28. 5.
Izvor: Wikipedia
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
28. maj/svibanj (28. 5.) je 148. dan godine po gregorijanskom kalendaru (149. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 217 dana.
Sadržaj/Садржај
Događaji[uredi - уреди]
- 585. pne. - Bitka na rijeci Halys, odnosno Bitka Pomrčine - sukob između Lidije i Medije koji je prekinula pomrčina sunca; predstavlja prvu bitku u historiji čiji je datum neosporno određen.
- 1522. — Turci zauzeli utvrđeni grad Knin i proglasili ga sedištem Ličkog sandžaka.
- 1812. — Rusija i Turska potpisale su mirovni ugovor u Bukureštu kojim je Rusija dobila Besarabiju, a Turskoj prepustila Vlašku i Moldaviju.
- 1834. — U Kneževini Srbiji uveden srpski jezik kao službeni u prepisci s turskim vlastima, koja je dotad vođena isključivo na turskom jeziku.
- 1905. — Bitka kod Tsushime u kojoj je u rusko-japanskom ratu uništena ruska Baltička flota.
- 1934. — Kanađanka Oliva Dion je u Kalenderu u kanadskoj provinciji Ontario rodila pet devojčica, nazvanih „Dionove petorke“, prve petorke u svetu za koje se zna da su preživele.
- 1937. — Nevil Čemberlen je posle povlačenja Stenlija Boldvina postao premijer Velike Britanije.
- 1940. — Drugi svetski rat: Belgijski kralj Leopold III je u potpisao kapitulaciju pred Nemcima; istog dana počela je Operacija Dynamo - evakuacija poraženih savezničkih snaga iz francuske luke Denkerk.
- 1961. — Ukinut Orijent-ekspres, voz koji je 78 godina saobraćao na liniji Pariz-Istanbul.
- 1971. — SSSR lansirao kosmički brod u pravcu Marsa.
- 1976. —.
- SSSR i SAD potpisali su ugovor o ograničenju podzemnih nuklearnih proba.
- Puštena u redovan saobraćaj železnička pruga Beograd-Bar, koja je, s prekidima, građena 24 godine.
- 1982. — Papa Jovan Pavle II stigao u Veliku Britaniju, u prvu posetu rimokatoličkog pape toj zemlji od 1531. godine.
- 1986. — Dvojica sovjetskih kosmonauta izašli su iz orbitalne stanice „Saljut 7“ i provela oko četiri časa u „kosmičkoj šetnji“.
- 1987. — Devetnaestogodišnji Zapadni Nemac Matijas Rust preleteo je sportskim avionom "Cesna" od Helsinkija do Moskve i spustio se na centralni Crveni trg u glavnom gradu SSSR, prošavši neprimećeno kroz sovjetski vazdušni prostor.
- 1995. —.
- U zemljotresu koji je pogodio ruski grad Neftegorsk na poluostrvu Sahalin poginulo je najmanje 2.000 ljudi.
- Poginuo bosansko-hercegovački ministar inostranih poslova Irfan Ljubjankić kada je helikopter u kojem se nalazio oboren raketom u blizini Bihaća.
- Na filmskom festivalu u Kanu jugoslovenski reditelj Emir Kusturica dobio je „Zlatnu palmu“ za film „Podzemlje - bila jednom jedna zemlja“.
- 1997. — Rusija i Ukrajina potpisale ugovor kojim je ruskoj Crnomorskoj floti omogućeno da 20 godina koristi pomorsku bazu u luci Sevastopolj na poluostrvu Krim.
- 1998. — Izvršivši petu nuklearnu probu Pakistan je zvanično postao nuklearna sila.
- 1999. — Nakon što je avijacija NATO pojačala napade na SR Jugoslaviju (740 poletanja aviona u 24 sata), jugoslovenski predsednik Slobodan Milošević je, posle razgovora sa specijalnim predstavnikom ruskog predsednika Viktorom Černomirdinom, prihvatio uslove zapadnih zemalja za prekid bombardovanja.
- 2001. — U Kairu održana prva Dečja konferencija afričkih nacija.
- 2002. — Britanski operater mobilne telefonije Vodafon prijavio je gubitak od 13,5 milijardi funti (19,6 milijardi dolara), što je najveći zabeleženi gubitak neke velike britanske korporacije.
- 2004. — Direktor i glavni urednik podgoričkog lista „Dan“ Duško Jovanović preminuo je u Kliničkom centru Crne Gore u Podgorici, od posledica teškog ranjavanja u atentatu prethodne noći ispred redakcije lista.
.
Rođenja[uredi - уреди]
- 1524. — Selim II, sultan Osmanlijskog carstva.
- 1660. — George I, prvi britanski kralj iz Hanoverske dinastije.
- 1710. — Thomas Arne, britanski kompozitor.
- 1738. — Joseph-Ignace Guillotin, francuski lekar, anatom, izumitelj giljotine.
- 1759. — Vilijam Pit Mlađi, engleski državnik, premijer.
- 1779. — Thomas Moore, irski književnik.
- 1810. — Alexandre Calame, švicarski slikar i grafičar.
- 1879. — Milutin Milanković, srpski matematičar, astronom i geofizičar. (†1958.).
- 1879. — Henri-Pierre Roché, francuski književnik.
- 1884. — Eduard Beneš, češki državnik.
- 1912. — Patrick White, australijski pisac.
- 1925. — Bülent Ecevit, turski političar i državnik.
- 1934. — Mića Orlović, jugoslavenski i srpski TV-voditelj.
- 1944. — Gladys Knight, američka pjevačica i glumica.
- 1944. — Rudolph Giuliani, američki političar i gradonačelnik New Yorka.
- 1962. — Branko Đurić, bosanskohercegovački glumac i režiser.
- 1968. — Princ Frederik, danski prijestolonasljednik.
- 1968. — Kylie Minogue, australska glumica i pjevačica.
- 1984. — Admir Kulović Kula, bosanskohercegovački rock-muzičar
.
Smrti[uredi - уреди]
- 1787. — Leopold Mozart, njemačko-austrijski kompozitor.
- 1843. — Noa Vebster, američki filolog i leksikograf.
- 1849. — Anne Brontë, britanska književnica.
- 1787. — Leopold Mozart, austrijski skladatelj (* 1719.).
- 1937. — Alfred Adler, austrijski psiholog (* 1870.).
- 1968. — Kees Van Dongen, francuski slikar nizozemskog podrijekla (* 1877.).
- 1944. — Tihomir Đorđević, srpski etnolog i folklorista.
- 1972. — Harry Truman, američki političar i državnik.
- 1972. — vojvoda od Vindzora, abdicirani engleski kralj Edvard VIII.
.
Blagdani/Praznici[uredi - уреди]
.
Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar