|
Katalozi |
|
|
Elektronički izvori |
|
|
Pretplata časopisa |
|
|
Novosti iz knjižnice |
|
| |
|
|
|
|
|
|
Gaja ALAGA, redoviti profesor. Rođen je u Svetozar Miletiću 1924., u uglednoj plemičkoj bunjevačkoj obitelji, a umro u Zagrebu 1988.
Studij tehnike je započeo u Budimpešti 1943., ali ga je nastavio 1948. na PMF-u u Zagrebu, gdje je diplomirao fiziku (1950.) i doktorirao temom Prilog pseudoskalarnom vezanju u teoriji beta-radioaktivnog raspada i nuklearnoj spektroskopiji jako deformiranih jezgri (1955.). Od 1951. je asistent, od 1958. docent, od 1961. izvanredni i od 1966. redoviti profesor PMF-a. Bio je pročelnik Zavoda za teorijsku fiziku i dekan PMF-a, predsjednik Znanstvenog vijeća i pročelnik Odjela teorijske fizike IRB-a, te predsjednik Zajednice za fiziku Hrvatske. Od 1978. pa sve do svoje smrti 1988. bio je urednik znanstvenog časopisa Fizika.
|
| Svojim znanstvenim i pedagoškim radom dao je snažan zamah razvoju nuklearne fizike u Zagrebu. Nekoliko njegovih mladih suradnika postali su kasnije vodeći svjetski nuklearni fizičari.
Po citiranosti u znanstvenim časopisima Alaga se nalazi pri vrhu ljestvice hrvatskih znanstvenika.
Napisao je 34 znanstvena, 6 stručnih radova i monografiju Nuklearna fizika, objavljenu 1964. u udžbeniku Teorijska fizika i struktura materije. Bio je urednik dvaju zbornika radova sa znanstvenih skupova.
Osobito su mu zapaženi radovi:
G. Alaga, K. Adler, A. Bohr and B. R. Mottelson, Intensity Rules of
beta and gama Transitions to Nuclear Rotational States, Mat. Fyz. Medd.
id.Selsk., 79 (1955), i
G.Alaga, New type of selection rules in beta decay of strongly deformed nuclei, Phys.Rev.,100 (1955), 432.
Prvi od njih bio je početna faza razvoja kolektivnog modela atomske jezgre,
za koji su A. Bohr i B. R. Mottelson 1975. dobili Nobelovu nagradu za fiziku, a u drugom Alaga je formulirao izborna pravila za beta i gama prijelaze u slučaju jake deformacije čestičnih orbitala. Danas se ta pravila u znanstvenoj literaturi citiraju kao Alagina izborna pravila.
Za razvoj nuklearne fizike također su značajni i njegovi radovi u kojima je, zajedno s mladim suradnicima, razvio model grozdaste strukture.
Od 1968. je redoviti član Akademije znanosti i umjetnosti. Dobitnik je Republičke nagrade »Ruđer Bošković« za znanstveni rad (1968.).
(STO dvadeset godina nastave prirodoslovlja: spomenica PMF, 1996., str. 111)
BIBLIOGRAFIJE
|
|
|
|
|
|
| |
|
|
|
|
|
Info |
|
|
O knjižnici |
|
|
Aktivnosti |
|
|
Ostalo |
|
|
|