ČetinariLišćariŠibljePUZAVICERUŽEZELENE OGRADEPERENEUKRASNE TRAVECVETNICELukovice

LISTOPADNO ŠIBLJE * ZIMZELENO ŠIBLJE

ZIMZELENO ŠIBLJE

Biljke koje zadržavaju lišće i tokom zime. Visina biljaka kreće se od 20 cm do 5 m, re|e do 10 m. Krošnja različita, od puzajućih formi do oblika niskog drveća. Listovi mogu biti ljuspasti (santolina), igličasti (crnjuša), sabljasti (juka), kožasti (rododendron, lovorvišnja), bodljivi (božikovina, mahonija), zeleni ili šareni (aukuba, evonimus). Neke vrste imaju izuzetno lep cvet (rododendron, juka), neke dekorativne plodove (pirakanta, božikovina). Neke biljke su izrazite vrste svetlosti (ruzmarin, lavanda), neke bolje uspevaju u senci (aukuba, šimšir). Daju svečanu notu svakoj zelenoj površini.

  • BOŽIKOVINA, ZELENIKABOŽIKOVINA, ZELENIKA 3201. IleDŽ aljuifolium L. Sećate li se onih lepih, starih novogodišnjih čestitki, na kojima se u uglu nalazi zimzelena grančica sa crvenim plodovima. To je bozikovina, koja od prirode raste i u našim krajevima. Zimzeleni grm, ili nisko drvo, visine do 5 m, izuzetno do 10 m. Krošnja piramidalna, prečnika do 3 m. Dostiže starost od više stotina godina. Koren jak, razgranat, sa izraženim centralnim korenom. Listovi kožasti, tamnozeleni, sjajni, trnovitog ruba. Cvetovi žućkasti. Biljka DVODOMA. Plodovi na ženskim biljkama, graškoliki, koralno crveni, zreli u novembru, ostaju do proleća. Izuzetno dekorativna, SPORORASTUĆA biljka, kojoj više odgovaraju SENOVITA mesta. Dobro podnosi gradske uslove, kao i orezivanje. Parkovi i vrtovi.Odlična za podsadnju pod drvećem. Koristi se i za živice. Grančice za novogodišnje aranžmane. Ima sorti sa šarenim listovima: 'Aureomarginata', 'Argenteomarginata', 'Belgica Aurea', 'Blue Angel'


  • ŠIMŠIRŠIMŠIR 3202. Buxus sempervirens L.. Zimzeleni SPORORASTUĆI žbun ili niže drvo, visine do 3 (8) m, guste krošnje širine do 3 m. Doživi 400 godina. Korenov sistem širok, dobro razvijen. Listovi sitni, kožasti, tamnozeleni. Cvetovi zelenkastožuti, u malim loptastim cvastima, u pazuhu listova. Biljka veoma otporna na uslove sredine. Dobro podnosi niske temperature, letnju žegu, dim, prašinu i gasove, puno sunce i duboku SENU. Odlično podnosi rezanje. Od davnina korišćena za oblikovanje zelenih ograda, zidova, raznih figura i arabeski. Može se saditi ispod drveća, na grobljima i u žardinjerama. Svojom tamno zelenom bojom stvara izuzetan kontrast ostalom rastinju, kao i vrtno arhitektonskim elementima. Jedina mu je mana što sporo raste. Ali mi za Vas proizvodimo i specijalni BRZORASTUĆI šimšir.


  • LOVORVIŠNJA,LOVORVIŠnjA, ZELENICE 3203. Laurocerasus officinalis Roem.. Biljka čiji listovi podsećaju na lovor, a cvetovi i plodovi na višnju, sa kojom je srodna. Od prirode raste u Iranu, Maloj Aziji, na Kavkazu, u Bugarskoj i kod nas na planini Oštrozubu, izme|u Vlasotinaca i Surdulice. Zimzeleni grm visine do 3 m i širine do 2 m. Listovi eliptični, kožasti, tamnozeleni, sjajni. Cvetovi sitni, beli, u uspravnim grozdovima dugim do 13 cm, maj. Plodovi graškoliki, crni. Dobro podnosi gradske uslove. Osetljiv na dugotrajne niske temperature, ali se regeneriše. Odlično podnosi orezivanje. Dobro uspeva u SENCI. Sadi se pojedinačno ili u grupacijama. Donji etaž ispod drveća. Koristi se za šišane i slobodno rastuće živice. Ima više sorti. Najpoznatija L.o. 'Otto Luyken', koja je nešto niža, ima manji list i otpornija na niske temperature.


  • VATRENI TRNVATRENI TRN 3204. Pyracantha coccinea Roem.. Zimzeleni do poluzimzeleni žbun visine 2-3 (5) m i širine 2-3 m. Grane trnovite, uspravne ili malo povijene. Koren dobro razvijen. Listovi sitni, jajoliki, kožasti, tamnozeleni, sjajni. Cvetovi sitni, beli, brojni, maj. Od septembra biljka se okiti graškolikim, vatreno crvenim plodovima, koji ostaju i preko zime. Ima sorti sa naranDŽastim i žutim plodovima. Biljka otporna na zemljišne, klimatske i urbane uslove. Ne podnosi suvišnu vlagu ni senku. Odlično podnosi orezivanje. Lepo deluje posa|ena sama ili u skupinama. Kao biljna ograda ili biljni zid potpuno ispunjava i funkcionalne i estetske uslove. Na Zapadu često korišćena za sadnju uz bele zidove. Grančice se koriste u biodekoraciji.




  • KINESKA UDIKAKINESKA UDIKA 3205. Viburnum rhytidophyllum Hemsl.. Zimzeleni žbun koji može izrasti do 4 m visine i 4 m širine. Koren snažan, gusto razgranat. Listovi izduženo elipsoidni, tamnozeleni, naborani, na naličju r|asto dlakavi. Cvetovi sitni, krem beli, u štitastim cvastima, maj, jun. Plodovi do 8 mm, elipsoidni, u početku crveni, kasnije crni. Biljka skromnih zahteva. Dobro podnosi gradske uslove. Može uspevati u SENCI. Sadi se pojedinačno ili u grupama. Pogodna za sadnju pod krošnjama drveća.





  • RUJJULIJANINA ŽUTIKA 3206. Berberis julianae Schneid. IZimzeleni trnovit grm poreklom iz Kine. Dostiže visinu 2-3 m i širinu do 2 m. Listovi elipsoidni, tamnozeleni, kožasti, sjajni, bodljivih ivica, u jesen žuti do crveni. Cvetovi žuti, u cvastima do 12 cm, maj, jun. Plodovi elipsoidni, do 8 mm, tamnoplavi, injasti, dekorativni. Biljka otporna na niske temperature, sušu, dim, prašinu i otrovne gasove. Može se saditi pojedinačno, u vidu grupacija, u perenjacima i u vidu biljnih ograda.





  • AUKUBA, SVIDARAUKUBA, SVIDAR 3207. Aucuba japonica Thunb. Biljka koja je u 18. veku u Evropu uneta iz Japana kao lisno dekorativna saksijska kultura. Kasnije se pokazalo da uspešno preživljava i u našim uslovima. Dvodomi zimzeleni žbun visine do 1,5 (3) m, lepe kompaktne krošnje. Listovi ovalno eliptični, blago nazubljeni, veličine do 20 cm, kožasti, sjajni, sa obiljem zlatnožutih pega i mrlja (A. J. 'Variegata'). Cvetovi sitni, neugledni. Na ženskim biljkama formiraju se plodovi veličine do 1,5 cm, elipsoidni, crveni, krase biljku od novembra do proleća. Dobro podnosi urbane uslove. Preporučuje se sadnja na zaklonjenim mestima, najbolje u POLUSENCI. Sadi se pojedinačno ili u manjim grupama u vrtovima, predbaštama, atrijumima, uz ulaze i u žardinjerama. Pogodna kao donji etaž ispod kruna drveća.


  • JAPANSKA KURIKA JAPANSKA KURIKA 3208. Evonimus japonica Thunb. Zimzeleni uspravni grm visine do 2 m, re|e niže drvo do 8 m. Listovi objajasti, kožasti, tamnozeleni, sjajni, nešto valovitog ruba. Cvetovi neugledni, zelenkasto beli. Plodovi do 8 mm, okruglasti, naranDŽasti, zreli u oktobru. Biljka vrlo skromnih zahteva. Otporna na gradske uslove. Uspeva na osunčanim i na senovitim položajima. Odlično podnosi orezivanje. Podložna napadima prepelnice i štitastih vašiju. Preporučljivo preventivno prskanje fungicidima (plavi kamen, KOSAN, CINEB) i insekticidima (GUSATHION, ULTRACID). Sadi se pojedinačno, grupno, ili u vidu biljnih ograda. Postoje i šarenolisne forme.



  • RODODENDRON, GORSKA RUŽARODODENDRON, GORSKA RUŽA 3209. Rhododendron L. Prijatelj kome ste dali svoju ljubav, može Vas razočarati, a biljka kojoj date ljubav i pažnju, uvek će Vas obilato nagraditi. Rododendroni broje oko 900 vrsta i nekoliko hiljada hortikulturnih odlika, koje sve opčinjavaju svojom lepotom. To su listopadni, poluzimzeleni i najlepši i najčešće korišćeni zimzeleni žbunovi. Biljke visine 0,5-3 m, elipsoidnih, kožastih, tamnozelenih, sjajnih listova. Cvetovi brojni, zvonoliki do tanjirasti, u cvastima na vrhovima grana, beli, žuti, ružičasti, ljubičasti, crveni, maj. Rododendroni zahtevaju polusenovit položaj, visoku relativnu vlažnost vazduha, propusno, vlažno i KISELO zemljište, sa pH 4-5. NE PODNOSE KREČ, ni mineralna |ubriva. Visoka vlažnost vazduha postiže se redovnim orošavanjem i ukopavanjem posuda sa vodom uz biljku. Zalivanje kišnicom ili prokuvanom vodom. Za sadnju rododendrona jamu veličine 1DŽ1DŽ1 ispuniti tresetom, šumskim humusom i opalim borovim iglicama. Prihranjivanje organskim |ubrivima (dobro pregoreli stajnjak, rožano brašno). Ne smeju se okopavati, već samo pleviti ili pokrivati malčom (treset, piljevina, borova kora). Odlike: 'Baden-Baden' i 'Scarlet wonder'.

  • JUKA VELIČANSTVENAJUKA VELIČANSTVENA 3210. Yucca gloriosa L. Jedna od retkih žbunastih monokotiledonih biljaka, koja se može gajiti kod nas. Potiče iz Severne i Srednje Amerike. Zimzeleni grm visine 1,5-2,5 m, kratkog stabla, sa čijeg vrha izbijaju spiralno raspore|eni, brojni listovi. Listovi su uzani, sabljasti, dugi do 80 cm, kruti, sivozeleni. Iz sredine lisne rožete, u junujulu, izbija cvetno stablo sa mnoštvom belih cvetova u piramidalnoj cvasti. Veoma slikovita biljka, oblikom malo podseća na palmu. Najčešće se koristi kao soliter na travnjaku.

    • Končasta juka
      Yucca filamentosa L.
      Ne formira stablo, a listovi po obodu imaju beličaste duge konce.


  • PAJASMIN, SEOSKI JASMIN MAHONIJA 3211. Mahonia aljuifolium Nutt. Do 1,5 m visok, siroko razgranat, zimzeleni žbun, širine 1-1,5 m. Listovi do 25 cm, složeni od 5-9 listića. Listići jajastoeliptični, kožasti, tamnozeleni, sjajni, po obodu bodljikavo nazubljeni, zimi purpurni. Cvetovi žuti, u gustim, do 8 cm dugim, uspravnim cvastima na vrhovima grana, april. Plod okruglasti, do 8 mm, tamnoplav, injast, krasi biljku od septembra do zime. Otporna na dim, prašinu i otrovne gasove. Uspeva kako na osunčanim, tako i na ZASEnjENIM mestima. Medonosna. Može se saditi pojedinačno, ili u vidu fleka. Koristi se za podsadnju u senci, za biljne ograde, padine i žardinjere.


  • KLOBUČASTA KOŽOKRVINAKLOBUČASTA KOŽOKRVINA 3212. Lonicera pileata Oliv. Zimzeleni, široko razgranat grm, visine do 0,3 (0,8) m i širine do 1 m, poreklom iz Kine. Grane tanke, listovi nasuprotni, ovalni, do 2,5 cm, tamnozeleni. Cvetovi sitni, žućkasti, mirisni. Plodovi okruglasti, purpurnoljubičasti, oko 5 mm, septembar. Koren snažan, razgranat. Bez naročitih zahteva. Podnosi sušu, hladnoću i zaga|en vazduh. Uspeva i u poluseni. Podnosi orezivanje. Dobro pokriva podlogu. Koristi se u grupacijama u vidu fleka za pokrivanje padina, za podsadnju u senci, za niske živice, krovne vrtove i žardinjere. Vrlo joj je slična SJAJNA KOŽOKRVINA Lonicera nitida njils., koja je nesto višeg rasta (1 m) i sitnijih listova.



  • SKIMIJASKIMIJA 3213. Skimia japonica Thunb.. Zimzeleni, gusto razgranat, dvodomi grm, visine do 1 m i širine do 1,5 m. Listovi eliptično jajasti, 8-12 cm, kožasti, jarko zeleni, na naličju svetliji. Cvetovi sitni, žućkasto beli, u cvastima do 8 cm, na vrhovima grana, jul-avgust. Plodovi do 1 cm, okruglasti, jarko crveni, ostaju na granama celu zimu. Zahteva bogata, vlažna, propusna zemljišta bez kreča i polusenovita do senovita, zaštićena mesta. Dobro podnosi gradske uslove. Koristi se pojedinačno, u grupama i u žardinjerama.




  • BELIČASTA ŽUTIKABELIČASTA ŽUTIKA 3214. Berberis candidula C.S.. Gusto razgranat, trnovit, zimzeleni žbun visine 40-80 cm i širine do 1 m. Listovi eliptični, do 3 cm, tamnozeleni, sjajni, dole srebrno beli. Cvetovi zlatnožuti, maj. Plodovi jajoliki, plavobeli, injasti. Biljka skromnih zahteva. Podnosi sušu i urbane uslove. Pogodna za manje vrtove, kamenjare, groblja, niske živice.






  • DAMEROVA DUNJARICADAMEROVA DUnjARICA 3215. Cotoneaster dammerii C.S.. Zimzeleni ili poluzimzeleni puzeći grm, grana čvrsto prileglih uz zemlju. Visina mu se kreće od 15 cm (C.d. 'Radicans') do 1 m (C.d. 'Skogholm'), a širina od 0,7 do 2,5 m. Listovi sitni, dvoredni, cvetovi ružičastobeli. Plodovi elipsoidni, crveni, brojni, ostaju na biljci i tokom zime, deluju izuzetno dekorativno. Bez naročitih zahteva. Odlično podnosi gradske uslove. Koristi se kao pokrivač tla u parkovima, na padinama, na skverovima, na grobovima. Podnosi orezivanje. Može se koristiti i u vidu niske živice. Lepo deluje u visokim žardinjerama, preko čijih ivica joj padaju grane prepune crvenih plodova.



  • ŽALFIJAŽALFIJA 3216. Salvia officinalis L.. Mediteranski grm visine do 70 cm, dobro razvijenog korenovog sistema, koji ima sposobnost snažnog prodiranja u podlogu. Listovi elipsoidni, do 9 cm, zeleno sivi, baršunasti. Cvetovi ljubičasti, pršljenasto raspore|eni u uspravnoj cvasti, majjul. Cela biljka aromatična. MEDONOSNA. Poseduje LEKOVITA svojstva. Bila je obavezna u srednjevekovnim manastirskim vrtovima. Stara izreka kaže: CUR MORIATUR HOMO, ljUI SALVIA CRESCIT IN HORTO (zašto da umre čovek kome žalfija raste u vrtu). Skromnih zahteva u odnosu na tle. Zahteva sunčane položaje. Podnosi gradske uslove. Udovoljava zahtevima svih kategorija zelenih površina. Jedna od osnovnih biljaka u baštenskim zbirkama lekovitog, začinskog i aromatičnog bilja. Može se gajiti i u saksijama.


  • RUZMARINRUZMARIN 3217. Rosmarinus officinalis L. Aromatična, začinska, lekovita i dekorativna biljka, poreklom iz Sredozemlja. Žbun visine 2-3 m i širine do 3 m. Grane gusto obrasle linearnim, tamnozelenim, sa naličja sivim listovima. Cvetovi plavoljubičasti, grupisani u pazuhu listova, mart-april. Uspešno raste na sunčanim, zaštićenim položajima, čak i na siromašnim zemljištima. Koristi se samostalno, ili u vidu manjih grupacija u baštama, predbaštama, na kamenjarima i grobovima. Odlično podnosi orezivanje, pogodan za živice. Može se saditi i u posude. Posadite ga u svojoj bašti, pa grančice dodajte piletini, ribi, ili krompiru.




  • LAVANDALAVANDA 3218. Lavandula officinalis Chaix. Verovatno ste bili očarani slikama ljubičastoplavih „tepiha“ iz Provanse ili sa ostrva Hvara.Deo tog plavog tepiha prenesite i u Vašu baštu sadnjom lavande. Lavanda je polužbun visine do 60 cm, poreklom iz Sredozemlja. Ima zeleno srebrnaste, linearne listove i ljubičastoplave cvetove u uspravnoj cvasti, jun do avgust. Lavanda je aromatična, začinska, lekovita, medonosna i ukrasna biljka. Uspeva na sunčanim mestima, na posnoj zemlji. Cvetni klasici se koriste za spravljanje čajeva i ulja, za buketice i cvetne aranzmane, a u ormanu protiv moljaca. Može se saditi pojedinacno ili u grupama u zardinjerama, kamenjarima, me|u trajnicama, na terasama, krovnim vrtovima. Orezuje se s proleća i u vreme cvetanja. Izuzetno lepo deluje posa|ena u redu kao niska živica.



  • SANTOLIN SANTOLIN 3219. Santolina chamaecyparissus L. Dete Juga, kao i žalfija, ruzmarin i lavanda. Zimzeleni polugrm visine 30-80 cm. Grane gusto obrasle prileglim, ljuspastim listićima srebrne boje. Cvetovi žuti, u cvetnim glavicama do 2 cm, na dugim drškama, jun do avgust. Skromnih zahteva. Za sadnju u cvetnjacima, kamenjarima, posudama. Slična joj je S. Viridis L., koja ima zeleno lišće.





  • BOŽJE DRVCE, BESMRTNI PELENBOŽJE DRVCE, BESMRTNI PELEN 3220. Artemisia abrotanum L. Juznoevropski aromatični polugrm visine do 1,5 m. Listovi dvostruko do trostruko perasto deljeni, listići linearni, tamnozeleni, na naličju sivkasti. Cela biljka deluje nežno, paperjasto. Cvetovi sitni, žuti, u mnogobrojnim glavičastim cvastima, jul do septembar. Zahteva sunčan polozaj. Može se koristiti u vrtovima, kamenjarima i posudama, ili u vidu živice. Česta na grobljima.




  • CRNJUŠACRNJUŠA 3221. Erica carnea L. Zimzeleni, polegli grmić, igličastih listića, visine do 30 cm. Cvetovi sitni, brojni, ružičasti do karmin crveni, januar-april. Veoma dekorativna biljka, od prirode se javlja u zapadnoj Srbiji. "Ali ono sto sam vidio i doživio na Divčibarama premašilo je sva moja očekivanja. Gazili smo nepreglednim Božanskim sagom (ćilimom) satkanim od "krpa i krpica" ove biljke prekrasnih cvetića... u donjoj etaži bjeloborovih i crnoborovih šuma... u šumama bjelokore ljepotice – breze.... Bio je to vrhunski estetski doživljaj" (Dr Čedomil Šilić BOTANIČKA BAŠTA PLANINSKE FLORE CRNE GORE KOLAŠIN, Valjevo 2006.). Satkajte i Vi deo Božanskog saga u svom vrtu !






  • KINESKA KURIKA KINESKA KURIKA 3222. Evonimus fortunei Hand.Manz. Zimzeleni polupuzavi grm visine do 40 cm i širine do 80 cm. Gusto pokriva tle. Listovi eliptični, tamnozeleni. Najčešće se koristi varijetet E.f. var, radicans, čije se grane zakorenjuju i koji poseduje brojne šarenolisne forme: 'Gracilis', 'Emerald'n Gold', 'Emerald Gaiety'... Biljka bez posebnih zahteva. Uspeva na suncu i u senci. Dobro podnosi gradske uslove. Može da se orezuje. Pojedinačna sadnja na manjim površinama i u žardinjerama. Sadnja u obliku fleka u perenjacima (cvetnjacima), na grobovima, atrijumima i pod drvećem.






  • CMILJE, ROZMARINOLISNI LIKOVACCMILJE, ROZMARINOLISNI LIKOVAC 3223. Daphne cneorum L. Biljka srodna jeremičku. Potiče iz naših krajeva. Žbunić visine do 30 cm i širine do 50 cm. Listovi sitni, uzani, do 2 cm. Cvetovi karmin do tamno ružičasti, po 6-8 zajedno na vrhovima grančica, mirisni, april, maj, veoma ljupki. Zahteva sunčan do polusenovit položaj i kiseliji supstrat. Pogodna za cvetnjake, kamenjare i žardinjere.




  • SITNOLISNA DUNjARICASITNOLISNA DUNjARICA 3224. Cotoneaster microphyllus Lindl.. Zimzeleni, do 1m visok žbun, poreklom sa Himalaja. Cvetovi bel, plodovi karmin crveni. Široko primenljiv.

HOME * KATALOG-POČETNA * VRH STRANE