Vjesnik d.d. Udruženje hrvatskih arhitekata

Povratak na najavnu stranicu WWW arhiva Elektronsko izdanje
Povratak na stranicu rubrike

Utorak, 13. svibnja 2003.

Članak ispred Članak iza
Tekstualna, za ispis pogodna verzija

Je li Tuta platio atentatorima po pet tisuća maraka

Dobroslav Paraga, čelnik HSP-a 1861, još je 1992. protiv čelnih ljudi HVO-a podnio kaznenu prijavu za ubojstvo Blaža Kraljevića / Razgovoru Parage i jednog od navodnih atentatora svjedočio je i zagrebački odvjetnik Zvonimir Hodak / Nakon sporazuma Ante Prkačina i Mate Bobana u Grudama, HOS je rasformiran

ZAGREB, 12. svibnja – Potvrđeno je da Ministarstvo unutarnjih poslova Federacije BiH provodi istragu o ubojstvu zapovjednika HOS-a general-bojnika Blaža Kraljevića i osam pripadnika HOS-a (trojica su bila bošnjačke nacionalnosti) 9. kolovoza 1992., na punktu HVO-a u Kruševu pokraj Mostara. Zasad nije poznato je li temelj istrage, koju je od MUP-a Federacije BiH zahtijevalo tužiteljstvo Federacije, kaznena prijava čelnika HSP-a 1861 Dobroslava Parage još iz 1992. godine.
Paraga je za Kraljevićevo ubojstvo optužio Brunu Stojića, tadašnjeg predstojnika ureda za obranu Herceg-Bosne, Valentina Ćorića, zapovjednika Vojne policije HVO-a i Mladena Naletilića Tutu, zapovjednika Kažnjeničke bojne iz Širokog Brijega, koja je i otvorila vatru na Kraljevića i njegove ljude.
Paraga godinama ustraje da je riječ o političkom atentatu radi pripreme sukoba s Armijom BiH i podjele Bosne. Istu je kaznenu prijavu, dopunjenu imenom generala HVO-a i HV-a Ivana Andabaka (koji je bio zamjenik Mladena Naletilića Tute u to vrijeme i nalazio se na mjestu u Kruševu gdje je Kraljević ubijen) predao i Haaškom sudu. ujedno, Paraga je zatražio i ispitivanje uloge Ivice Primorca, u to vrijeme Kraljevićeva zamjenika, a kasnije visokog dužnosnika tajnih službi Herceg-Bosne.
Kraljević je ubijen nakon povratka iz Mostara, gdje mu je Vinko Martinović Štela (nedavno u Haagu nepravomoćno osuđen, zajedno s Mladenom Naletilićem Tutom, za kaznena djela ratnog zločina tijekom sukoba HVO-a i Armije BiH), tada zapovjednik HOS-a u Mostaru, dogovorio sastanak s Matom Bobanom.
Blaž Kraljević, povratnik iz Australije, ubijen je dva dana nakon što su snage HOS-a, koje je činilo i do 40 posto Bošnjaka, ušle na područje Trebinja i tjedan dana nakon što je ga je Alija Izetbegović imenovao u Glavni štab Armije BiH u Sarajevu.
O Kraljeviću i HOS-u u ratu u BiH pozitivno je pisao i zagrebački znanstveni časopis »Polemos«. U tom se časopisu tvrdi da je mnogo Bošnjaka pristupalo HOS-u zbog Kraljevićeva stava da BiH najprije treba vojno obraniti, a onda razgovarati o njenom političkom uređenju, kao i zbog toga što je Kraljević priznao Predsjedništvo BiH kao svog vrhovnog zapovjednika.
Kraljevićevu je ubojstvu prethodila i velika napetost između HVO-a i HOS-a. HOS je odigrao važnu ulogu u oslobađanju Mostara, Čapljine, Neuma i Stoca. Potkraj srpnja 1992. samo je u jednom danu 700 pripadnika HVO-a prešlo u redove HOS-a u Čapljini, a slično se dogodilo i u Tomislavgradu, Livnu i Mostaru. Nakon Kraljevićevog ubojstva postojala je mogućnost otvorenog sukoba između HVO-a i HOS-a.
Mediji u Hrvatskoj bliski bivšem ministru obrane Gojku Šušku objavljivali su da je HOS zapravo MOS (muslimanske obrambene snage) i da su se Muslimani spremali, kroz HOS, zabiti Hrvatima nož u leđa. O pokojnom se Kraljeviću pisalo kao o agentu Udbe koji se vratio iz Australije da bi naštetio interesima Hrvata u BiH.
U službenoj verziji događaja u Kruševu Glavni stožer HVO-a je naveo da su se dva vozila s pripadnicima HOS-a odbila zaustaviti na policijskom punktu »ojačanom pripadnicima protuterorističke jedinice (Kažnjeničke bojne, op. a.), te da su HOS-ovci prvi otvorili vatru. Glavni stožer HVO-a ustvrdio je da je od vatre HOS-ovaca usmrćen poručnik Bodulić.
Zanimljivo je da su tijela Blaža Kraljevića i osmorice njegovih suboraca prevezena u Split na obdukciju, prije očevida, a istražna sutkinja iz Mostara izašla je na mjesto zločina dan kasnije.
Da se izbjegne oružani sukob s HVO-om, načelnik Glavnog stožera HOS-a Ante Prkačin (danas privatni poduzetnik iz Slavonskog Broda) sastao se s Matom Bobanom, u Grudama 23. kolovoza 1992. Njih su dvojica potpisala sporazum koji je zapravo rezultirao raspuštanjem HOS-a. Nakon toga su uslijedili otvoreni sukobi između HVO-a i Armije BiH.
Kad je riječ o istrazi MUP-a Federacije BiH, može se pretpostaviti da će obuhvatiti i Merima Galijatovića, nekadašnjeg pripadnika Kažnjeničke bojne, a donedavno svjedoka u slučaju ubojstva zamjenika federalnog ministra MUP-a Joze Leutara.
Galijatović je u ožujku 1993. u razgovoru s Dobroslavom Paragom – a bio je prisutan i tadašnji pravni zastupnik HSP-a zagrebački odvjetnik Zvonimir Hodak – ispričao da je Mladen Naletilić Tuta zapovjedio Kraljevićevo ubojstvo, te da su pripadnici Kažnjeničke bojne, koji su iz tri protuavionske strojnice pucali po HOS-ovcima, svaki od Tute dobili po pet tisuća maraka. Zvučni zapis i transkript tog razgovora posjeduje i haaško tužiteljstvo.

Željko Peratović


Povratak na vrh stranice

Članak ispred Povratak na najavnu stranicu WWW arhiva Elektronsko izdanje Članak iza