KOLUMNA - Izobičajenje predsjedničke lente 

"Odgovor Predsjednika Republike Hrvatske vezan uz Vaš dopis
Klasa: 127-01/01-10-36, Ur.broj: 363-UHBL-PTSP-RH-01-10-36.
Odgovor na pismo namjere

Poštovani gospodine Miloševiću,
Zakon na koji upozoravate i koji traži nošenje lente nastao je vrlo davno u posebnim povijesnim okolnostima. Tada je bilo potrebno na sve načine, pa i tako da se nosi lenta, naglašavati hrvatsku državnost.
Nakon što je državnost postala neupitna i nakon što je očuvana u Domovinskom ratu, takva je potreba dobila drugi okvir. Hrvatska se već dugi niz godina afirmira kao moderna, demokratska država. Lenta u tim okvirima, svojim izgledom i disfunkcionalnošću nema svrhu kakvu je imala u vrijeme kada je Zakon donesen. S estetskog i s političkog stanovišta ona očito već dugi niz godina nije nailazila na podršku najšire javnosti, a ni na podršku (korištenje) od strane biv. Predsjednika Mesića. Gotovo desetogodišnjom neprimjenom, Zakon se, kako kaže teorija prava, izobičajio i time izgubio na značaju i važnosti. Ako Vas zanima teorija o prestanku zakona izobičajenjem, možete o tome naći opsežnu literaturu. U našoj praksi ima niz zakona i drugih propisa koji su se isto tako izobičajili, koji se ne primijenjuju, te su, de facto, prestali postojati kao izvor prava. Zasigurno, bilo bi bolje da Sabor i formalno promijeni odredbe Zakona o lenti. U današnjim uvjetima, nošenje lente ne bi imalo učinak jačanja digniteta države, već upravo suprotno. To je i razlog zašto predsjednik Republike, pa i ja koji odnedavno obavljam tu dužnost, ne nosim lentu.
                                                                                        S poštovanjem,
                                                                                        Predsjednik Republike Hrvatske
                                                                                        prof. dr. sc. Ivo Josipović"

Iz pisma je, prije svega, bjelodano da Predsjednik Republike svjesno i promišljeno sustavno krši odredbe članaka 25. i 26. Zakona o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti predsjednika Republike Hrvatske, koji je čak "stariji" i od prvog hrvatskog Ustava, jer je donesen 21. prosinca 1990. godine. Kako predsjednik države nikako i nikada ne bi smio biti primjerom i uzorom građanina u kršenju, već u poštivanju zakona zemlje kojoj je na čelu, Josipović je pokušao pronaći različite "argumente" za nezakonito (!) ponašanje. 
Lentu u pismu proglašava disfunkcionalnom, ružnom (neestetskom) i politički suvišnom jer, navodno, "već dugi niz godina nije nailazila na podršku najšire javnosti, a ni na podršku (korištenje) od strane bivšega predsjednika Mesića".   
Ipak, kao ozbiljan pravnik-znanstvenik, Josipović je svjestan činjenice da njegovo nepoštivanje zakona ne mogu opravdati navodni stavovi javnog mnijenja i estetski razlozi, pa u pismu kao ključni "argument" spominje pravni institut izobičajenja. Glavnome uredniku portala najprije, s akademske, profesorske visine, savjetuje dodatno obrazovanje: "Ako Vas zanima teorija o prestanku zakona izobičajenjem, možete o tome naći opsežnu literaturu." Zatim mu pojašnjava: "U našoj praksi ima niz zakona i drugih propisa koji su se isto tako izobičajili, koji se ne primijenjuju, te su, de facto, prestali postojati kao izvor prava."

Predsjednik zemlje koja je pola stoljeća prakticirala revolucionarno pravo i pravosuđe  kojima je nepoznato načelo jednakosti građana pred zakonom, izraženo zlokobnom izjavom Josipa Broza Tita kako se suci ne bi smjeli držati zakona kao pijan plota,  nipošto se ne bi smio pozivati na načelo izobičajenja kao lažni argument za vlastito protuzakonito ponašanje. Još bi se manje trebao pozivati na običajni presedan svoga prethodnika Stjepana Mesića, koji je u odnosu na poštivanje zakona kao "pijančevo držanje plota" bio vulgarni titoist koji vjeruje u pravnu logiku - ono što vrijedi za druge, ne vrijedi za mene. Predsjednik Republike naprosto mora poštivati zakone zemlje na čijem je čelu, bez obzira na osobne estetske, političke ili ine skolonosti. A ako mu se lenta i zakonske odredbe o njoj ne sviđaju, može i mora inicirati zakonske izmjene koje će ga osloboditi obveze nošenja, očito, omražene "latinsko-američke" lente. 
Ako nastavi s praksom svjesnog kršenja zakona i dalje ćemo živjetu u okrilju revolucionarnog prava i pravosuđa na koje mi je skrenuo pažnju jedan od najobrazovanijih hrvatskih pravnih stručnjaka, prof. dr. Ivan Pađen. Naime, kad sam ga zamolio da mi iznese stručno mišljenje o institutu izobičajenja kao argumentu za nenošenje predsjedničke lente, ugledni teoretičar države i prava odgovorio mi je pomalo rezigniranim e-pismom:
"Izraz izobičajenje uobičajen je za prestanak važenja, tj. postojanja jednoga običajnopravnog pravila nastankom drugoga običajnopravnog pravila koji prvo isključuje u onoj mjeri u kojoj ima s njim jednak sadržaj. Još nisam u dovoljnoj mjeri izučio u kojoj mjeri zakonsko pravilo može prestati postojati, tj. važiti nastankom novoga običajnog pravila koje prvo isključuje u onoj mjeri u kojoj ima s njim jednaki sadržaj (potpuno neovisno o tom naziva li se i to izobičajavanjem ili ne).  S obzirom na to da je u Hrvatsku 1945., a možda i ranije, uvedena revolucionarna zakonitost, koja još uvijek traje, ne isključujem da je moguće i da se zakon, pa i Ustav, izobičaji, ili kako se to već naziva."
Što nakon svega kazati o odnosu Predsjednika Republike, pravnog eksperta i građanina dr. Ive Josipovića prema poštivanju zakona zemlje koju predstavlja u zemlji i u inozemstvu? Može se kazati da je njegovo kršenje zakona neustavno i nezakonito i da se predsjednik Josipović mora pokoriti Zakonu, zadržavajući pravo da se s njim ne slaže, pa i da pokrene njegovu promjenu ako to smatra, kao što tvrdi u svom pismu, politički i estetski nužnim.

Da bi moj čitatelj mogao sam zaključiti kako predsjednik Josipović doista krši zakonske odredbe, na kraju ovog osvrta prilažem tekst članka 25. i 26. Zakona o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti predsjednika Republike Hrvatske:

Članak 25.

Lenta predsjednika Republike Hrvatske je znak predsjedničke časti, sastoji se od tri boje: crvene, bijele i plave koje su položene kao i na zastavi Republike Hrvatske. Lenta je obrubljena zlatnim rubom. U sredini lente s prednje strane u bijelom polju nalazi se grb Republike Hrvatske obrubljen zlatnim rubom koji je s lijeve strane ukrašen izvezenim zlatnkm grančicama hrasta, a s desne strane zlatnim grančicama masline. Lenta se nosi položena preko desnog ramena dijagonalno poprsjem do struka gdje se kopčom spaja s drugim krajem lente. Kopča je kvadratičnog oblika obrubljena zlatnim pleterom. Na sredini polja kopče je znak isti kao i znak na zastavi predsjednika Republike Hrvatske, ali bez natpisa na vrpci.

Članak 26.

Predsjednik Republike Hrvatske nosi lentu u posebnim svečanim prilikama koje su vezane uz predstavljanje Republike Hrvatske:
a) na Dan državnosti
b) pri predaji priznanja
c) kod akreditiranja diplomatskih i konzularnih predstavnika
d) u drugim svečanim prilikama.