Jezični savjetnik

Lektoriranje tekstova i knjiga: scorpy.zg@gmail.com



Arhiv



Škorpijevo filološko škropilo:


Umjesto uvoda

Veznici

Prijedlozi zbog i radi

S ili sa poštovanjem?

Još malo o veznicima

Pošto je samo na tržnici

Muke po prijedlozima (2)

O pisanju zareza ispred veznika

Suprotne rečenice

Prilozi

Točka-zarez

Zašto pišemo podcijeniti i redci

Zadnje ili posljednje vrijeme?

O darovima

Sredstva i "sredstva"

Najoptimalnije rješenje?

Enklitike i proklitike

Enklitike u sintagmama

Dalikanje

Vratimo se veznicima

O vezniku jer

Badnjak koji gori

Sitnice koje jezik znače

Podilaženje

Pisanje pridjeva sveti

O govoru naših vlastodržaca

Sročnost

Brojevne imenice

Bilješka o futuru drugom

Popravci i pripravci

Brojevni pridjevi

O jeziku i standardu općenito

Ju ili je?

Dan materinskoga jezika

Datumi

Utjecati - uticati

Uskrs i Uskršnji otok

Vezani leksički morfemi

Londonski Chelsea priželjkuje nogometni finale

Pljuvanje po tradiciji (2)

Promidžba

Uh, taj genitiv!

Zalihe

Kada nema sibilarizacije?

Tuđice

Slijedeći sljedećeg

Tko je kome ukrao jezik?

Još malo o sročnosti

Radi se, radi - punom parom!

Neplaćena reklama

U internetskoj džungli

O križu i oko njega

O regionalizmima i priglupnicama

O imenima i crticama

Oštrina

Zrnce za razgovor uz kavu

Muke po klasičarima (1): Alternativa

Muke po klasičarima (2): Skripta

Ima među nama, brate, lektora...

Muke po klasičarima (3): Sintagme

Predah drugi - informatičari

Muke po klasičarima (4): Naglasci

Malo interakcije

Strana imena (1): Germanski jezici

Strana imena (2): Romanski jezici

O pridjevima (1)

O pridjevima (2)

O pridjevima (3)

Upravni govor i citati

Turcizmi i drugi -izmi

Put i putovi

Živo i neživo

Brojevi i brojke

O nuli i ništici

Sažetak

Gdje, kamo, kuda...

Apozicija

Neću!

Kritičarima...

Ocjene i procjene

Pleonazmi

Posvojni pridjevi na -ski, -ški i -čki

O Petru i jajima

Negacije

Ekonomija i gramatika

Sastavljeno i rastavljeno pisanje riječi

Takozvani prijeglas

DNA i DNK

Veliki brojevi

Mocijska tvorba

Opet o Uskrsu...

Zasuti - zaspati

Buda i budizam

O refleksu jata

Glagoli drijeti i mrijeti

Obavijest korisnicima

Literatura

ned - 31.05.2009

Arabizmi

Arabizmi su, kao što im i ime kaže, riječi iz arapskoga jezika. Stigli su nam posredno, iz drugih jezika, s obzirom na to da su islamski znanstvenici kao Ibn Sina ili inženjeri kao al-Džazari značajno utjecali na formiranje novovjekog svjetonazora. Podcjenjivanje njihova utjecaja utkano je međutim u europsku tradiciju – još u srednjem vijeku učeni europski redovnici hulili su na one od kojih su kriomice učili.

U sedmom stoljeću učeni pojedinci i praktični uporabnici počinju prevoditi antičko znanje, djela antičke znanosti na arapski. Preneseno znanje plodno je tlo znanstvenicima koji su tada u službi islamskih država na Bliskom istoku, španjolskom zapadu i iranskom istoku, genijalnim matematičarima i astronomima, vještim geografima i liječnicima, ali i vizionarskim filozofima.

Arapska znanost, oblikovana od sirijskih, perzijskih, indijskih, mezopotamijskih, egipatskih i grčkih sastojaka, bila je od devetoga stoljeća vodeća u gotovo svim tadašnjim znanstvenim područjima: astronomiji, matematici, geografiji, fizici, kemiji i medicini. Nije joj bilo ravne u praktičnoj primjeni tehnoloških znanja, koja se odrazila u napravama za navodnjavanje, satovima, nautičkim spravama, građevinskim strojevima i oružju. Astrolab za određivanje položaja Sunca, Mjeseca, planeta i mjesnog vremena, modeli zvjezdarnica, glazbeni automati, vodeni satovi, naprave za zahvatanje vode i vodene crpke, vitla i precizne vage, ručno vatreno oružje, blagajničke brave i kirurški instrumenti – ta umjetnička djela fine mehanike i inženjerske spretnosti uvjerljivo svjedoče o tome kako su napredne u ono vrijeme bile strojogradnja i mjerna tehnika. Za razliku od znanosti starih Grka, čija su istraživanja većinom spekulativna i opterećena teoretiziranjem, arapsko-islamska znanost pripada kulturi opažanja, mjerenja i eksperimentiranja, a njezine su temeljne značajke pragmatičnost i primjenjivost.

Nagao uspon trgovačkih gradova Venecije, Genove i Pise teško bi pak bio zamisliv bez arapske aritmetike. Računanje rimskim brojkama bilo je mučno a antički su Grci uglavnom bili posvećeni geometriji. Tek su arapski matematičari povezali izvorno indijsko umijeće računanja s grčkom geometrijom u sasvim revolucionarnu metodu kojom će racionalizirati i ubrzati trgovanje. Osim što su na Zapad prenijeli nulu (na arapskom "as-sifr"), razvili su i računanje s nepoznanicama te poboljšali trigonometriju, potrebnu u izračunavanju udaljenosti. Jedan od najstarijih arapskih matematičara Muhamed ibn Musa al-Kvarizmi utemeljuje u devetom stoljeću algebru ("al-džabr") kao samostalnu disciplinu, ali slava će u 13. stoljeću pripasti majstoru računanja Leonardu iz Pise (zvanom Fibonacci).

Kraljica arapsko-islamske znanosti bila je astronomija. I dan-danas mnoge zvijezde nose arapska imena. Od Córdobe, na zapadu Andaluzije, do Marage, na perzijskom istoku, mreža najsuvremenijih zvjezdarnica dostavljala je neprekidno nove podatke, nadmašivši tako beduinsko praktično zvjezdoznanstvo. U tim opservatorijima popravljene su Ptolomejeve astronomske tablice i utemeljena je, osim toga, posebna disciplina unutar fizikalne astronomije – optika, s ponekim tehničkim nusproizvodom: u rasponu od kamere opskure do paraboloidnog zrcala. U tim istraživačkim središtima razvijeni su i takvi precizni instrumenti kojima će se poslije služiti te ostvariti revolucionarna otkrića Nikola Kopernik, Tycho Brache i Johannes Kepler. Ipak, najdalekosežniji je utjecaj arapska znanost imala na zapadnjačku medicinu. Dok su u Europi još razni nadriliječnici i kostolomci sijali zlo, arapski stručnjaci odavno su izvodili terapiju u dobro opremljenim bolnicama. Arapske zdravstvene ustanove pod istim su krovom imale laboratorije, ambulante, operacijske dvorane, ljekarne, predavaonice i odjele za liječenje. U njima je velik broj liječnika ordinirao, istraživao i poučavao. Priručnici koje su pisali bili su prožeti praktičnim duhom. Kirurgija – u Europi do kasnog 12. st. osuđena kao "nekršćanska" – postiže čudo; isto tako okulistika.

Krajem desetog ili početkom jedanaestoga stoljeća poznati je liječnik Muhamed ibn Zaharija ar-Razi, na Zapadu poznatiji kao Razes, dovršio svoju opsežnu enciklopediju bolesti. Zapadnjački će je liječnici tek kasnije pa sve do 17. st. rabiti kao studijsko gradivo. I Abu Ali al-Husein ibn Sina, poznat kao Avicena, napisao je svoj Kanon medicine. Tom će djelu u 16. st. iskazati divljenje i sam Andreas Vezalius, utemeljitelj suvremene znanstvene anatomije.

Arapski liječnici već u 12. st. poznaju narkozu, izazivaju je hašišem i crnom bunikom (Hyoscyamus niger). Rane dezinficiraju kompresama natopljenim crnim vinom. Provode zaštitno cijepljenje s oslabljenim klicama, protiv otekline upotrebljavaju vrećice leda, poznaju liječenje snom, za uspavljivanje rabe opijum. Istražuju psihičke uzroke psihosomatskih bolesti, a terapiju provode kupkama, mirisima i bojama. Ta muslimanska znanstvena kultura oslonac nalazi prije svega u ljubavi prema knjizi. Za razliku od Zapada, gdje kler čak i u 13. stoljeću zabranjuje čitanje prirodoznanstvenih spisa, islam izričito potiče stjecanje nereligioznih znanja. "Sve do Kine", naložio je Muhamed hodočašće muslimanima, jer je "potraga za znanjem obveza svakog muslimana". Bagdad u devetom stoljeću raspolaže s više od 100 javnih biblioteka: državni službenici, trgovci i učeni ljudi natječu se međusobno u tome tko će bolje opremiti svoju privatnu knjižnicu. Svatko tko je imalo držao do sebe pokupovao bi raspoloživ knjižni fond u Carigradu ili nekoj drugoj metropoli. Potkraj desetoga stoljeća kalifova biblioteka u Córdobi obuhvaćala je navodno 400.000 svezaka, a bagdadska i kairska biblioteka svaka po više od milijun. I sve to znanje moguće je bilo prenijeti na papir jer su u osmom stoljeću kineski ratni zarobljenici isporučili Arapima recept za izradu papira.

Mali rječnik arabizama

Arapi, Arabija – arab = doslovno "stanovnik pustinje", povezano s hebrejskim "arabha" = pustinja
admiral – amir al-bahr = "zapovjednik mora"
albatros – vjerojatno od španj. alcatraz = pelikan, ali budući da su imali dodira, možda je izvedeno od al-ghattas = neka morska ptica, ali izraz je promijenjen pod utjecajem latinskog albus = bijel. Druga je mogućnost da je od portugalskoga alcatruz = vjedro vode (zbog kljuna), a to je od arapskog al-qadus = vjedro, kantica
algebra – al jebr = ujedinjivanje polomljenih dijelova – u engleski je primljeno u značenju namještanja kosti. Prvi rabio bagdadski matematičar Abu Jafar Muhammad ibn Musa al-Khwarizmi kao naslov djela – "Kitab al Jabr w'al-Muqabala" (Pravila o reintegraciji i redukciji). Postoji i algoritam prema njegovu prezimenu
algoritam – kao i algebra
Aladin – Ala' al Din = plemenitost vjere
Alhambra – al hamra = crveni (dvorac)
alkohol – al-kuhul = puder koji se upotrebljavao za tamnjenje kapaka, od "kahala" = zamrljati, obojiti, "al-" = određeni član
almanah – al-manakh = kalendar (španjolsko-arapski)
asasin – arapska je riječ "hashishiyyin" = oni koji troše hašiš
azimut – as-sumut = putovi (plural od as-samt)
barbar – moguća povezanost arapskog "barbara" (zbunjeno blebetati) s grčkim onomatopejskim "barbaria" za Barbare
cifra – sifr = nula
fakir – faqir = siromah, od fakr = siromaštvo
gazela – ghazal = gazela
genij – jinni = duhovi, množina od "jinn" = duh
harem – haram = žene i priležnice, ženine odaje. Doslovno nešto što je čuvano, zabranjeno i sigurno, od korijena "harama" = čuvao je, zabranio
hašiš – hashish – doslovno suha biljka, od "hashsha" = osušilo se
islam – doslovno: podčinjavanje, podvrgavanje (Alahovoj volji), od korijena "aslama" = predao se, podvrgnuo se, kauzativ od "salima" = bio je siguran; srodno sa "salam" = mir. Muslim = onaj koji se predaje
kalibar – qualib = kalup; rabili su i riječ za kalup u koji se stavljaju meci, a tako su je Europljani primili. Prvo je značenje bilo kvaliteta, položaj (u smislu višeg društva)
magazin – makhazin = skladišta, plural od "makhzan", od "khazana" = spremiti, skladištiti
majmun – maimun = majmun. Doslovno – sretan; svojevrstan eufemizam, jer je viđenje majmuna bila nesreća
minaret – manarah, manarat = svjetiljka, minaret, srodno s "manar" = svijeća, "nar" = vatra
safari – safar = put
sirup – sharab = piće, vino, doslovno "nešto pijano"
soda – suwwad = biljka, povezano sa "sawad" = crno, boja te trave
sultan – sultan = vladar, kralj (možda iz aramejskog "shultana" = moć)
svahili – sawahil = obale, plural od "sahil"
šeik – shaykh = šef, doslovno starac, od "shakha" = ostarjeti
šerbet – sharba(t) = piće, od "shariba" = pio je
zenit – od okljaštrenog latinskog "cenit", "senit", nekakva nazovitransliteracija arapskog "samt" = cesta, put – skraćenica od "samt ar-ras" = put iznad glave
taliban – talib = učenik; plural
tobacco – tabbaq = ime raznih biljaka
vezir – wazir = potkralj, doslovno "onaj koji nosi" (teret kraljevanja), od "wazara" = nosio je

107 komentar(a):

wow, scorpy!!!
a ne, to je napisala dražesna Aby! ;-)
Imam jedno pitanje o sastavljenom i rastavljenom pisanju riječi.
piše li se "ustvari" ili "u stvari". U Matičinom pravopisu pronađoh "ustvari", dočim u B-F-M i Školskom nema tih riječi (u pravopisnomu rječniku, dakako).
@Tito - Nisam, imam pametnijega posla. :D Popis je, doduše, moj, ako se dobro sjećam.

@Anonimna - može i jedno i drugo, ovisi kako ćeš tretirati skupove prijedloga i imenica. Obično ih se piše zajedno ako spajanjem mijenjaju značenje, a ovdje je to riječ. No neki to ne razlikuju pa ne moraš. Dakle, izaberi i budi dosljedna.
Ja to pišem sastavljeno, "ustvari". To je čestica, a ne veza prijedlog + imenica. Isto kao prilog "nimalo". Zašto? Kako je rekla Aby, u našem se jeziku riječi načelno pišu rastavljeno. Ako ih sastaviš, značenje im mora biti drukčije. Kažemo primjerice - nije dao ni malo ni mnogo. Sukladno tomu, taj prilog treba pisati sastavljeno. Isto vrijedi i za slične nažalost, nasreću (jer postoji mogućnost da velimo - na sreću se ne može računati ili štogod slično pa pitanje u slučaju načinskih priloga ne glasi "na što" nego "kako"). "Preplašio se nasmrt." To se piše sastavljeno jer je riječ o "kako", ne postoji mogućnost da pitanje glasi "na što se preplašio" pa to nije veza prijedlog + imenica (na smrt gledam kao na početak) nego najobičniji prilog. Druga vrsta riječi i drugo značenje, dakle.
Ima li jaz kakve veze s Buzetom? :)
Danas je neki čudan tlak koji očito utječe na moć mojega rasuđivanja stoga, molim vas, zanemarite prethodno pitanje! :D
Scorpy, molim odgovor o deklinaciji dvostrukih ženskih prezimena. Pr. Iva Maruna-Marković ( Nema Ive Maruna-Marković. ILI Nema Ive Marune-Marković ?! Pozdrav Rina
Rino, u prošlome je postu u komentarima o tome bilo riječi, a na blogu jedno petput najmanje. Ne budite lijeni.

http://www.forum.hr/showpost.php?p=15987942&postcount;=193
„Tako bi trebalo sklanjati i složena ženska
prezimena kad je drugo prezime na -a,
npr. Marija Jurić-Rukavina, Marije Jurić-
-Rukavine, Mariji Jurić-Rukavini..., kao što
kažemo Marija Jurić Zagorka, Mariji Jurić
Zagorki...
Možemo se kolebati jedino u složenim
ženskim prezimenima kad je žensko prezime
na -a prvo, npr. Marija Rukavina-Jurić. Ja bih
se tu složio da se prvo prezime ne sklanja po
načelu da se prvi dio polusloženice ne sklanja
kao što se i pridjev tvori od polusloženice.
Ne pada mi na pamet prava analogija, osim
tvorbe pridjeva kao što je npr. Guberina-
Krstićeve Razlike, Broz-Ivekovićev rječnik
i sl. iako to baš nije isto.“ ( piše dr.Stjepan Babić)

-E, kad se cijenjeni prof.dr. koleba, kako ću ja deklinirati svoje složeno prezime koje prvo završava na -a-, a drugo na -ić-!
- Nisam lijena, Abyssus, nego bih konačno htjela TOČNO deklinirati svoje i slična prezimena! Ili ću opet dobiti odgovor: "Može i ovako, ali i onako" !
Pozdrav RINA
Oprosti, refleksno sam vidjela Iva i Ive pa sam pomislila da je isto. Ispričavam se. :)

Može i jedno i drugo, ali ovisi o tome kako se piše. Ako je s crticom, ne smije se sklanjati. Ako je odvojeno, može i ne mora, ovisno o tome kakav je tip prezimena (ako je na -a, može i ne mora, ako nije, onda se ne sklanja).
Sa smrti, sa smrću ili smrću? Nije mi jasno kad se uz instrumental rabi prijedlog s(a) niti kad se provodi, a kad ne jotacija. :( Može objašnjenje ili neki link ako se već pisalo o tome? Hvalaaa. :)
@lotaria - ovo je docsto jednostavno. Za istinu i zaisto jedno od najlakshih pitanj u svezi s hrvatskim shtandardnim jezikom. U biranom jeziku valja pisati "sa smrchu" (smrt + ju), "s pomochu" (pomoch + /j/u), "s mochu" (moch +/j/u), "s pechu" (pech + /j/u), "s nochu" (noch + /j/u), "s bolju" (bol + ju), "sa solju" (sol + ju), "sa zoblju" (zob + ju), "s ljubavlju" (ljubav + ju), "s krvlju" (krv + ju), "s mascyu" (mast + ju), "s koscyu" (kost + ju), "sa suchuchu (suchut + ju), "s radoscyu" (radost + ju), "s mladoscyu" (mladost + ju), "s gadoscyu" (gadost + ju), "s miloscyu" (milost + ju), "s proshloscyu" (proshlost + ju), "s p/j/ednoscyu" (pr/j/ednost + ju), "s pakoscyu" (pakost + ju), "sa zhaloscyu" (zhalost + ju), "s mudroscyu" (mudrost + ju), "sa slaboscyu" (slabost + ju), "s kokoshju" (kokosh + ju), "s Mokoshju" (Mokosh + ju), "s riecsju" (riecs + ju), "sa sviescyu" (sviest + ju), "s bolescyu" (nolest + ju), "s pjeshnju" (pjesan + ju), "s plieshnju" (pliesan + ju), "s kliechu" (kliet + ju), "s jesenju" (jesen + ju), "s pescy" (pest + ju), "s vlasju" (vlas + ju), "s drazhju", "s vlachu" (vlat + ju), "s praprachu" (paprat + ju), itr. Eh, sada, mnogi rjecsnici - zapravo svi noviji - jednostavno "propisuju" da je sve dozvoljeno ne glede na razliku izmedhu, na jednoj strani govornoga jezika Kozari Boka (ujedno jezika javnih glasil) i onoga ine drzhavne ustanove, a na drugoj strani pako knjizhevnoga djela posebna suukusa stanovite drazhi, i tomu slicsno. Daklje, noviji "-i" nastavci su dopúzali u rjecsnike po 1954., docsim su prie bili jako riedki. Znakoviti su za ne(novo)cstokavske krajeve, pokrajine i dezhelje kojihno púk pokushava govoriti cstokavskí - ako je vjerovati statistici. Sazheto, u knjizhevnom jeziku prěporucsljivo je "-ju", svakdjer indje mozhe i "-i". Najbitnije je da ste dosljedni, a ne da moram csitati gluposti popút "...pomochU sprave za disanje pokushali su...", a zatim u sliedu "... nadljudskom mochI uspjeshno je zashticheno..." Tar, za sve najsvetije, "pomoch" je prefigirana "moch". Ima toga bilja i obilja. Prjedlog "s" izpushtamo uglavnom kadano mislimo na (po)srjedstvo i orudhe; "razbila je nogom", "odkljucsaĺ je kljucsem", "zapisaĺ je krvlju", itd. S toga i toga radi odgovor na tvojí upit glasi: "Sve ovisi o odredhenom surjecsju !" Moglo bi biti "njegovom smrchu izgubiljeno je mnogo", cstono bi rechi "ci(e)cha/zaradi/zahvaljujuchi njegovoj smrti izgubljeno je mnogo". Eto, toliko od mene.

@Abby - liepo si ju (listu) sastavila. Nudare, hochemo li na nju uvrstiti i "alkemiju" ?! Nije 50% arabshtina, ali nije da nije onieh prěostalih 50%. ;o)

Štošta tu nedostaje, Demi. Šafran, primjerice. Imam na mnogo mjesta djeliće, nažalost, a nije mi se dalo odveć dugo tražiti gdje sam što nabacao. :D
Imam vremena pa ću preinačiti malo tvoj naputak, ne slažemo se posve - Lotaria, postoji razlika između rečenica "Odupri se ljubavi" i "Odupri se ljubavlju", zar ne? ;) Kao što je rekla Demi, štošta ovisi o smislu, ali... Načelno, uz prijedloge i atributne skupove ide instrumental na -i, a ako ih nema, na -ju. Zašto? Pa vidiš i sama, instrumental na -i mnogoznačan je. Eh sad... Imenice i-deklinacije mogu imati instrumental na -i: (s) aveti, boli, cijeđi, gladi, hridi, kapi, ljubavi, masti, soli, želji... Imenice na Č, Ž, Š, S, Z, R mogu imati nastavak na -ju: riječju, lažju, kokošju, vlasju, sluzju, kćerju. Nastavak -u mogu imati imenice na Ć, Đ, LJ: noću, cijeđu, obitelju. Jotaciju imaš u onima na T, D, L, N: glađu, mašću, solju. Završetak -lju imaju pak imenice na P, B, M, V: kaplju, ljubavlju, krvlju, ali i one na O: mišlju, pogiblju. Znači, dopustit ću govorniku da varira izraz, ali sam ću napisati: "Pozdravlja vas Scorpy s obitelji." Ili: "Pozdravlja vas Scorpy s cijelom obitelji." Premda neću rogoboriti zbog uvriježenih sintagmi "vlastitom krvlju", "s radošću", "jednom riječju"... Ustvari, zbog posljednje hoću, dovoljno je samo "riječju". :D
Sorpy, 2. lipnja 2009. zamolila sam TE za odgovor o sklonidbi ženskih složenih prezimena, a odgovorila mi je Abyssus! Naime, rado bih pročitala TVOJ odgovor! Često mi na potvrdama i sličnim dokumentima različito pišu prezime u dativu! Pr. Potvrda se izdaje Rini Maruna - Marković, ali i Rini Maruni - Marković! Hvala i pozdrav Rina
Svašta.
A što je sporno u tom odgovoru, Rina?
došlo je do seksizma! :-(
Ama kojega seksizma? Aby je navela sve kako piše u gramatikama i pravopisima, a nije moj problem što neki to ne znaju prepoznati pa traže treće i četvrto mišljenje. Ljudi, niste u bolnici, uozbiljite se malo. ;) Što se tiče tih prezimena, tu sam daleko krući i tvrđi i od Aby i od Babića - dvojna ženska prezimena, za razliku od muških - pišu se ISKLJUČIVO sa spojnicom i sklanja im se samo drugi član. Uopće me ne zanima što su jebivjetri u MUP-u ukinuli tu spojnicu, "jer im komplicira usklađivanje dokumenata", i uopće me ne zanima što neke dame misle da prezimena smiju pisati kako bi one htjele. Ne smiju i gotovo. Nema Ive Maruna-Marković. Ali: Nema Ive Marune. Što još nije jasno?
kada koristiti "cio", a kada "cijeli"?
znam da postoji i o tomu tema na blogu, ali mi ovo nije jasno.
piše li se:"cio rukopis" ili "cijeli rukopis"'
Hvala na odgovoru, prije svega. :)
Dakle, rečenice "Odupri se s ljubavi" i "Odupri se ljubavlju" značile bi isto, ne? A što s rečenicama "Putujem vlakom" i "Putujem s vlakom"? Zašto je ova druga netočna?
"Cio" i "cijel" neodređeni su pridjevi, dublete nastale nedosljednom vokalizacijom, a određeni glasi "cijeli". Eh sad, taj je pridjev svojevrsna iznimka, uvriježilo se reći "cijeli svijet", "cijeli roman", pa bi sukladno tomu bilo i "cijeli rukopis". U tomu dakle nema razlike između metajezika - imaš u matematici pojam "cijeli broj" - i običnog, razgovornog diskurza, koji je onda utjecao i na standardni jezik. Ovako napamet, znam samo jedan frazem - cijel cjelcat - u kojem se rabi neodređeni oblik, svuda je pridjev određeni. Ima to veze s označavanjem prostora i vremena, doduše; u takvim su sintagmama pridjevi uvijek određeni (cijeli dan, cijeli mjesec, cijeli grad...).
Lotaria, ne znače isto - "odupri se ljubavlju" označava način, a "odupri se ljubavi" objekt radnje. :D "Putujem vlakom" pravilna je rečenica jer označava sredstvo, dočim bi "Putujem s vlakom" označavala društvo. A to je nemoguće, zar ne? ;)
Ali ja te pitah jesu li rečenice "Odupri se S ljubavi" i "Odupri se ljubavlju" istoznačne! :D Primijeti prijedlog "s" u prvoj!
Za ove tvoje primjere mi je jasno da ne znače isto. ;)
Može li se zaključiti da se uz instrumental u značenju sredstva ne rabi prijedlog s(a), a kod instrumentala društva da? Ha? Uff.. Možda zvučim retardirano, ali fakat mi nije jasno i moram to istjerati do kraja! :)
"Začinila sam sa soli" i "Začinila sam solju" . Meni obje zvuče točno. Jesu li?
Aha. Previdio sam prijedlog, ispričavam se.
gdje se mogu naći glagolske rekcije? znam da su me neki lektori ispravljali u tome. na primjer, goorili su da xy glagol ima/nema rekciju s xy.
U gramatici, čudna li čuda. :D Poglavlje: Sintaksa. ;)
aha, hvala što ste vodu na moj mlin dotjerali. uvijek mi lektori pile o bad blue boysima zato što na boys koji su množina dodajem i hrv. nastavke za množinu. ja uvijek izlalčim talibane za koje sam čula da su množina, ali nisam imala potvrdu. a sad je imam :))))
Scorpy, Aby,
Kako se kaže: „umalo da zaboravim...“ ili „umalo da ne zaboravim... “ Ne mogu pronaći jeste li o tome već pisali.
Hvala
Možda jesmo, možda nismo - ali pitanje je dobro pa evo odgovora: kad se u rečenici prilozima "malo", "umalo", "malo što", "malo te", "tek što" izriče da se predikatni sadržaj gotovo dogodio, OBAVEZNA je niječna preoblika: Na prvom koraku vihor umalo ne utrnu svjetiljku. (Horvat) Umalo što se nije i svijeća ugasila. (Marinković) Portir malo te ne bi otpušten. (Kolar) Sukladno tomu, pravilno je "umalo da ne zaboravim...".
Mico, talibane spomenuh u tekstu o skripti, ako se ne varam. Vjerojatno si to kod mene pročitala. ;)
Ima li razlike između glagola dopuniti i nadopuniti?
Ima, "nadopuniti" je nepotreban.
hvala.
nešto sam čula da riječi "ikako", "ikada" i sl. baš i nije pravilno koristiti?
unaprijed zahvaljuem
mene zanima je li ovaj naslov dobar i točan:
"U nas 125 plaža s plavom zastavom, Bahami bez ijedne", muči me to U NAS, ne bi li trebalo MI IMAMO ili nešto slično
Puno hvala na odgovoru
Mašo, glupost. Tko ti je to rekao?!

Naslov je dobar, "u nas" je pravilna konstrukcija.
ma jedan kaj to studira. al ok, i meni je bilo čudno jer u mnogim knjigama nalazim na takve riječi.
koja je kratica za monsinjor. mons ili msgr?
Scorpy,hvala na odgovoru za sklonidbu dvojnih prezimena! Nova dvojba javlja se kod pisanja prijedloga -s- u rečenicama tipa: Završio je osmi razred vrlo dobrim uspjehom. ili Završio je osmi razred s vrlo dobrim uspjehom. Pozdrav i hvala Rina
S.
Genitiv muškog imena Anto: Ante ili Anta?
Antea
Antea ne dolazi u obzir. Ante.
Šala, Colbert ili...?
je li dobra konstrukcija: "od oko 1000..."?
koji je imperativ glagola pomoći, pomozi ili pomogni?
E, kad se naš cijenjeni jezični savjetnik Scorpy "malko skrije" , javljaju se, šale i odgovaraju Anonimni (Nerigistrirani) !!! Kako i kada onda znati točan odgovor na pitanje koje postavimo autoru ovoga bloga?! Rina
Situacija je i više nego delikatna! :-(
jesu li mnogo i puno istoznačnice? može li jedna zamijeniti drugu? ako nisu, koja se može u kojem trenutku koristiti?
opet ja :)

muče me DVD-(ov)i i CD-(ov)i.
treba li -ov- u njima? infiks je to, jelda? ako nije, ne zamjerite ;)

i naravno, zašto (ne) treba?
nema nam savjetnika, ali doći će oni već :)

sad me muče saznati i doznati... saznati stvarno ne valja? zašto onda može saznanje? moram priznati da mi je teško pronaći logiku u tome...
maratonski vode ljubav, pustite ih!
sve mi se čini da je naše simpatične jezikoznalce uhvatila groznica neoliberalizma; tako da bez para ne žele više odgovarati!
koja je razlika između „čak štoviše“ – dapače.
kad se koje koristi i zašto?
Upomoć! Imam problema s Vijetnamom i nazivima!
1. Ako pišemo Vijetkong (a ne Viet-kong), zašto drugi pokret pišemo Viet-Min, a ne Vijetmin? Gdje je tu dosljednost?
2. Pišemo li Saigon i Hanoi, ili Sajgon i Hanoj?
3. U jednom priručniku nađem Ho Ši Min, u drugom Ho-Ši-Min... Što s time? Moj izbor i držim se toga?
Stitchu i Aby predlažem da naplaćuju 50 centi po pitanju ili nekakvu godišnju članarinu. To bi bio pravi posao, i za vas i za nas. :-) S uredovnim vremenom, sat-dva dnevno! ;-) Meni bi to bilo dovoljno. Mislim, doista, došlo je do toga da nikome drugome ne vjerujem kad je u pitanju hrvatski jezik...
pustite ih da se ševe!
molio bih oštru kritiku, ili barem komentar, na sljedeću poraznu činjenicu. naime, kamo to idemo kada jedna virtualna šeprtlja i analfabeta kao Natch s IMF foruma LEKTORIRA?!

http://www.forum.hr/showpost.php?p=21313984&postcount;=965
@Anoni. I - "od okô 1000" -> "priblizhno 1000" . Ako jur zhelish naglasiti rodnost s prjedlogom "od" pri izboru "od mnozhshtva tisuch", tada pishi "od okoLO..." ili "od okÔ...". Tako chesh ujedno laglje/lakshe shvatiti izkonsku razilku izmedhu "oko" i "okô" - rabi malo blagodjet/blagodat obslovkov (diakritik) i ne budimo lieni/e.

@Anoni. II - ukaznik/poveljevnik je "pomozi" i "pomogni". Naime, svi kojino rabite starijí i izpravnijí poveljevnik/ukaznik s glasovnom promjenom ("-zi") morate ga dosljedno primjenjivati u svieh prjedcsetíh (prefigiranih) glagolskíh oblicih. To che rechi "smozi !" mjeshte "smogni !", "odmozi !" mjeshte "odmogni !", "pomozi !" mjeshte "pomogni !", "prěmozi !" mjeshte "prěmogni !", itr. Dakako, vriedi i obratno. Iztocsní novocstokavskí docsetak "-ni" mladhí je i istolicsnoscyu (analogijom) prěslikan iz drugih glagolov. Iznimka je ukaznik/poveljevnik "nemôj !" kojino je davnije glasiĺ "ne mozi !".

@Anoni. III - "mnogo" i "púno" nijesu istoznacsnice. Imash rjecsnike ter zaviri u nje i procsitaj/procstij.

@mica - ne rabi pojmove popút "infixa" kojimno nijesi dorasla. ;) Mnozhinskí nastavak "-ovi" mozhe i ne mora biti rabljen. Danashnja "norma" pri ovovrstnih primjerih tezhi dúgljim nastavkom, docsim govorne navade krachim. "Saznati" i "doznati" nije isto. Obrati malo pozornost na prjedcsetnu razliku u znacsenju "s-" i "do-". Ovo bi morali znati i púcsskoshkolci. :p Jeda li je isto "snesti"/"snieti" i "donesti"/"donieti" ?! Eto, sada ti je jasnije.

@Titojice - kiddo, you need to get laid - somehow. Nevertheless, and frankly speaking, in your case I see aforementioned as an ongoing open reality chapter for many years to come. Sada liepo nosi pelenice na pranje i vlazhi materine skute. ;p

@php - razlika je razvidna do Marsa i onkraj. "Csak" je turshtina (turcizam) kojano u hrv. stndrd. ima istoznacsnice u "dapacse" (za potvrdu - "Trjebalo bi biti jasno, dapacse, mora biti jasno...", "Ne, ne smetate mi, dapacse, drago mi je..." ), "pacse" (priblizhna odmjena za "csak" - "pacse i oni kojino nijesu medhu vami morali bi znati..."), "dare" ("Dar i ako bih ti rekla ne bi ti pomoglo") i "cstovech"/"cstovishe" ("Mislim da ne che stichi, cstovech sigurna sam"). Dacsto, valja znati kako se prilozi rabe !! Pisati "csak cstovishe" znacsi rechi "dapacse dapacse" ili "cstovech cstovech". U stvarnosti to je bezpotrjebno, odvechno (pleonasticssko) i zalihostno (redundantno). Vjerujem da je sada jasnije. Naravno, sve ovisi o pismenosti osobe kojano zheli njecsto napisati i srechi.

@Noola - od svieh ovieh pitanjac (naz./nom. "pitanjce") tvoje mi je najdrazhe. :D Mnogi polupismeni "seljoberi" s poklonjenim naslovom "akademika" - i tomu slicsno - bezsramno objavljuju svoje kupuse i salate kojimno tepaju "prirucsnici" ter "s(a)vjetnici". Sada chu te pokushati poucsiti njecsemu csto si mogla i sâma znati. ;) Vjetnamshtina popút mnogíh dalekoazijskíh jezikov (taj-kadajskí, mandarinskí i kantonskí - oba kitajska, mjanmanskí, kmajskí/kmerskí, monskí, doticsno ini tonalní i oblucsní jezici) pocsiva na jednoslozhnom oblikoslovlju (morfologiji). To che rechi da su riecsi u svojoj osnovi uglavnom i prětezhito jednoslozhne. "Vietnam" mjeshte "Viet Nam" je nacsin kako "ZAPADNJACI" prilagadhaju riecsi - mnogokratno neznalicsski i nevicsno - duhu vlastitoga jezika, i to od Amerike do Rusije. "Viet Nam" se zapravo izgovara /v-JE-tnam/, a ne /v-IJE-tnam/ - vidimo, "norma" u HR-oj i ovdje nije dosljedna. Dalje, "Viet Minh" mozhe biti napisano kakono "Vjetmin" ili "Vjet Min" i nikako inacse. Nikakove nepismeno rabljene povlake po naputcih "nazovi-akademskih kupusov i salat" ne dolaze u obzir !!!!! Jasnije ? Za "Vjetkong" vriedi isto. ;) Pishemo "Sajgon" i "Hanoj". Odvrzi taj "prirucsnik" csrjez okno i kupi si drugi. Pishemo "Ho Csi Minov(í) grad", odnosno "Hocsimin(o)grad", ili jednostavno "Hocsimin". Zacsto "cs", a ne "sh" ? Zato csto Vjetnamci "Chi" izgovaraju "cs", a ne "sh". Ovo "nashe" "sh" stiglo je prjeko osvajacsské i naselbinské (kolonijalne) Francuzske. Buduchi je "sh" iz imena zaostalo u hrvatskom jeziku joshter iz doba "juge" mozhe i dalje stajati. Daklje, svega navedenoga radi zaboravimo na povlake i "navlake"; ili sve skupa ili sve oddvojeno. "Sajgon" je danas "odbacsenica" prvenstveno zahvaljujuchi Americi. ;) Mala opazka sliedi. Vjetnamci - uostalom popút Koreancev/Korejcev, Kitajcev i mnogih azijskíh uljudab - pishu prvo priime, zatim narashtajno ime ako obstoji, a potomtoga osobno ime. Daklje, Ho Csi Min - u njegovom slucsaju izmishljeno ime - jest zapravo Min (o. ime) Csi (nar. ime) Ho (priime), zapadnjacsskim redosliedom. Koreanci/Korejci bi, recimo, svoja dva imena povezali povlakom, ili pako spojili u jedno; Ban Ki-moon i Ban Kimoon. I ovdje imamo "Ban" priime, "Ki" narashtajno ime ter "Moon" osobno ime. :) Drzhi se "Ho Csi Mina" kadano je u pitanju osoba i "Hocsimina"/"Hocsimin(o)grada" kadano pishesh o gradu - "sh" ili "cs" izberi po volji.

@zgrozheni - IMF (forum.hr) zhivi "ondje", a ne "ovdje", s toga tovrstne nesporazume i razpre rieshite "ondje", a ne "ovdje" . Ne gnjetite i ne gnjavite ljude "djecsjimi igricami". Shvatite jedno, Scorpy i Abby uz(a) sve bezbrojne obveze iz stvarnoga zhivota ovdje trate svoje kratko slobodno vrieme izkljucsivo za jezicsska pitanja i vam na pomoch. Pokushajte iměti toliko obzira. Nitko nije prisiljen ni dúzhan csucsati obdan i obnoch na ijednom razpravishtu ili mrjepisu.

@sviem nauzocsnim ter izocsnim - prie postavljanja ikakovoga pitanja potrsite se unajmanjem procsitati sve csto je doslje napisano na ovom "mrjepisu" (blogu) - najprvo Scorpyju za ljubvu/ljubav i reda radi. Hvala na pozornosti i do novoga "shlatanja", uuups, mishljah "tipkanja". Ostajte mi dobre/i, marljive/i i uporne/i. Djekle/Dikle su navieke darovitije za jezik od "dripcev", avaj, izprika hotjeh rechi djecsarcev. Titojica-popishanko to zacielo dobro zna. Sada me ima, a sada me neima...puf...odidoh. ;D






@Sticsek - dobro, ono je bilo brzinsko. Uobche mi nije bila nakana dati sve mozhne primjere. Srjezhemo li i svezhemo nasha dva odgovora dobivamo sliedno: sve imenice zhenskoga roda kojeno nijesu mnozhinské (pl. tantum), ili pako ne docsinju na "-a", podliezhu prěinacsenoj i-sklonitvi. Kadano smo jurve pri i-sklonitvi, ne mozhemo za ime sveto iměti "s kupelji", "s obitelji" i "s pogibLI". Ako je imenica "pogibELJ", tada je "s pogibELJI". Njekako mi bezsmisleno zvucsi "s obitLI" i "s kupLI", ono, istozvucsno bosanskoj "kifLI". Daklje, morfolozhshki gledano nastavci kosíh padezhov sklanjaju pocsetní oblik iz nazovnika (nominativa) i csesto tvornika (akuzativa). Valja posvetiti veche pozornosti morfologiji, a manje semantici - u ovom slucsaju. Akoprjem, moram priznati, ova hrv. kroatistika sve csescye glibi semantikom pokushavajuchi shiriti svoje vidokruge i k "nadsemiotici". ;p Valja lish odrediti zhelimo li "i-imenice" sklanjati po novonovoj novosadsko-maretichevoj paradigmi, ili se pako drzhati staríh hrvatskíh paradigam. Ja chu navieke pisati "s obitelju", "s pogibelju", "s kupelju", "s vlachu", "s' strascyu", "s paprachu", "s mascyu", i tako dalje i tako blizhe. ;)

Talib-AN je nastavak arabské dvojine i pashtujske/pashtunske mnozhine drugoga razreda. U ovom slucsaju talib-AN neima nikakove sveze s arabskom dvojinom ner izkljucsivo pashtujskom mnozhinom. Isto vriedi i za "Mudzhah(e/i)d-INe" ali ovkrat s arabskím prjedznakom. Rusi i Poljaci pocstuju izvorna znacsenja, s toga imaju "talibe" i "mudzhahide".

Hvala ti na dobrodoishlici - to sam tek vidjela danas - nu kako vidish od zadnjics je proteklo dúúgo da sam opet tudje s vami. I opet che protechi i techi. Kushleki tebi i njoj iz daleka svieta. :)
Poljubit ću je kad je vidim, oboje smo na sto strana pa šaljemo razglednice jedno drugom. :D A ti navrati kad stigneš. Aby od gužve i ne spava pa se nemam s kim svađati. :) Doduše, nisam u nekoj formi, što od posla, što od terapija i vježbanja. Kronično sam premoren i lako me pobijediti. ;) Ali menisk je bolje pa izdržim u komadu nekoliko sati za računalom, na radost svojih šefova. :D Nego, ispada da stalno iskorištavam svoje obožavateljice, koje umjesto mene rade moj posao - ali hvala ti na pomoći. Pomislio sam da se Aby klonirala kad sam vidio broj komentara, znam da blog ni otvarao nisam, i već sam je htio izgrditi jer za to ima vremena, a za me ne - kad ono Demi. Bila si vrijedna, doista. :)
@Anoniman - ok, ali u Aniću piše sljedeće:
p?no pril.
1. u velikoj količini, u velikom broju, mnogo [ovdje ima puno ljudi; imam puno briga]
2. previše [to mi je puno], opr. premalo

A opet, pod mnogo piše sljedeće:
mn?go pril. komp. v?še, superl. najviše/n?jvećma rij. knjiš.
1. a. u velikom broju, u velikoj količini, opr. malo
3. previše, (i)suviše, preko mjere, pretjerano [sto ljudi je mnogo za tu predavaonicu]

Sada stvarno ne razumijem. Znam da ide mnogo uz komparativ, ali sada ne znam što s ovim gore. Objašnjena su zapravo ista, osim ako ja nisam nešto krivo shvatio. Znam da ti znadeš što piše, ali ti morah napisati primjere, jer me inače ne bi shvatila. Pozz...



Demi je mislila na opreku puno - prazno i mnogo - malo. Dakle, ljudi je mnogo a puna je boca. I točka, nema više. Anića komotno možeš zaboraviti, to je rječnik razgovornog, a ne standardnog jezika. A da si pročitao blog, vidio bi da sam još na početku, u prosincu 2004. godine, o tome pisao.
Dragi prijatelju, molim te da mi ukažeš na pojavu riječi solidno u hrvatskom jeziku. Je li zaista potrebno reći kako je računalo solidno, bikla je to solidna godina itd...

Možeš li mi ti pojasniti pisanje zareza ispred veznika nego (komparativ - ne i u sintagmama sa ne samo nego - ne?).

Trebam li načiniti grafičku karticu ili napraviti grafičku karticu?
I može li jedno pitanje. Kako nemam vremena, ne mogu sama pregledavati (bebin plač u pozadini). Možeš li stvoriti neki ciklus informatičkih rješenja u hrvatskom jeziku. To bi umnogome pomoglo i meni i mnogima u tom poslu koji se trgamo između kurziva i glupih prijevoda (gle, očvrsje jednostavno ne ide i ne ide, izaziva pravu revoluciju u časopisima)
Imam jedno pitanje. Naime, trebaju li enklitike rastavljati sintagme. Ti si napisao na svomu blogu da se ne rastavljaju, a u Institutovoj gramatici napisaše da je to stilski obilježeno, no Babić, Katičić, pok. Brozović razdvajaju/razdvajali su čak i ime i prezime, a i vidjeh to i kod mlađih stručnjaka, na primjer kod Kapovića. Pa bih te pitao što se najčešće koristi. Rastavljaju li se sintagme inače u tekstovima, ili ne, kao što si i napisao na blogu? Ako to nije uobičajeno, zašto onda ovi jezikoslovci to pišu? Pozdrav!
svi vi sto zelite kvalitetan jezicni savjet slobodno dodijte na forum, nema cekanja po par tjedana na odgovor, nema dociranja, vise strucnjaka je ukljuceno itd. pozdrav

http://www.forum.hr/forumdisplay.php?f=88
kako glasi svršeni oblik glagola zahtijevati?
@colbert - o velikih stručnjaka. Ovdje dolazim zato što želim saznati sigurnu informaciju, a ne nekakve rasprave s ljudima koji o jezku mnogo ne znaju. Čast iznimkama.
sigurnu informaciju i tamo ces dobiti. sto mislis koja je uloga Didi i mene?
najnovija vijest!!!
abby ostavila sticha!
O bože, tko god da jesi, imaš težih psihičkih problema. I prekinite se lažno predstavljati. I pustite nas da uživamo u godišnjem. :P Kako tko.
Anonimni, ukazuju se samo bogovi i sveci, ja to ne mogu. Ali mogu štogod istaknuti, pokazati, oprimjeriti... ;) Što se pak tiče pridjeva "solidan", ne znam što je sporno. Smetaju ti latinizmi?
Zaboravih ostatak - ako nije posrijedi isticanje, što ovisi o autoru i smislu - ispred nego ne piše se zarez. A grafičku karticu možeš i napraviti i načiniti, značenje je slično.
Anonimna, pozabavit ću se jednom i informatikom, obećavam. :)
Glede enklitika - Kapović, Senker, Tomasović i njima slični nepotrebno se preseravaju. Načelno, smije se tako pisati, gramatike to ne brane, a posrijedi je i hrvatska tradicija. Samo, riječ je o stanju prije dvjesto godina - a stilistika hrvatskoga jezika otad se bitno promijenila. Tabak je recimo često pisao o tome, a njega kao poznavatelja iznimno cijenim. I slušam. ;)
"Colbert", češće se ševi, tako ćeš se manje baviti pizdarijama. I za tebe, Žućo, vrijedi isto. :)
"Zahtijevati" je nesvršeni glagol, a svršenog oblika nema. Valjda zato što nije potreban. ;)
Opet trebam pomoć, dobri judi! :-(
Jedna mi je lektorica velikim crvenim slovima napisala sljedeće:
Iza "me", "te" i "se" ne ide "je"!
Kopajući po gramatici našla jesam da se iza zanaglasnice uz povratne glagole izostavlja zanaglasnica "je", a što je s "me" i "te"?
Hoću li pisati "Strah me je!" ili "Strah me!"
"strah me" je ispravno.
"Colbert", ti baš hoćeš da uzmem gumicu, ha? Znam da je budali potrebno stoput reći - ali ne igraj se više ovdje. Idući komentar brišem.
Noola, gramatike izrijekom spominju samo "se", a do "me" i "te" došlo se analogijom, no to je više stilistička preporuka. Zašto? Jednostavno zato što je riječ o zalihosnosti, nepotrebnom višku, pa i ja pišem: "Strah me."

Ipak, hrvatski pisci bez obzira na to često rabe "Strah me je" pa se može zaključiti da nije posrijedi pogreška.

Naravno, uvijek ima (i) ludih primjera poput "Strah me ga je", sintaktički iznimnih i neobičnih zbog poretka enklitika, no o tome ti više može reći Aby, ona je doktorica za te stvari. Vidjet ćemo hoće li joj se dati. ;)
Tek sam nekidan našao ovaj blog, a vidim da se još uvijek komentira ovaj post pa da velim da je stvarno gušt čitati te :)
tj. vas :)
Pa vi ljudi doista niste normalni! Ako vam ne paše ovaj blog, prošećite! A Scorpyju i Aby savjetujem da odsad brišu debilne komentare jer su odavno prestali biti stvar demokracije. Pa jebo vas retardirane! Ispričavam se, Scorpy, na prostakluku, ali fakat me izbacuju iz takta ovakvi jednostanični organizmi!
što znači nuder?
Idiotski komentari ovdje nisu poželjni pa ih zato brišem a pacijente molim da potraže pomoć. Hvala lijepa.
Frckava, to ti je "hajde", otprilike. Ovisi o kontekstu.
Lotaria, ne samo da ti nisam zamjerio nego mi se svidjela ojađena iskrenost. Zato ostavih komentar. ;)
hvala Stitch!
Nema na čemu. :)
Dakle, hvala na podršci. ;)
Pitanje. Kako bi glasili komparativi pridjeva vrijedan i povrijeđen? Hvala.
Provociraš, ha? ;)

"Vredniji" i "povređeniji", ako ti "više povrijeđen" nije bolja opcija. :D
sport ili šport?
Scorpy, molim rješenje dileme kod pisanja etnika kao što su npr. stanovnik Kalija i Salija. Kaže li se Kaljanin, Saljanin ili ...? Pitah dvije profe i svaka je odgovorila drugačije! Hvala i pozdrav Rina.
Pyte, i jedno i drugo. "Sport" je posuđen iz engleskoga, jezika u kojem je i nastao. Poslije nam je došla i germanizirana inačica "šport". Premda, riječ vuče korijene iz starofrancuskog "desport", što je značilo razonodu. U engleskome je jeziku u obliku "sport" još iz Shakespeareova doba. Pisac je često rabio frazu "in sport". U izvornome je značenju ona značila "s podsmijehom" ili denotativno "u šali".

Što se starofrancuskoga tiče, riječ je mogla biti primljena i iz latinskog, gdje bi bila izvedenica glagola "porto, portare", što znači "nositi". Budući da glagol "desporter" u stfr. znači "igrati, podnijeti, nositi", ali i "zabaviti, uveseljavati" a glagol "asporto" nositi sa sobom, očita je veza.

Mislim da nema smisla ponovo posuđivati već posuđeni leksem - jer pišemo "aktualan", kako je u izvornom latinskom, a ne "aktuelan" - kako smo riječ preuzeli iz francuskoga; "ofenziva" (opet latinski), a ne "ofanziva" (kako je u francuskom) - pa sustavnosti radi pišem i govorim "sport", jer prednost dajem izvornom obliku. A sport se u inačici "sport" pojavio i prije fonetiziranoga germanizma. Jer su Nijemci svoj "der Sport", logično, dobili kasnije budući da su današnje značenje toj riječi dali Englezi pa se može smatrati njihovom.

No i "šport" je hrvatska tradicija, što vidimo u imenima starih klubova (npr. Hrvatski akademski športski klub, HAŠK). Zato imamo Ministarstvo prosvjete i športa, i bez obzira na to za koju se inačicu odlučio, to ime ne smiješ mijenjati. Izgleda doduše nedosljedno kada u istoj rečenici upotrijebiš i sport i šport, ali takva su pravila. I valja ih poštovati.
Rina, nisi trebala pitati profesorice nego stanovnike tih mjesta - to je jedino mjerodavno. Oni određuju kako će se zvati. Tvorbeno, moglo bi "Salinjanin" i "Kalinjanin" - tako je najsustavnije. Ali velim - o tome ne odlučuju jezičari.
opa, nisam očekivala ovako opsežan odgovor. hvala lijepa ^^
Scorpy, hvala lijepa na odgovoru o etnicima! No, znaju li svi stanovnici , pa i oni višečlanih naziva mjesta ( npr. Sveti Juraj na Bregu = Jurovčanin ), tvorbu svoje etničke pripadnosti!? I još jedno pitanje ! Kako osmašima, kod obrade "tvorbe od višečlanih toponima", reći da o tome ne odlučuju jezičari i struka, već su za to mjerodavni stanovnici tih mjesta !?? Pozdrav Rina
Blog je odličan i prepun korisnih savjeta. Svaka čast. Htio bih vam usput i zahvaliti jer mi je puno pomogao u pripremi za prijamni ispit na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Odlično sam se plasirao na rang listi i upisao ono što sam i želio. Pozdrav, živjeli!
Drago mi je, čestitam. :)
Ma ne provociram, srca mi! :)
Nego, sad mi se otvara nova dilema! Ako je komparativ pridjeva vrijedan - vredniji, kako glasi komparativ pridjeva smiješan? Analogno navedenom primjeru bilo bi smešniji, zar ne? No to mi nekako sumnjivo zvuči. :) A opet, ako pišemo smješniji trebali bi, dosljednosti radi, pisati i vrjedniji, ne? Ver iz d keč? :)
Ne, promašila si analogiju, to je samo kod "r" s jatom, tzv. pokriveno "r". Zato može i "grješka", i "brjegovi", i "strjelica", ali i bez "r".

U štokavskome se to uglavnom ekavski odrazilo, a pravopis je nedosljedan. Jata je bilo i u npr. "mreža" i "trebati" i sl. (to čuvaju Dubrovčani npr.).

"Smešniji" dolazi u obzir samo preko Dunava. ;)
Ahaa, tako znači. To 'r' zajebava! :) Hvala puno! Pozdrav.
Pyt, ostao sam ti dužan ispriku zbog "muškog" oslovljavanja. Žao mi je, ali spol je bio neproziran. :)
nije bed : )

Add comment