Istorijat Baleta

stranica 2 >>

DIRA SRCE,
POKREĆE DUŠU,
RASPLAMSAVA MAŠTU ...

Balet ima manje izražajnih mogućnosti nego jezik i muzika, ali može biti isto toliko, a možda i u većoj mjeri, izražajan i sugestivan. Pod jednim uslovom: da bude savršen... Balet je u nezavidnom, ili srećnijem položaju, on je ili savršenstvo ili promašaj. Od baleta uvijek zahtijevamo najviše. Kao od poezije.
Meša Selimović

Od osnivanja Narodnog pozorišta u Sarajevu, 18.11.1919. godine, u razdoblju između dva svjetska rata i do 1946. godine, Balet kao samostalno tijelo Narodnog pozorišta nije postojao. Međutim, još od kraja XIX stoljeća pa sve do Prvog svjetskog rata u Sarajevu gostuju različite teatarske trupe i ansambli iz Austrije, Mađarske, Njemačke i susjednih zemalja. Vrijeme između dva svjetska rata pamti također i brojne susrete sarajevske publike sa opernim i baletnim ansamblima iz Zagreba, Beograda, Ljubljane i Osijeka. Na radost publike, naš grad su također posjećivali baletni umjetnici iz velikih kulturnih centara Rusije, Španije, Francuske, Poljske, Bugarske i Njemačke.

Tako je, Balet Hrvatskog narodnog kazališta Zagreb gostovao 1921., 1924., 1925., 1928. i 1930. godine, a Opera i Balet Narodnog pozorišta Beograd 1925., 1935., 1937., 1938., 1939., 1940. i 1949. godine. Osječka operta gostovala je 1922., a Opera Slovenskog narodnog gledališča iz Ljubljane 1926. i 1927. godine. Ljepotu rado očekivanih nastupa i baletnu igru u Sarajevo su donosile i međunarodne grupe: Fantastični balet Luje Filerove iz Pariza – 1931.; Španski balet Bonifačija iz Barselone -1932; Bugarski Narodni balet – 1937-i Poljski balet Parnel – 1938. godine. U isto vrijeme, održavani su i samostalni koncerti i baletne večeri umjetnika međunarodne reputacije. Bili su to najviše odlični solisti ruskog baleta, a sa njima i prvi značajni domaći umjetnici: Marija Jurjeva, Margareta Froman i Maksimilijan Froman, Nina Kirsanova, Marina Olenjina, Olga Solovljeva, Jelisaveta Nikolska, Janja Vasiljeva, Anica Prelić, Mia Čorak-Slavenska, Nataša Bošković, Aleksandar Fortunato, Anatoloj Žukovski i dr.

U istom razdoblju u Sarajevu je ponikla i naša prva profesionalna balerina - Riki Levi. Kao talentirana i perspektivna učenica jedne baletne škole iz Zagreba, svoje sugrađane je prvi put obradovala lijepim nastupom 1920. godine, a potom 1923. kao uspješna učenica baletne škole u Beču. U Sarajevu je ponovo 1925. godine kao cijenjena solistica Baleta beogradskog Narodnog pozorišta. Svojim solističkim koncertom, avgusta 1926. godine, publici se predstavila sa nekoliko numera iz popularne baletne literature.

Sa navikavanjem naše publike na balet kao novu i nepoznatu umjetnost, sazrijevala je i želja i potreba Narodnog pozorišta za formiranja svoga baletnog ansambla. U tom nastojanju, zabilježeni su i neki neuspjeli pokušaji. Ipak, pri Društvu prijatelja umjetnosti Cvijeta Zuzorić, decembra 1934. godine, osnovana je Ritmičko-baletna škola. Školu su do jeseni 1936. vodile učiteljice ritmike i plesa Antoaneta Raguž i Marga Hempl, a zatim ruska balerina Maša Arsenjeva-Igneva i Margarita Hempl, do proljeća 1941. godine, kada je rad Škole prekinut. Iz Škole su izašli i budući članovi Sarajevskog baleta: Nevenka Đoković-Petrović, Sofija Cvijanović, Zinaida Samokovlić, Inge Tudaković-Jakić, Danica Đoković-Petrović, Vuk Krnjević i dr.
Aktuelno
Drama
Datum: 16.03.2012.
Vrijeme: 19:00

Opera
Datum: 14.03.2012.
Vrijeme: 19:30


Skip Navigation Links
Marketing i propagadna
Tehnika
Sponzori
Medijski pokrovitelji
Prijatelji pozorišta