HADIS O NAMAZU

Prvo za što će čovjek biti pitan na Sudnjem danu jeste namaz....

Naslovnica Tekstovi SKENDER-PAŠINA TEKIJA

SKENDER-PAŠINA TEKIJA

E-mail Ispis PDF

Skender-paša Jurišić, kao bosanski namjesnik, po svoj prilici za vrijeme svoga trećeg namjesnikovanja u Bosni (1499.- 1450.), iz naklonosti i simpatija prema dervišima, a vjerojatno je i sam je pripadao nakšibendijskom tarikatu, sagradio je veliku zaviju ovog reda (po nekim dokumentima hanikah) uz lijevu obalu Miljacke, a do nje imaret i musafirhanu. Doveo je vodu sa Souk-bunara, vrela zvanog Studena česma ili Studeni bunar, a na drugoj strani Miljacke sagradio sebidvor, uz njega karavan-saraj, 11 dućana i na Miljacki podigao most, sve u Hisetima, u današnjoj Skenderiji,

na mjestu gdje se nalazi Dom mladih i preko puta na mjestu današnje zgrade Sindikata. Prema drugim izvorima Skender-paša je izgradnju svoje zavije započeo 1467., kada je postavljen za namjesnika u Bosni, ali ne dovršivši je, povukao se na svoj zijamet u selo Vesela straža kod Prusca, a za dovršenje zavije odredio je svoga sina Hasanbega, koji za dvije godine dovrši sve povjerene zgrade. Uz tekiju je bila i bašća, travnjak i šuma. Na tom mjestu, uz očevu zaviju, Mustafa-beg Skenderpašić, godine 1518. podiže veliku potkupolnu džamiju, prvu ove vrste u Sarajevu, a možda i u Bosni, a uz džamiju i mekteb. Džamija Skenderija porušena je 1935. godine, a njena munara uklonjena 1960. Skender-pašina tekija sa svojim pratećim objektima predstavljala je kompleks koji je, kao i Isa-begova zavija, imao svoj socijalno-humanitarni i kulturni značaj. Humanitarni karakter se očituje, između ostalog, u tome što je Skenderpaša u svojoj vakufnami odredio da se u javnoj kuhinji-imaretu svaki dan kuha fudulija (jelo s jufkama), a petkom i za oba Bajrama pilav i zerde. Ovo se djelilo dervišima, službenicima njegovog vakufa, putnicima, sirotinji i potrebitim. Tekija, ali i drugi objekti, imali su bogat vakuf za izdržavanje. Skender-paša je sagradio dvije tabhane i 27 mlinova koji su izdržavali njegova dobra. Bogat vakuf Skender-paše omogućio je aktivno djelovanje ove tekije, koja je imala velikog udjela u širenju nakšibendiskog učenja u Sarajevu. Kao i prethodne tekije i ova tekija je bila česta žrtva burnih dešavanja u Sarajevu. I nju je zahvatio više puta spomenuti požar izazvan prodorom princa Eugena Savojskog. Tekija je nakon požara obnovljena, ali poslovni efekti Skender-pašinog vakufa su slabili te su imaret i musafirhana zbog nedostatka finansija krajem trinaestog/devetnaestog stoljeća zatvoreni. Tekija je ostala aktivna sve do Drugog svjetskog rata. Danas skoro pa ništa nije ostalo od svih onih zadužbina Skender-paše. Ostala je samo toponomastika koja nas podsjeća na Skender-pašu i sve ono što je dao ovom gradu. U Sarajevu danas postoje ulice Podtekija, Tekija, Skenderija i Skender-pašina čikma, koje svojim nazivima prizivaju sjećanje na Skender-pašu i njegovu tekiju.

 

Preuzeto iz Časopisa BEHAR BR. 95

Ažurirano ( Subota, 23 Oktobar 2010 12:47 )  

Facebook Stranica