Južni Slaveni
 |
Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon. |
Južni Slaveni su slavenski narodi, koji naseljavaju Balkansko poluostrvo, Panonsku niziju (zemlje sjeverno od Dunava i Save) i istočne Alpe.
Južni Slaveni koji žive u Bugarskoj, Makedoniji, Srbiji i Crnoj Gori su većinom pravoslavci, dok su južni Slaveni koji žive u Sloveniji i Hrvatskoj većinom katolici (Hrvati, Slovenci). U Bosni i Hercegovini su zastupljene sve tri vjere: muslimani (većinski Bošnjaci), pravoslavci (većinski Srbi) i katolici (većinski Hrvati). U svijetu ukupno ima otprilike 33 miliona Južnih Slavena. Oni su istovremeno i najveća jezična grupa jugoistočne Evrope.
Sadržaj
Južnoslavenski narodi i etničke grupe[uredi | uredi izvor]
Zapadna grupa:
Istočna grupa:
Simboli[uredi | uredi izvor]
Južni Slaveni pošto nikada u potpunosti nisu imali zajedničku državu nisu imali ni jedinstvene simbole (grbove il zastave). Ipak najpoznatijom južnoslavenskom zastavom se smatra jugoslavenska trobojnica. Ona je zapravo predstavljala 6 južnoslavenskih naroda(Slovence, Hrvate, Srbe, Bošnjake, Crnogorce i Makedonce). Uvedena je u doba Kraljevine SHS i uz blage izmjene(poput ubacivanja/izbacivanja crvene petokrake u središte trobojnice) preživjela je u sve tri Jugoslavije(kraljevskoj, socijalističkoj i srbijansko-crnogorskoj). U potpunosti je ukinuta proglašavanjem nezavisnosti Crne Gore, a jugonostalgičari je i dalje smatraju svojom zastavom.
Trobojnice po etničkim grupama[uredi | uredi izvor]
- Slovenci: bijelo-plavo-crveno
- Hrvati: crveno-bijelo-plavo
- Srbi: crveno-plavo-bijelo
- Crnogorci: nema
- Bošnjaci: zeleno-bijelo-zeleno
- Makedonci: nema
- Bugari: bijelo-zeleno-crveno
Napomena: Crnogorci i Makedonci nikada nisu imali svoju trobojnicu, ali su kao narodnu boju smatrali crvenu. Bošnjaci također nikada nisu imali svoju trobojnicu, ponajviše zbog toga što su se često smatrali religijskom grupom muslimana, ali su u samim počecima devedesetih godina prošlog vijeka kao svoju trobojnicu prihvatili zasjedanjem Bošnjačkog kongresnog vijeća zeleno-bijelo-zeleno s polumjesecom u sredini. Ipak, ova zastava među narodom nikada nije bila priznata, tako da je praktično danas odbačena, jer Bošnjaci sebe ne smatraju religijskom već etničkom grupom.
Primjeri trobojnica[uredi | uredi izvor]
-
Slovenci
-
Bošnjaci
-
Hrvati
-
Srbi
-
Bugari
Nedovršeni članak Južni Slaveni koji govori o narodima treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
 |
Commons ima datoteke na temu: Južni Slaveni |
|
||||||||||||||||
