29. 5.
Izvor: Wikipedia
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
29. maj/svibanj (29. 5.) je 149. dan godine po gregorijanskom kalendaru (150. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 216 dana.
Sadržaj/Садржај
Događaji[uredi - уреди]
- 1167. — Vojska udruženih italijanskih gradova Lombardijske lige porazila je u bici kod Lenjana trupe nemačkog cara Fridriha I Barbarose.
- 1453. — Poslije duge opsade, turska vojska, sa sultanom Mehmedom na čelu, zauzela Konstantinopolis (Carigrad, Istanbul), prijestonicu nekada moćnog Bizantijskog carstva, i ubila cara Konstantina XI Paleologa.
- 1839. — Uspostavljeni diplomatski odnosi Srbije i Velike Britanije.
- 1868. — U Topčideru, u Beogradu u atentatu ubijen je knez Mihailo Obrenović. Atentatori su uhapšeni, odmah osuđeni i streljani na Karaburmi. Za učešće u zaveri optužen je bivši knez Aleksandar Karađorđević.
- 1914. — U sudaru britanskog putničkog broda "Carica Irske" i norveškog teretnjaka "Storstat" na rijeci Sent Lorens (St. Lorence) u Kanadi poginulo najmanje 1.012 ljudi.
- 1929. — Prvi zvučni film u koloru "On with the Show" prikazan u Njujorku (NewYork).
- 1953. — Novozelandski alpinista Edmund Hillary i Nepalac Tenzing Norgaj (Tenzing Norgay, 1914. - 09.05.1986.) osvojili najviši planinski vrh na zemlji Mont Everest (Mount Everest, 8.848 metara) na Himalajima i time postali prvi ljudi u historiji alpinizma koji su se popeli na "krov svijeta".
- 1968. — Savet bezbednosti UN uveo sankcije Rodeziji zbog rasne dikriminacije režima Jana Smita.
- 1972. — Generalni sekretar Centralnog komiteta Komunističke partije i predsednik Prezidijuma Vrhovnog Sovjeta SSSR Leonid Brežnjev i predsednik SAD Ričard Nikson potpisali u Moskvi deklaraciju kojom je otvorena era boljih, miroljubivih odnosa dve svetske sile.
- 1985. — Na stadionu "Hejsel" u Briselu (Brussels), neposredno prije početka finalne utakmice Kupa evropskih šampiona u nogometu između Liverpula i Juventusa, došlo do vandalskog napada navijača iz Engleske na italijanske navijače, pri čemu je poginulo 39 i povrijeđeno više od 400 ljudi.
- 1990. — Boris Jeljcin izabran za prvog predsednika Ruske Federacije.
- 1992. — Sa srpskih položaja u Nedžarićima granatirana i prvi put zapaljena zgrada "Oslobođenja".
- 1992. — Nakon granatiranja sa srpskih položaja, srušena i zapaljena džamija Magribija na Marindvoru u Sarajevu.
- 1997. — Loran Kabila preuzeo je dužnost predsednika Demokratske Republike Kongo (bivši Zair), 12 dana nakon što su njegove snage, u sedmomesečnom građanskom ratu, porazile armiju lojalnu diktatoru Mobutuu Sese Sekou.
- 1999. — Najbolji bh. atletičar, skakač uvis Elvir Krehmić, osvojio prvo mjesto na Međunarodnom atletskom mitingu u Sevilji (Sevilla, Španija). Krehmić je, pre-skočivši visinu od 2,27 metara, postavio rekord stadiona u Sevilji.
- 1999. — Hrvatska odbila zahtjev Haškog tribunala za pokretanje istrage o zločinima počinjenim nad srpskim civilima u operaciji "Oluja" u avgustu 1955. godine.
- 2001, - Četvorica sledbenika Osame Bin Ladena, šefa terorističke mreže Al-Kaida osuđena u SAD za planiranje ubistava Amerikanaca u inostranstvu i postavljanje bombi u dve američke ambasade u Africi.
- 2002. — Zastupnički dom Parlamenta BiH usvojio Prijedlog budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za ovu godinu, ali bez stavke o finansiranju agenta za zastupanje tužbe BiH protiv SR Jugoslavije pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Hagu (Haag).
- 2002. — U Velikoj Britaniji, crnac Pol Boteng imenovan za generalnog sekretara Trezora i on je prvi crnac u vladinom kabinetu koji je zauzeo visoki položaj.
- 2003. — Američki predsednik Džordž Buš povukao naredbe od pre 11 godina koje su omogućile uvođenje sankcija Saveznoj republici Jugoslaviji.
.
Rođenja[uredi - уреди]
- 1265. — Dante Alighieri, talijanski pjesnik († 1321.).
- 1504. — Antun Vrančić, crkveni prelat, diplomat i pisac († 1573.).
- 1816. — Ivan Kukuljević Sakcinski, hrvatski političar, književnik i povjesničar († 1889.).
- 1843. — Ivan Banjavčić, hrvatski političar i dobrotvor † 1913.).
- 1860. — Isaac Albéniz, španjolski pijanist i skladatelj († 1909.).
- 1868. — Abdul Medžid II, turski sultan (†1944.).
- 1875. — Svetozar Ćorović, srpski književnik (†1919.).
- 1894. — Jozef fon Šternberg, američki filmski režiser austrijskog porekla.
- 1906. — T. H. White, engleski pisac.
- 1917. — Džon Ficdžerald Kenedi, američki državnik, predsednik SAD.
- 1944. — Maurice Bishop, grenadski političar i revolucionar († 1983.).
- 1958. — Annette Bening, američka glumica.
- 1959. — Rupert Everett, engleski glumac.
- 1961. — Melissa Etheridge, američka rokerica i glumica.
- 1967. — Noel Gallagher, britanski muzičar(Oasis)
.
Smrti[uredi - уреди]
- 1453. — Konstantin Dragaš, vizantijski car.
- 1500. — Bartolomeo Dijaš, portugalski moreplovac.
- 1829. — Humphry Davy, britanski hemičar.
- 1903. — U Beogradu ubijeni kralj Aleksandar Obrenović i njegova žena Draga Mašin.
- 1903. — Milovan Pavlović, srpski đeneral, ministar vojske. (*1842.).
- 1942. — Džon Barimor, američki filmski i pozorišni glumac.
- 1957. — James Whale, engleski reditelj.
- 1979. — Mary Pickford, američka filmska glumica kanadskog porijekla.
- 1982. — Romy Schneider, austrijska glumica.
- 1994. — Erich Honecker, komunistički lider i predsjednik Istočne Njemačke od 1976. do 1989. godine.
- 2003. — Momir Talić, načelnik Generalštaba Vojske Republike Srpske.
- 2004. — Ivica Šerfezi, hrvatski kantautor.
- 2010. — Dennis Hopper, američki glumac i režiser (* 1936.)
.
Blagdani/Praznici[uredi - уреди]
- Srpska pravoslavna crkva slavi:.
.
Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar