Prvi novac - Povijest hrvatskog novca

 
Hrvatski dinar
Na sjednici Vlade Republike Hrvatske održanoj 19. XII. 1991. donesena je Odluka o uvođenju hrvatskog dinara kao sredstva plaćanja na teritoriju RH. Na temelju te odluke, četiri dana poslije, ministar financija donosi Rješenje o povlačenju iz optjecaja novčanica i kovanog novca koji glasi na dinar SFR Jugoslavije.

Prijedlozi za ime novca bili su brojni i vrlo šaroliki. Evo nekih: banica - novčić, nin - gvozd, bokar - palma, jadro - nar, mosor - cetina, hrast - žir, tomislav, hrvatica itd.
Komisija za pripremu prijedloga koncepcije monetarnog sustava i izradu novčanica RH, pod predsjedništvom prof. dr. Marijana Hanžekovića, odlučila se za hrvatski dinar, bez podijele na stote dijelove.


Na sredini lica svih novčanica je lik hrvatskog znanstvenika Ruđera Boškovića.
Veći apoeni su na naličju imali motiv spomenika "Povijest Hrvata" autora Ivana Meštrovića, 
a manji Zagrebačku katedralu.

 
Kuna i lipa
Hrvatski dinar bio je privremeni novac. Iako je bilo određeno da ga zamijeni kruna, podijeljena na sto banica, prevladalo je mišljenje da se pronađe domaći, jednostavan naziv po kojem će novac biti lako prepoznatljiv kao hrvatski.
Naziv kuna utemeljen je u dugim stoljećima hrvatske povijesti (kunino krzno bilo je naturalni novac na ovim prostorima od najranijih dana, marturina ili kunovina bio je hrvatski porez sve do XVI. stoljeća, stoljeće i pol kuna je bila lik na banovcu, najcjenjenijem novcu hrvatske prošlosti). Kako kuna pripada životinjskom carstvu, parnjak se tražio u biljnom svijetu.

Kovanice su izrađene od raznih kovina i slitina te se razlikuju po promjeru i debljini pločice. Na licima svih kovanica su motivi iz biljnoga (lipe) i životinjskog (kune) carstva.
Svaka novčanica ima svoju osnovnu boju i veličinu. Na licima su likovi hrvatskih velikana iz povijesti i kulture, a na naličjima panorame ili karakteristični motivi hrvatskih gradova.

S Danom državnosti 1994. kune i lipe u izdanju Narodne banke Hrvatske postaju zakonitim sredstvom plaćanja u Republici Hrvatskoj.
Za spomen na uporabu hrvatskih dinara (u izdanju Ministarstva financija) i njohove konverzije u kune i lipe (u izdanj Narodne banke Hrvatske), otkovan je 1994. godine zlatni dukat "Ruđer Bošković".

Nastavci:  1234 5

 

Izvori:

Dalibor Brozović:  
Kune i lipe, novac Republike Hrvatske, Narodna banka Hrvatske, Zagreb, 1994.

prof. Bože Mimica:
Numizmatika na povijesnom tlu Hrvatske, Rijeka, Zagreb, 1994.
Numizmatika na povijesnom tlu Hrvatske - Rani srednji vijek, Rijeka, Zagreb, 1995.
Irislav Dolenec:  
Hrvatska numizmatika, Zagreb, 1994.
dr. Vladimir Srb, dr. Branko Matić:  
Numizmatika u baštini i gospodarstvu Hrvatske, Osijek, 1997.
Gjuro Krasnov: 
Novac Bijelih Hrvata u Češkoj X. stoljeća, Numizmatičke vijesti, br.45, Zagreb, 1992.
Edgar Fabry:
Asignat grada Paga iz 1778. godine, Zbornik radova I. međunarodnog numizmatičkog kongresa, Opatija, 1996.
Privredna banka Zagreb d.d.:
2500 godina kulture štednje i novčarstva na povijenom hrvatskom tlu, Zagreb, 1998.
Encyclopedia Britannica
Opća enciklopedija Leksikografskog zavoda
Anić-Goldstein:
Rječnik stranih riječi