnija točka: 46° 28' 33,76" SGŠ, 16° 36' 07,69" IGD, naselje Benica u općini Lendava,
• najzapadnija točka: 46° 17' 54,05" SGŠ, 13° 23' 47,81" IGD, u naselju Breginj u općini Kobarid.
• geometrijsko središte Slovenije
• najduža rijeka: Sava (218 km u Sloveniji) - najduža rijeka sasvim u Sloveniji: Savinja 95 km
• najveće jezero: Bohinjsko jezero
• najveći grad: Ljubljana

Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2002. Slovenija je imala 1.964.036 stanovnika. Etnički sastav je bio sljedeći: Slovenci 83.1%, Srbi 2%, Hrvati 1.8%, Bošnjaci 1.1% i drugi.

Narodni sastav Slovenije
Slovenci			83.06%
Srbi			1.98%
Hrvati			1.81%
Bošnjaci			1.10%
Ostale manjine			4.85%
Neizjašnjeni i nepoznati			8.9%
izvor: 2002 census

Vjerski sastav Slovenije
Rimokatolici			57.8%
Neizjašnjeno i nepoznato			22.8%
Ateisti			10.1%
Ostale religije			9.3%
izvor: 2002 census

Velike razlike u broju stanovnika srpske, hrvatske i bošnjačke nacionalnosti između zadnja dva popisa imaju izvor u činjenici da su slovenske vlasti 26. veljače 1992. brisale iz registra stalnih stanovnika 18.305 građana navedenih nacionalnosti s popisa stanovnika, oduzele im državljanstvo te ih proglasile stranim državljanima. Slučaj je dospio i do Europskoga suda za ljudska prava u Strasbourgu. "Izbrisani" već preko desetljeće i pol ne mogu ostvariti svoja građanska i ljudska prava u Sloveniji.

Rezultati prethodnih popisa

• 1991. ( Popis promijenjen i priklađen standardima EU-a po kojem se broje samo stanovnici sa stalnim prebivalištem u državi ) - 1.913.355 stanovnika (Slovenci 88.3%, Hrvati 2.8%, Srbi 2.5%, Muslimani 1.4%)

• 1991. - 1.965.986 stanovnika: 1.727.000 Slovenaca ili 87.8 %, 54.212 Hrvata ili 2.8 %, 47.911 Srba ili 2.4 %, 26.867 Muslimani ili 1.4 %, 8.503 Mađara, 3.064 Talijana, 2.293 Roma i drugi.

• 1981. - 1.838.381 stanovnika (Slovenci 90.8%, Hrvati 2.9%, Srbi 2.3%)

• 1971. - 1.679.051 stanovnika (Slovenci 94%, Hrvati 2.5%, Srbi 1.2%)

[1]

Gospodarstvo

Izvoz Slovenije po industrijskim granama 2011 godine

Slovenija ima visoko razvijeno gospodarstvo. BDP po stanovniku je 2013. godine iznosio €20265. Slovenija se po ekonomskoj razvijenosti nalazi na drugom mjestu među novim članicama EU, iza Cipra. Najrazvijenija je post-komunistička država. Slovenski BDP po stanovniku iznosi 83% prosjeka EU.

Slovenija je prethodno imala relativno visoku inflaciju koja je 2006. pala na 2.3% (prije prihvaćanja eura), ali je u listopadu 2007. ponovno narasla na 5.1% što jer bilo više od prosjeka eurozone. Slovensko gospodarstvo je iskusilo pojačani rast od 2004. do 2008. godine. 2003. je gospodarski rast iznosio 2.8%. 2004. je skočio na 4.3%, 2005. ponovno 4.3%, 2006. se rast povećao na 5.9%, a 2007. 6.8%. Prije krize, u prvom tromjesečju 2008. godine gospodarsvo je raslo 5% na godišnjoj razini. BDP Slovenije je nakon 5 godina krize na nižoj razini nego 2008.

Unatoč gospodarskom uspjehu, Slovenija se još uvijek suočava s različitim izazovima. Veliki dio ekonomije je ostalo u rukama države, a direktna strana ulaganja su među najmanjima u EU. Porezi su relativno visoki, tržište rada je nefleksibilno te je industrija manje konkurentna. Tijekom posljednjih 10 godina došlo je do privatizacije banaka, telekomunikacija i javnih usluga te se očekuje da će se strana ulaganja povećati. Slovenija je vodeća među novim članicama EU i prva je nova članica koja je prihvatila novu europsku valutu euro 1. siječnja 2007.

Slovensko je gospodarsko vrlo razvijeno, najbolje među tranzicijskim državama, sa starom rudarskom, industrijskom i obrtničkom tradicijom. Poljoprivreda je od manjeg značaja, a obrađeno je samo 12 % površine. U turizmu su značajna primorska ljetovališta (Piran, Portorož, Izola, Koper, Ankaran, Debeli rtič), skijaška središta (Maribor, Kranjska gora, Vogel, Kanin, Rogla) i toplice (Radenci, Moravske Toplice, Terme Čatež, Terme Dobrna, Lendava, Maribor, Ptuj, Šmarješke Toplice).

Kultura

Oko 1000. godine napisani su Brižinski spomeniki, prvi pisani dokument na slovenskom jeziku. Slovensku prvu knjigu je tiskao protestantski reformator Primož Trubar (1508.-1586.). To su u biti bile dvije knjige: (katekizam) i abecedarij koje su izdane 1550. u Tübingenu u Njemačkoj. Središnja pokrajina, Kranjska (koja je postojala kao dio Austro-Ugarske sve do početka 20. stoljeća), je bila etnografski i povijesno dobro opisana u knjizi Slava vojvodine Kranjske (Die Ehre deß Herzogthums Crain) koju je izdao 1689. Janez Vajkard Valvasor (1641.-1693.).

Slovenski nacionalni pjesnik France Prešeren

Najveći slovenski književnici su bili pjesnici France Prešeren (1800.-1849.), Oton Župančič, Srečko Kosovel, Edvard Kocbek i Dane Zajc te pisci Ivan Cankar (1876.-1918.), Vladimir Bartol i Prežihov Voranc, dok su Alojz Rebula, Drago Jančar, Boris Pahor, Tomaž Šalamun, Aleš Debeljak i Aleš Šteger vodeći književnici suvremene slovenske književnosti.

Najvažniji slovenski slikari su Jurij Šubic i Anton Ažbe koji su djelovali krajem 19. stoljeća. Ivana Kobilca, Rihard Jakopič, Ivan Grohar su djelovali početkom 20. stoljeća, a Avgust Černigoj, Lojze Spacal, Anton Gojmir Kos, Riko Debenjak, Marij Pregelj, a posebno Gabrijel Stupica i Janez Bernik obilježili su drugu polovicu 20. stoljeća. Suvremeni slikari su Emerik Bernard, Metka Krašovec, Ivo Prančič, Gustav Gnamuš, grupa IRWIN i Marko Peljhan. Zoran Mušič, koji je radio u Parizu i Veneciji, postao je slavan i diljem svijeta. Neki od važnjijih slovenskih kipara su Fran Berneker, Lojze Dolinar, Zdenko Kalin, Slavko Tihec, Janez Boljka i danas Jakov Brdar i Mirsad Begić. Poznati slovenski arhitekti su Jože Plečnik i Max Fabiani, Edo Ravnikar, Milan Mihelič.

U Sloveniji su djelovali i brojni glazbenici i skladatelji kao što je renesansni skladatelj Jacobus Gallus (1550.-1591.) koji je utjecao na tadašnju europsku glazbu i violinski virtuoso Giuseppe Tartini. Bojan Adamič, poznati filmski skladatelj i Ivo Petrić, skladatelj europske klasične glazbe djelovali su tijekom 20. stoljeća.

Suvremeni popularni glazbenici su Slavko Avsenik, Laibach, Vlado Kreslin, Pero Lovšin, Pankrti, Zoran Predin, Lačni Franz, New Swing Quartet, DJ Umek, Valentino Kanzyani, Siddharta, Big Foot Mama,Terrafolk, Katalena, Magnifico i drugi.

Za slovensku kinematografiji značajni su Karol Grossmann, Janko Ravnik, Ferdo Delak, France Štiglic, Mirko Grobler, Igor Pretnar, France Kosmač, Jože Pogačnik, Matjaž Klopčič, Jane Kavčič, Jože Gale, Boštjan Hladnik i Karpo Godina. Suvremeni filmski redatelji Janez Burger, Jan Cvitkovič, Damjan Kozole, Janez Lapajne i Maja Weiss su najznačajniji predstavnici tzv. renesanse slovenske kinematografije.

Od znanstvenika se ističu nobelovac Friderik - Fritz Pregl, fizičar Joseph Stefan, psiholog i antropolog Anton Trstenjak, filozof Slavoj Žižek i Milan Komar, lingvist Franc Miklošič, liječnik Anton Marko Plenčič, matematičar Jurij Vega, sociolog Thomas Luckmann, teolog Anton Strle i raketni inženjer Herman Potočnik.

Obrazovanje

Sveučilište u Ljubljani

Slovenski obrazovni sustav se sastoji od predškolskog obrazovanja, osnovnog obrazovanja (9 godina), srednjoškolskog obrazovanja (stručno i opće obrazovanje), višeg stručnog obrazovanja te visokog obrazovanja. Posebni dijelovi sustava su obrazovanje odraslih, glazbeno i plesno obrazovanje, obrazovanje za ljude sa posebnim potrebama i razni programi u etničkim i jezičnim izmješanim područjima.

Trenutno se u Sloveniji nalaze tri javna i jedno privatno sveučilište, a oni su:

• javna sveučilišta:

• Sveučilište u Ljubljani
• Sveučilište u Mariboru
• Sveučilište u Primorskoj

• privatno sveučilište je:

• Sveučilište u Novoj Gorici

Slovesko se obrazovanje na PISA-inoj rang ljestvici trenutačno nalazi na 12. mjestu i jedno je od najboljih na svijetu.

Teritorjalna podjela

Karta podjele Slovenije na općine (godine 2005)

Prema Ustavu Repubike Slovenije, općina (slovenski občina) je samoupravna lokalna zajednica (tj. jedinica lokalne samouprave), koja obuhvaća područje jednog ili više naselja koja su povezana zajedničkim potrebama i interesima stanovnika.

Pogled s Ljubljanskog grada

Po slovenskom Zakonu o lokalnoj samoupravi, općina mora imati najmanje 5000 stanovnika, ali ima i onih koje zbog zemljopisnih, pograničnih, nacionalnih, povijesnih ili gospodarskih razloga imaju taj status iako imaju manje od 5000 stanovnika . U djelokrug općine spadaju poslovi lokalnog značaja koje općina može obavljati samostalno i koji se tiču samo stanovnika općine. Grad može dobiti status gradske općine (slovenski mestna občina) ako ima više od 10000 stanovnika te predstavlja zemljopisno, gospodarsko i kulturno središte područja koje mu grvitira. Međutim taj status može dobiti i općina zbog povijesnih razloga. Na gradsku općinu država može prenijeti poslove iz svoje nadležnosti, a koji utječu na razvoj grada.

Slovenija je od sredine 2006. godine podijeljena na 210 općina, među kojima njih 11 ima status gradske općine (označene s *).

A Ajdovščina Apače B Beltinci Benedikt Bistrica ob Sotli Bled Bloke Bohinj Borovnica Bovec Braslovče Brda Brezovica Brežice C Cankova Celje * Cerklje na Gorenjskem Cerknica Cerkno Cerkvenjak Cirkulane Č Črenšovci Črna na Koroškem Črnomelj D Destrnik Divača Dobje Dobrepolje Dobrna Dobrova-Polhov Gradec Dobrovnik Dol pri Ljubljani Dolenjske Toplice Domžale Dornava

Dravograd Duplek G Gorenja Vas-Poljane Gorišnica Gorje Gornja Radgona Gornji Grad Gornji Petrovci Grad Grosuplje H Hajdina Hoče-Slivnica Hodoš Horjul Hrastnik Hrpelje-Kozina I Idrija Ig Ilirska Bistrica Ivančna Gorica Izola J Jesenice Jezersko Juršinci K Kamnik Kanal ob Soči Kidričevo Kobarid Kobilje Kočevje Komen Komenda Kopar * Kostanjevica na Krki Kostel

Kozje Kranj * Kranjska Gora Križevci Krško Kungota Kuzma L Laško Lenart Lendava Litija Ljubljana * Ljubno Ljutomer Log-Dragomer Logatec Loška Dolina Loški Potok Lovrenc na Pohorju Luče Lukovica M Majšperk Makole Maribor * Markovci Medvode Mengeš Metlika Mežica Miklavž na Dravskem polju Miren-Kostanjevica Mirna Peč Mislinja Mokronog-Trebelno Moravče Moravske Toplice Mozirje Murska Sobota * Muta

N Naklo Nazarje Nova Gorica * Novo Mesto * O Odranci Oplotnica Ormož Osilnica P Pesnica Piran Pivka Podčetrtek Podlehnik Podvelka Poljčane Polzela Postojna Prebold Preddvor Prevalje Ptuj * Puconci R Rače-Fram Radeče Radenci Radlje ob Dravi Radovljica Ravne na Koroškem Razkrižje Rečica ob Savinji Renče-Vogrsko Ribnica Ribnica na Pohorju Rogaška Slatina Rogašovci

Rogatec Ruše S Selnica ob Dravi Semič Sevnica Sežana Slovenj Gradec * Slovenska Bistrica Slovenske Konjice Sodražica Solčava Središče ob Dravi Starše Straža Sveta Ana Sveta Trojica v Slovenskih Goricah Sveti Andraž v Slovenskih Goricah Sveti Jurij ob Ščavnici Sveti Jurij v Slovenskih Goricah Sveti Tomaž Š Šalovci Šempeter-Vrtojba Šenčur Šentilj Šentjernej Šentjur Šentrupert Škocjan Škofja Loka Škofljica Šmarje pri Jelšah Šmarješke Toplice Šmartno pri Litiji Šmartno ob Paki Šoštanj Štore

T Tabor Tišina Tolmin Trbovlje Trebnje Trnovska Vas Trzin Tržič Turnišče V Velenje * Velika Polana Velike Lašče Veržej Videm Vipava Vitanje Vodice Vojnik Vransko Vrhnika Vuzenica Z Zagorje ob Savi Zavrč Zreče Ž Žalec Železniki Žetale Žiri Žirovnica Žužemberk

Osim na općine, kao jedinice lokalne samouprave, Slovenija je podjeljena i na 58 upravnih jedinica (koje se mogu usporediti s uredima državne uprave u županijama u Hrvatskoj) koje obavljaju poslove državne uprave i ne zadiru u samoupravne poslove općina.

Statističke regije

Statističke regije

Iako zakonski nigdje nije regulirano, Slovenija je podjeljena i na pokrajine (u zemljopisnom smislu), odnosno na regije.

Tako je za potrebe državne statistike država podjeljena na 12 regija, a one su:

1. Pomurje
2. Podravska
3. Koruška
4. Savinjska
5. Zasavlje
6. Donjoposavska
7. Jugoistočna Slovenija
8. Središnja Slovenija
9. Gorenjska
10. Notranjsko-kraška
11. Goriška
12. Obalno-kraška

Ustav Republike Slovenije dopušta šire samoupravne zajednice, odnosno pokrajine, na koje pak država može prenijeti neke poslove iz svog djelokruga.

Povijesne pokrajine

Povijesne pokrajine

1. Primorska

   Slovenska Istra

2. Kranjska

   2a. Gorenjska

   2b. Notranjska

   2c. Dolenjska i Bela krajina

3. Koruška
4. Štajerska
5. Prekmurje

Državni praznici (neradni dani)

Datum	Ime	Napomena
1. i 2. januar	Nova godina
8. februar	Prešernov dan
dan nakon Uskrsa	Uskrsni ponedeljak	klizni datum
27. april	Dan otpora
1. i 2. maj	Praznik rada
25. jun	Dan državnosti
15. avgust	Velika Gospojina
31. oktobar	Dan reformacije
1. novembar	Dan uspomena na mrtve
25. decembar	Božić
26. decembar	Dan nezavisnosti

Povezano

• Popis slovenskih općina

Vanjske veze

Slovenija na Wikimedijinoj ostavi

• Uradni turistički portal Slovenije www.slovenija.info
• Radio Televizija Slovenije
• Slovenske novice
• Siol.net
• Delo
• Adriatic Slovenica d.d.
• Žurnal24
• 24ur
• Dnevnik
• Šport TV
• Ekipa
• 24 Kitchen Slovenija
• Kulinarka Slovenija
• Halo Hrana Slovenija