Aljmaš

Kako piše veliki barokni pisac Antun Kanižlić u predgovoru knjige "Utocsiscte Blaxenoj Divici Mariji...": "Neznascti more biti, gdi je Almasc misto tako prozvano? Da znadesc; mistoje nixje Slavnoga Grada Osika, reci: tri na priliku ure od nyega daleko gdise Drava u Dunav saliva, i uticse. Nahodise u ovom mistu Carkva Blaxene Divice Marie, za koju... "


Tumačenje nastanka imena Aljmaš

Aljmaš kao ime naselja lingvisti izvode iz osnove aljma sto je ime vlaškog luka, latinski allium ascalonium, (allium je ime bijelog luka u Rimljana, a dolazi od glagola halo u značenju: »puštam miris«, a pridjev »ascalonicum« dolazi od imena mjesta Askalona u Palestini). Aljmaupućuje na rumunjski izvor: Hajma, hagima, hašma i odgovara točno madžarskom: hagyma.Promjena je nastala pod utjecajem rumunjskog jezika, jer se i madžarski glas dž izgovara kao j, dakle: ajma. Prema tome bi toponim, odnosno ojkonim odgovarao kao na­ziv za zemljište, teren na kojem raste vlašac, vlaški luk. Koliko pučka etimologija čini svoje navodimo primjer u kojem postoji pokušaj, razumije se netočan, da se termin aljma turskom pučkom etimologijom svede na njima razumljiv pojam, te tako navlačenje riječi na tursku riječ haymanau značenju pašnjak, ispasište za stoku. Slično je i nepravilno tumačenje s perzijskom riječju ajna u značenju ogledalo, jer da je navodno na ušću u golemim vodenim prostorima voda poput golemog ogledala.

Drugo je tumačenje riječi Aljmaš; izvođenjem iz arapskog riječi almas(z). Riječ je imala, naime dug put, jer je preko Arapa ova riječ grčkog podrijetla adamas imala značenje dijamat, s osnovom adamant - u značenju »nesavladiv« odnosno »Nesalomljiv«, pa dalje »tvrd«, prvo u značenju za oznaku čvrstih metalnih legura, a kasnije za dragi kamen velike čvrstoće. Starogrčka riječ adamaspreuzeta je u tom značenju, a i u latinski jezik: adamas, pa je u srednjovjekovnom latinskom izmijenjena i dobila oblik dijamant, da bi poslije preko francuskog jezika ušla u sve europske jezike. U češkom i našem jeziku ima i oblik »adamant«(od latinske pozajmice iz grčkog). Tako danas imamo tri termina u našem jeziku za isti pojam: almaz (arap, tur.), adamant (grč. lat.) i dijamant (lat. franc.). U pučkoj etimologiju ovaj je termin za objašnjenje značenja riječi Aljmaš sasvim netočno trebao objasniti neosvojivost ušća Drave i Dunava, u smislu teškoće prijelaza preko rijeka.

U novije vrijeme ne znajući za značenje riječi aljma, čuje se tumačenje imena Aljmaš polazeći od madžarske riječi alma (= jabuka), jer da je na tom području u srednjovjekovlju postojala almafa,tj. plantaža jabuka, jabučnjak. Ovo se tumačenje poziva na analogne primjere tipa Bršadin (od boršodin, dakle grahorište, pasuljište). Madžarski izvori bilježe prvi puta Almás 1338. godine.

Naselje Aljmaš

Selo Aljmaš smješteno je na padini brežuljka koje se spušta s juga prema Dunavu u blizini ušća rijeke Drave. To je staro hrvatsko naselje poznato i kao proštenište, gdje su se nastanili Hrvati početkom VII. stoljeća. Selo Aljmaš i istoimeno pristanište na desnoj obali Dunava s oko 1300 stanovnika (popis iz 1953. godine), prema popisu iz 2001. godine imalo je 580 stanovnika. Prostire se na površini od 15 četvornih kilometara.

Ovo prelijepo naselje poznato je (kao i okolno područje) ne samo zbog vinogradarstva, već i razvijenog ratarstva i ribarstva. Bilo je u srednjem vijeku znatno trgovačko - obrtničko naselje, naseljeno Hrvatima i Madžarima. Do 1945. godine živjelo je ovdje i nešto Nijemaca, no tada su morali napustiti svoje kuće zbog komunističkog progona.

Aljmaška se župa spominje već 1332. godine. Obnovljena je 27. prosinca 1807. godine. Aljmaš je postao župa 1807. godine, a patron joj je tada bila obitelj Adamović. Godine 1875. je imao oko 900 katolika.

Župna crkva sagrađena je 1847., a posvećena je 1852. godine. Ujedno je i svetište "Gospe od Utočišta" od 1704. godine. Crkva je bila površine 370 m2. U Domovinskom je ratu potpuno razorena i srušena. Ove je godine završena i posvećena nova crkva Pohođenja BDM, i predstavlja dio kompleksa Svetišta Gospe od Utočišta u Aljmašu.

U novije vrijeme Aljmaš je privlačan ne samo brojnim hodočasnicima, već i turistima prvenstveno ribičima, a posebno Osječanima, koji redovito dolaze u sve većem broju vikendima i ostalim danima.

Aljmaš je poznat po atraktivnim vikend-naseljima, koja su smještena na ušću Drave i na živopisnim brežuljcima istočno od naselja.

Danas selo ima osnovnu školu, ambulantu, poštu, LD "Vepar", ŠRD "Dunav", DVD, a ovdje se nalazi i Turistička zajednica Općine Erdut, koju vodi gosp. Drago Dumančić.

Aljmaš

© Gafos d.o.o. - Sva prava pridržana
Zadnja promjena: 25/01/07 12:06