Istorijat Baleta
stranica 2 >>
DIRA SRCE,
POKREĆE DUŠU,
RASPLAMSAVA MAŠTU ...
Balet ima manje izražajnih mogućnosti nego jezik i muzika, ali može biti isto toliko,
a možda i u većoj mjeri, izražajan i sugestivan. Pod jednim uslovom: da bude savršen...
Balet je u nezavidnom, ili srećnijem položaju, on je ili savršenstvo ili promašaj.
Od baleta uvijek zahtijevamo najviše. Kao od poezije. |
Meša Selimović
|
Od osnivanja Narodnog pozorišta u Sarajevu, 18.11.1919. godine, u razdoblju između
dva svjetska rata i do 1946. godine, Balet kao samostalno tijelo Narodnog pozorišta
nije postojao. Međutim, još od kraja XIX stoljeća pa sve do Prvog svjetskog rata
u Sarajevu gostuju različite teatarske trupe i ansambli iz Austrije, Mađarske, Njemačke
i susjednih zemalja. Vrijeme između dva svjetska rata pamti također i brojne susrete
sarajevske publike sa opernim i baletnim ansamblima iz Zagreba, Beograda, Ljubljane
i Osijeka. Na radost publike, naš grad su također posjećivali baletni umjetnici
iz velikih kulturnih centara Rusije, Španije, Francuske, Poljske, Bugarske i Njemačke.
Tako je, Balet Hrvatskog narodnog kazališta Zagreb gostovao 1921., 1924., 1925.,
1928. i 1930. godine, a Opera i Balet Narodnog pozorišta Beograd 1925., 1935., 1937.,
1938., 1939., 1940. i 1949. godine. Osječka operta gostovala je 1922., a Opera Slovenskog
narodnog gledališča iz Ljubljane 1926. i 1927. godine. Ljepotu rado očekivanih nastupa
i baletnu igru u Sarajevo su donosile i međunarodne grupe: Fantastični balet Luje
Filerove iz Pariza – 1931.; Španski balet Bonifačija iz Barselone -1932; Bugarski
Narodni balet – 1937-i Poljski balet Parnel – 1938. godine. U isto vrijeme, održavani
su i samostalni koncerti i baletne večeri umjetnika međunarodne reputacije. Bili
su to najviše odlični solisti ruskog baleta, a sa njima i prvi značajni domaći umjetnici:
Marija Jurjeva, Margareta Froman i Maksimilijan Froman, Nina Kirsanova, Marina Olenjina,
Olga Solovljeva, Jelisaveta Nikolska, Janja Vasiljeva, Anica Prelić, Mia Čorak-Slavenska,
Nataša Bošković, Aleksandar Fortunato, Anatoloj Žukovski i dr.
U istom razdoblju u Sarajevu je ponikla i naša prva profesionalna balerina - Riki
Levi. Kao talentirana i perspektivna učenica jedne baletne škole iz Zagreba, svoje
sugrađane je prvi put obradovala lijepim nastupom 1920. godine, a potom 1923. kao
uspješna učenica baletne škole u Beču. U Sarajevu je ponovo 1925. godine kao cijenjena
solistica Baleta beogradskog Narodnog pozorišta. Svojim solističkim koncertom, avgusta
1926. godine, publici se predstavila sa nekoliko numera iz popularne baletne literature.
Sa navikavanjem naše publike na balet kao novu i nepoznatu umjetnost, sazrijevala
je i želja i potreba Narodnog pozorišta za formiranja svoga baletnog ansambla. U
tom nastojanju, zabilježeni su i neki neuspjeli pokušaji. Ipak, pri Društvu prijatelja
umjetnosti Cvijeta Zuzorić, decembra 1934. godine, osnovana je Ritmičko-baletna
škola. Školu su do jeseni 1936. vodile učiteljice ritmike i plesa Antoaneta Raguž
i Marga Hempl, a zatim ruska balerina Maša Arsenjeva-Igneva i Margarita Hempl, do
proljeća 1941. godine, kada je rad Škole prekinut. Iz Škole su izašli i budući članovi
Sarajevskog baleta: Nevenka Đoković-Petrović, Sofija Cvijanović, Zinaida Samokovlić,
Inge Tudaković-Jakić, Danica Đoković-Petrović, Vuk Krnjević i dr. |
|
Aktuelno |
Drama
|
|
Datum: 16.03.2012. |
Vrijeme: 19:00
|
Opera
|
|
Datum: 14.03.2012. |
Vrijeme: 19:30
|
|