16. 10.
Izvor: Wikipedia
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
16. listopada/oktobra (16. 10.) je 289. dan godine po gregorijanskom kalendaru (290. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 76 dana.
Sadržaj/Садржај
Događaji[uredi - уреди]
- 456. — Ricimer pobjeđuje u bitci rimskog cara Avita nakon čega postaje gospodar carstva.
- 1793. — Marija Antoaneta, žena Luja XVI. giljotinirana za vrijeme Francuske revolucije.
.
- 1813. — dolazi do bitke naroda kod Leipziga kada je Napoleon definitivno poražen.
- 1869. — u Engleskoj je osnovan prvi ženski koledž, Girton College v Cambridgeu.
- 1923. — kompanija Walt Disney osnovana od Walta Disneya i njegovog brata, Roya Disneya.
- 1940. — ustanovljen je varšavski geto.
- 1946. — u Nürnbergu objese 10 visokih nacističkih službenika, osuđenih zbog ratnih zločina. To su bili Hans Frank, Wilhelm Frick, Alfred Jodl, Ernst Kaltenbrunner, Wilhelm Keitel, Joachim von Ribbentrop, Alfred Rosenberg, Fritz Sauckel, Arthur Seyss-Inquart i Julius Streicher.
- 1951. — u Ravalpindiju ubijen prvi pakistanski premijer Liakvat Ali Kan.
- 1970. — U Kanadi je, nakon otmica i pokušaja ubojstava separističke organizacije pokrajine Quebeck FLQ, uvedeno opsadno stanje.
- 1970. — u Egiptu Anvar Sadat izabran je za predsjednika.
- 1978. — Poljski kardinal Karol Wojtyla izabran za papu i preuzeo ime Ivan Pavao II.
- 1984. — Desmond Tutu dobio Nobelovu nagradu za mir.
- 1992. — na futbalskom stadionu u Guatemala Cityu pogine 84 a ranjeno je 180 ljudi.
- 2001. — američki avioni u Kabulu granatiraju skladište Crvenog Krsta.
.
Rođenja[uredi - уреди]
- 1535. — Niva Nagahide, japanski vladar.
- 1663. — Princ Eugen Savojski, austrijski general francuskog podrijetla(d. 1736).
- 1801. — Josip Jelačić Bužimski, hrvatski grof, dalmatinsko-hrvatsko-slavonski ban († 1859.).
- 1854. — Oscar Wilde, irski književnik († 1900.).
- 1863. — Sir Austen Chamberlain, britanski političar.
- 1890. — Sveta Marija Goretti, talijanska svetica († 1902.).
- 1890. — Michael Collins, junak irske borbe za nezavisnost.
- 1908. — Enver Hoxha, albanski političar i državnik.
- 1914. — Zahir Šah, afganistanski vladar.
- 1925. — Ramiz Alia, posljednji komunistički vođa Albanije († 2011.).
- 1927. — Günter Grass, njemački književnik, Nobelovac (--).
- 1958. — Tim Robbins, američki glumac, redatelj i scenarist
.
Smrti[uredi - уреди]
- 1959. — George Catlett Marshall, američki general, najpoznatiji po vođenju savezničkih trupa u drugom svjetskom ratu i po svom radu u posljeratnoj obnovi Evrope - Maršalov plan.
- 1978. — Bruno Bušić, hrvatski politički emigrant.
- 1982. — Jakov Gotovac, operni dirigent (Zagreb) i skladatelj (* 1895.).
- 1991. — Boris Papandopulo, hrvatski skladatelj i dirigent (* 1906.).
- 1991. — Blago Zadro, hrvatski vojnik, jedan od komandanata obrane Vukovara (* 1944.).
- 2007. — Toše Proeski, makedonski pjevač (* 1981.)
.
Blagdani[uredi - уреди]
.
Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar