Banovići
| Banovići | |||
| Grad | |||
 Pogled na Banoviće
|
|||
|
|||
| Službeni naziv: Općina Banovići | |||
| Država |  Bosna i Hercegovina |
||
|---|---|---|---|
| Entitet | Federacija BiH | ||
| Kanton |  Tuzlanski kanton |
||
| Općina | Banovići | ||
| Koordinate | 44°24′N 18°32′E / 44.400°N 18.533°E | ||
| Površina | |||
| - Općina | 185 km2 | ||
| Stanovništvo | |||
| - Općina | 26 590 (1991 [1]) | ||
| - Procjena | 25 831 (2012[2]) | ||
| Gradonačelnik | Midhat Husić[3] (SDA) | ||
| Vremenska zona | Srednjoevropsko vrijeme | ||
| Poštanski broj | 75 290 | ||
| Pozivni broj | (+387) 35 | ||
| Matični broj | 100013 | ||
| Matični broj općine | 10014 | ||
  |
|||
| Web stranica: Općina Banovići | |||
Banovići su općina i rudarski grad u sjeveroistočnoj Bosni. Grad je smješten na sjeverozapadnim obroncima planine Konjuh na nadmorskoj visini između 330 i 380 metara, na magistralnom putu koji povezuje dva industrijska centra Tuzlu i Zenicu, i Tuzlanski i Zeničko-dobojski kanton.
Površina banovičke općine je 185 km2[4]; što iznosi 0,34 % od cjelokupne teritorije BiH.
Sadržaj
Historija[uredi | uredi izvor]
Današnje ime Banovići su dobili prema stećku Božićka Banovića, nadgrobnom spomeniku iz srednjeg vijeka koji je lociran u istoimenom selu nedaleko od grada. Stećak je u obliku sarkofaga sa kamenim postoljem veličine 2,20 x 0,90 x 0,70 m. na prednjoj strani je stiliziran cvijet, a sa bočne strane je natpis na bosančici sljedećeg sadržaja:
Ase (ovdje) leži Božićko Banović, na svojoj zemlji, na plemenitoj Dramešini, a postaviše (stećak) Hlapac i Obodin i Branko sa braćom.
Na području Banovića je pronađen i kovani novac za koga se pretpostavlja da potiče iz vremena 250 godina prije nove ere, dakle iz Rimskog perioda. Raniji naziv Litva, što ga je grad dobio po istoimenoj rijeci koja kroz njega protiče, etimološki je nedefiniran.
Postanak, razvoj i rast općine determiran je eksploatacijom veoma kvalitetnog uglja koji je i danas značajan izvor energije. Kao jedan od centara bosanskohercegovačkog rudarstva Banovići su u dosadašnjoj historiji postigli izuzetne rezultate u eksploataciju uglja. Konjuh je jedna od rijetkih planina u BiH kojom se može šetati slobodno i bez straha od mina, jer je ova planina imala sreću da je ovaj posljednji rat zaobiđe.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Grad je smješten na sjeverozapadnim obroncima planine Konjuh na nadmorskoj visini 330-380 metara, na magistralnom putu koji povezuje dva velika industrijska centra Tuzlu i Zenicu, odnosno dva velika kantona Tuzlanski i Zeničko-dobojski. Banovići se graniče sa općinama Lukavac, Živinice, Kladanj, Olovo i Zavidovići i na taj način predstavljaju tromeđu kantona Tuzlanskog, Sarajevskog i Zeničko-dobojskog. Banovići su udaljeni od Tuzle 36 km, a od Sarajeva, glavnog grada BiH 110 km. Najbliža morska obala nalazi se oko 300 km od Banovića u luci Ploče (Republika Hrvatska) i za normalne vremenske i saobraćajne okolnosti iz Banovića se na more može stići za oko pet sati vožnje automobilom.
Kontinentalna i umjereno-kontinentalna klima u Banovićima ima za posljedicu topla ljeta sa pljuskovima i oštre vjetrovite zime sa manjim količinama snježnih padavina. U prosjeku je svaki treći dan oblačno vrijeme s tim sto je ljetna oblačnost kratkotrajna. Najčešći su vjetrovi iz sjevernog kvadranta. Relativno često javlja se i grad. Analize i procjene klimatskih karakteristika Banovića i okolice proizvoljne su i uglavnom empirijske jer na području općine nema niti jedne meteorološke stanice. Općina je obuhvaćena slivnim područjima Krivaje i Spreče, a orijentirana dolinama rijeka Litve i Turije. Ponivka, Hodžin potok, Jablanica, Bukovac, Turija, Litva, Radina, Brestica, Brložnik, Draganja, Ostružnica, Begov potok, pripadaju sjevernom području općine i slivu Spreče, a u zapadnom dijelu, južnog, brdsko-planinskog područja razvijeno je nekoliko manjih slivova koji pripadaju glavnom toku rijeke Krivaje. Čitavo područje odlikuje se nagibom terena prema sjeveru i dijelom prema istoku te se prema tome može podijeliti na ravničarske, na sjeveru i na sjeveroistoku, brdsko-planinsko sjeverno od ravničarske depresije i brdsko-planinsko sa više izraženim karakteristikama planinskog reljefa u području južno od ravničarske depresije.
Najduža ulica je "Branilaca grada",
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Banovići imala je 26.590 stanovnika, raspoređenih u 20 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Banovići, u cjelini, ušla je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine.
Nacionalni sastav stanovništva - općina Banovići[uredi | uredi izvor]
| Stanovništvo općine Banovići | ||||||
| godina popisa | 1991. | 1981. | 1971. | |||
| Bošnjaci | 19.162 (72,06%) | 16.440 (68,94%) | 14.409 (70,86%) | |||
| Srbi | 4.514 (16,97%) | 4.046 (16,96%) | 4.441 (21,84%) | |||
| Hrvati | 550 (2,06%) | 728 (3,05%) | 919 (4,51%) | |||
| Jugoslaveni | 1.928 (7,25%) | 2.255 (9,45%) | 363 (1,78%) | |||
| ostali i nepoznato | 436 (1,63%) | 377 (1,58%) | 202 (0,99%) | |||
| ukupno | 26.590 | 23.846 | 20.334 | |||
Nacionalni sastav stanovništva - Grad Banovići[uredi | uredi izvor]
| Banovići | ||||||
| godina popisa | 1991. | 1981. | 1971. | |||
| Bošnjaci | 3.843 (44,49%) | 2.250 (32,92%) | 2.147 (39,35%) | |||
| Srbi | 2.534 (29,33%) | 1.989 (29,10%) | 2.063 (37,81%) | |||
| Hrvati | 495 (5,73%) | 663 (9,70%) | 813 (14,90%) | |||
| Jugoslaveni | 1.525 (17,65%) | 1.774 (25,95%) | 287 (5,26%) | |||
| ostali i nepoznato | 240 (2,77%) | 158 (2,31%) | 146 (2,67%) | |||
| ukupno | 8.637 | 6.834 | 5.456 | |||
Dijelovi naselja[uredi | uredi izvor]
Banovići i Radina.
Privreda[uredi | uredi izvor]
Banovićka privreda je uglavnom orijentisana na zadovoljavanje i funkcionisanje Rudnika mrkog uglja "Banovići" koji je jedan od najvećih rudnika mrkog uglja u BiH. Osim Rudnika, Banovići su imali i prilično razvijenu metalnu industriju (Tvornica peći HELIOS, FGO - Fabrika građevinske opreme, "Elektroremont", TMB - Tvornica mikromotora i aparata), te Tvornicu konfekcije "Borac" kao i transportna preduzeća ("Litvatrans", "Autosaobraćaj" i "Autoremont"), ali posljednjih godina veliki broj ovih preduzeća je zatvoren. Ulaganjem austrijskog kapitala otvoren je rudnik dijabaza "Plantrans-Dijabaz".
Kultura[uredi | uredi izvor]
Zgrada Radničkog doma u Banovićima središte je kulturnih događanja. U ovom prelijepom zdanju smještene su između ostalih: prostorije radija i televizije Banovići, gradska biblioteka i čitaonica, savremeno opremljena i jedna od najboljih u BiH, pozorišna sala, zatim bilijar sala i restoran. Nedavno je puštena u funkciju obnovljena i rekonstruisana I faza "Bosanskog kulturnog centra" (ranije gradsko kino).
Turizam[uredi | uredi izvor]
Banovići imaju hotel "Zlaca" smješten u samom podnožju planine Konjuh. Hotel "Zlaca" je naročito atraktivan za visinske pripreme sportista, za kongrese i seminare, odmor i svaku vrstu rekreacije. Kapaciteti ovog prelijepog objekta su skoro redovno zauzeti što iziskuje potrebu proširivanja kapaciteta i obogaćivanja sadržaja.
Sport[uredi | uredi izvor]
Šah, sportski ribolov i planinarenje u Banovićima, također imaju dugu tradiciju. Banovićki ribolovci su ekipa koja dostojno reprezentira svoj grad. Banovići imaju i svoje skaute koji su na gotovo svim dosadašnjim (prijeratnim i poslijeratnim) takmičenjima osvajali najveća priznanja. Također u banovicima postoji fudbalski klub Budućnost,kao i ženski(I liga) i muski(II liga sjever) košarkaški klub te rukometni klub koji se takmici u drugoj ligi Bosne i Hercegovine
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Knjiga: Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljima u 1991. Statistički bilten br 234, Issue zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo
- ^ Saopćenje Federalnog saveza za statistiku 31.oktobar 2012. godine
- ^ [1]
- ^ http://www.fzs.ba/Podaci/FedBiH_u_brojkama_2011.pdf
Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]
- Službena stranica (bs)
|
|||||||
|
|||||||
 |
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih za: |
