Na pomolu je nova afera u Gradskom poglavarstvu Zagreba, koja razotkriva nezakonitosti u stjecanju vlasništva nad atraktivnim neketninama u Zagrebu. Čini se kako Bandićevo poglavarstvo sve češće djeluje poput loše organizirane agencije za promet nekretninama, koja još uz loše i nezakonito trgovanje nekretninama, ne plaća državi niti porez ni ostala zakonom propisana davanja. Slučaj „Mramor prometa“ razotkriva gospodarski kriminal težak milijune kuna, koji vodi tragom protuzakonitih stjecatelja najvrijednijih nekretnina  Zagrebu. Čiji je danas veliki dio tzv. Mirogojskog brijega? Tko je i na koji način stekao vlasništvo nad jednom od najvrijednijih zagrebačkih nekretnina? Tko je Srećko Mihaljević i tko se krije kao pravi vlasnik nekretnina iza tog anonimnog milijunaša?

Odgovore na ova pitanja samo djelomično daje tužba poduzeća „Mramor promet d.o.o.“ iz Zagreba protiv Srećka Mihaljevića i poduzeća Gortan d.d. u zagrebačkoj Martićevoj ulici broj 12.

Tužba protiv Mihaljevića i Gortana

Prema navodima iz tužbe koju je protiv Mihaljevića i Gortana podnio odvjetnički ured Parazajder, vidljivo je kako je Mihaljević postao vlasnikom nekretnina na zagrebačkom Mirogoju sklapanjem fiktivnih kupoprodajnih ugovora sa poduzećem Gortan d.d.

„Tužitelji ističu da prednik II tuženika, GP Gortan nikada nije bio vlasnik navedene nekretnine, naime navedena nekretnina je bila upisana kao društveno vlasništvo sa pravom korištenja Agrokombinata, prema tome II tuženik nikada nije bio niti vlasnik niti korisnik navedene nekretnine, pa stoga na I tuženika nije mogao prenijeti više prava nego što ih sam ima. Tužitelj podredno navodi da je rješenjem Komisije za oduzimanje građevinskog zemljišta iz posjeda prijašnjih vlasnika ili korisnika kao i dodjeli zemljišta na krištenje Broj Up/I-05/3-1420/5-1983 zemljište koje je II tuženik prodao I tuženom oduzeto pravo korištenja društvu Agrokombinat, te je isto predano u posjed Općini Medveščak. Prema tome niti Agrokombinat niti II tuženik nisu bili, niti su mogli biti korisnici predmetne nekretnine“.

Zašto se Bandić prešutno odrekao milijunski vrijednih nekretnina?

Iz ovoga dokumenta razvidno je kako je pravi vlasnik ove nekretnine, pravnim slijedom, trebao postati Grad Zagreb. Međutim, čini se kako je Bandićeva gradska uprava dala prešutno dozvolu Srećku Mihaljeviću za uknjižbu prava vlasništva na tim nekretninama. Zbog čega se Grad Zagreb, odnosno gradska uprava pod vodstvom gradonačelnika Milana Bandića, odrekla ovako vrijedne nekretnine? Kako se moglo dogoditi da na temelju nezakonitih ugovora i krivotvorene dokumentacije Mihaljević postane vlasnik tih nekretnina? Tužitelj u nastavku tužbe detaljno dokazuje pravni slijed vlasništva nad spornom nekretninom.

Pravni slijed vlasništva nad spornom nekretninom

„Očito je da II tuženik nije bio ovlašten sklopiti ugovor o prodaji navedenog zemljišta budući da isti nije niti bio vlasnik niti je na istome imao pravo korištenja, stoga I tuženik ne može postati vasnik zemljišta, niti može steći bilo kakva zemljišno knjižna prava. Tužitelji su pošteni i istiniti posjednici nekretnine koja 3716/K.o. Gračani dijelom odgovara zemljišno knjižnoj čestici 8404/1 k.o. Grad Zagreb, te u istoj obavljaju klesarsku djelatnost“.

Jedna od najatraktivnijih nekretnina u kontinentalnoj Hrvatskoj

Zanimljivo je, a tužba dokazuje i odgovornost Grada Zagreba, Republike Hrvatske i Fonda za privatizaciju, da nitko od zainteresranih državnih institucija nije pokrenuo pitanje raščišćavanja spora oko vlasništva nad ovim nekretninama na zagrebačkom Mirogoju. Prešutno se legalizira očita krađa i kriminal, koji je proveden fiktivnim i nezakonitim kupoprodajnim ugovorima, za koje se pred Sudom dokazuje ništavnost, te krivotvorenom dokumentacijom o navodnom pravnom slijedu nad vlasništvom nekretnina.

„Iz navedenog je očito da je predmet ovog spora jedna od najatraktivnijih nekretnina u kontinentalnoj Hrvatskoj, odnosno da je predmet spora utvrđivanjem ništavim (protu)pravnih radnji kojima je predmetna nekretnina, kao jedna od najatraktivnijih nekretnina u kontinentalnoj Hrvatskoj, prešla u ruke prvotuženog, odnosno preko njega, određenoj interesnoj skupini, koja se za sada „ne pokazuje““, navodi se u tužbi poduzeća „Mramor promet.

Tko je ta „skrivena“ interesna skupina koja stoji iza imena fiktivnog vlasnika Srećka Mihaljevića? Ne dokazuje li upravo slučaj nekretnina na Mirogoju postojanje anonimnih povjerenika koji su za „određene interesne skupine“ i pojedince čuvali opljačkanu imovinu kako se ne bi otkrio trag velikih pljačka tijekom Domovinskog rata? Nije li ovo slučaj koji bi mogao otvoriti put razotkrivanju takvog povjereničkog modela hrvatske ekonomske tranzicije? I nisu li članovi samozatajne „interesne skupine“ određeni premijeri hrvatske Vlade, inače pripadnici tehnomenadžerske elite proizašle iz nekadašnje Komunističke partije?

Javni interes

„Očito je da ovom tužbom tužitelji štite, osim svojeg interesa i javni interes, pa će i o tome Sud morati voditi računa u ovoj parnici. Taj javni interes očituje se u tome da bi uspjehom tužitelja u ovom sporu, svoja prava na ovoj nekretnini mogli ostvariti: Hrvatski fond za privatizaciju; Grad Zagreb i/ili Republika Hrvatska.

Iz tog razloga tužitelji naslovu predlažu da pozove Republiku Hrvatsku, Grad Zagreb i Hrvatski fond za privatizaciju u svojstvu umješača na strani tužitelja.

Iz svega navedenog, odnosno iz sadržaja tužbe i predmeta spora očito je da će ovaj postupak biti od interesa javnosti, koju će svakako zanimati postupak u kojem se dokazuje kako je prvotuženik, u jeku Domovinskog rata, kao anoniman građanin, u vrlo, vrlo netransparentnom postupku postao vlasnik „pola brijega“ na zagrebačkom Mirogoju“.

Svakako ostaje čudnom činjenica kako Grad Zagreb nije bio zanteresiran sudjelovati u ovom postupku, iako dokumentacija i priložeći ugovori dokazuju kako je upravo Grad Zagreb jedan od ili možda jedini zakoniti vlasnik atraktivnog zemljišta na Mirogoju.

Prema informacijama kojima raspolažemo upravo je gradonačelnik Milan Bandić naredio stručnim službama Grada da ne sudjeluju u ime Grada i poglavarstva u bilo kakvim imovinsko pravnim zahtjevima vezano uz ovu nekretninu, iako su stručne službe Poglavarstva bile voljne i smatrale su kako se trebaju uključiti kao zainteresirana strana u ovom postupku.

Postoji li veza Mihaljević – Bandić? Odgovor na to pitanje morati će očito dati Općinski sud u Zagrebu.

Hrvatski fond za privatizaciju upoznat sa mogućim vlasničkim pravima države

U dopisu Hrvatskom fondu za privatizaciju, od 23. veljače 2006. godine, vidljivo je kako su i predstavnici države, kao predstavnici mogućeg vlasnika sporne nekretnine obaviješteni o cijelom slučaju ali do danas nisu reagirali u smislu pokretanja postupka za utvrđivanje mogućih vlasničkih prava Republike Hrvatske nad nekretninama na Mirogoju.

Štoviše iz pisma Hrvatskom fondu za privatizaciju vidljivo je da je nekakav postupak povrata vlasništva RH bio pokrenut, ali je očito HFP i u tom slučaju odigrao „prljavu“ ulogu i „blagoslovio“ Mihaljevićevo nezakonito vlasništvo.

„Budući da naša stranka ima kvalificirani posjed na navedenoj nekretnini, te da je prema našim saznanjima u tijeku postupak pred Hrvatskim fondom za privatizaciju, a vezano za povrat navedene neketnine u vlasništvo HFP pod poslovnim brojem UP/I-943-06/04-01/133, molimo Vas da nam dostavite dokumentaciju koja se odnosi na navedeni predmet, te da nas izvijestite koje radnje je HFP do sada poduzeo, a vezano uz povrat nekretnine u vlasništvo HFP-a“.

Odgovor na ovo pismo nikada nije stigao. Država je, poput Bandićeva poglavarstva, pogledala na drugu stranu kako bi Mihaljeviću omogućila protuzakonito stjecanje vlasništva. A svi jako dobro znamo da ovakve poslovne operacije ne mogu izvesti anonimci poput tog famoznog Mihaljevića. Ovo je ipak djelo nekog od moćnijih igrača.

Dokumentaciju o ovom slučaju možete pročitati ovdje.

Domagoj Margetić