Jezični savjetnik

Lektoriranje tekstova i knjiga: scorpy.zg@gmail.com



Arhiv



Škorpijevo filološko škropilo:


Umjesto uvoda

Veznici

Prijedlozi zbog i radi

S ili sa poštovanjem?

Još malo o veznicima

Pošto je samo na tržnici

Muke po prijedlozima (2)

O pisanju zareza ispred veznika

Suprotne rečenice

Prilozi

Točka-zarez

Zašto pišemo podcijeniti i redci

Zadnje ili posljednje vrijeme?

O darovima

Sredstva i "sredstva"

Najoptimalnije rješenje?

Enklitike i proklitike

Enklitike u sintagmama

Dalikanje

Vratimo se veznicima

O vezniku jer

Badnjak koji gori

Sitnice koje jezik znače

Podilaženje

Pisanje pridjeva sveti

O govoru naših vlastodržaca

Sročnost

Brojevne imenice

Bilješka o futuru drugom

Popravci i pripravci

Brojevni pridjevi

O jeziku i standardu općenito

Ju ili je?

Dan materinskoga jezika

Datumi

Utjecati - uticati

Uskrs i Uskršnji otok

Vezani leksički morfemi

Londonski Chelsea priželjkuje nogometni finale

Pljuvanje po tradiciji (2)

Promidžba

Uh, taj genitiv!

Zalihe

Kada nema sibilarizacije?

Tuđice

Slijedeći sljedećeg

Tko je kome ukrao jezik?

Još malo o sročnosti

Radi se, radi - punom parom!

Neplaćena reklama

U internetskoj džungli

O križu i oko njega

O regionalizmima i priglupnicama

O imenima i crticama

Oštrina

Zrnce za razgovor uz kavu

Muke po klasičarima (1): Alternativa

Muke po klasičarima (2): Skripta

Ima među nama, brate, lektora...

Muke po klasičarima (3): Sintagme

Predah drugi - informatičari

Muke po klasičarima (4): Naglasci

Malo interakcije

Strana imena (1): Germanski jezici

Strana imena (2): Romanski jezici

O pridjevima (1)

O pridjevima (2)

O pridjevima (3)

Upravni govor i citati

Turcizmi i drugi -izmi

Put i putovi

Živo i neživo

Brojevi i brojke

O nuli i ništici

Sažetak

Gdje, kamo, kuda...

Apozicija

Neću!

Kritičarima...

Ocjene i procjene

Pleonazmi

Posvojni pridjevi na -ski, -ški i -čki

O Petru i jajima

Negacije

Ekonomija i gramatika

Sastavljeno i rastavljeno pisanje riječi

Takozvani prijeglas

DNA i DNK

Veliki brojevi

Mocijska tvorba

Opet o Uskrsu...

Zasuti - zaspati

Buda i budizam

O refleksu jata

Glagoli drijeti i mrijeti

Obavijest korisnicima

Literatura

pon - 03.07.2006

Postumno ili posthumno?

Vladimir Brodnjak u Razlikovnom rječniku srpskog i hrvatskog jezika tvrdi da Srbi govore postumno, a Hrvati posthumno. To jednostavno nije točno. Premda Jezični savjetnik Instituta za jezik i jezikoslovlje donosi oblik "posthumno" a Klaić u Rječniku stranih riječi navodi oba, ipak je (i u nas) "postumno", kako piše i u Babić-Finka-Moguševu Pravopisu.

"Postumno" naime dolazi od latinskoga postumus, što znači "onaj koji je posljednji rođen", odnosno "dijete rođeno poslije očeve smrti" ili "posmrče", a onda se izraz protegnuo i na djela objavljena nakon piščeve smrti (npr. Matoševa Postuma) pa se može primijeniti i na (posmrtne) nagrade i priznanja.

Postumus je jedan od dvaju superlativa pridjeva posterus (uz običniji, češći postremus, što znači sljedeći, budući), a on je opet u vezi sa post (poslije).

To nesretno "h" ubačeno je u srednjem vijeku zbog pogrešnoga dovođenja pridjeva postumus u vezu s humus (zemlja) i humare (sahraniti, pokopati u zemlju) - što je otprilike etimologija poput "mazelin" umjesto "vazelin", zato što se maže na kožu - pa je iz srednjovjekovnog latinskog prešlo, primjerice, u engleski i francuski, no to ne znači da se trebamo povoditi za tuđim pogreškama.

32 komentar(a):

Znači ukratko: Ispravnije je reći i napisati: Postumno..? I WILL
Aha.
skroz zanimljivo, to nisam znala.:)
Dva pitanja administratorima, ako me eventualno čitaju. Prvo, zašto mi ljudi javljaju da im se blog ne otvara u Fire Foxu i Internet Exploreru, a kad to provjerim, sve bude u redu? Drugo, kako se u vašem lijepom i jednostavnom editoru poništavaju formati? Naime, sve sam pokušao - prebacivao tekstove iz Worda u Wordpad i Notepad, spremao ih sa svim ekstenzijama kojih sam se mogao sjetiti (txt, rtf, doc...), u editoru satima eksperimentirao s fontovima. I ništa. Kad povećam Text Size u IE na Largest, cijeli mi blog popizdi - a i ja s njim! - jer tekstovi nisu ujednačeni. Je li to rješivo ili se trebam prebaciti na servis koji je programirao netko s većim kvocijentom inteligencije od telegrafskog stupa?! Toliko.
Riješeno. Baš vam hvala na pomoći. :p
blog mi je super, ovaj dizajn još bolji od prethodnog. Imam jedno pitnaje oko kojeg često raspravljam s kolegama.Pišem Ivi Ivić. Kovertu adresiram : n/r gđa Iva Ivić ili n/r gđe Ive Ivić?
To se načelno ne sklanja, bez obzira na smisao kratice. No ne bih rekao da je pogrešno, samo neuobičajeno.
Cvateš scorpy u svojoj dobrovoljnoj misiji prosvjetljivanja hrvatskog naroda. Neka! Zabavan Ti je blog. Ne čitam ih inače, no ovaj sam posjetila jer je, kažu korisan i zabavan istovremeno.Hrana lektorima! Uplaćujem ti rado na žiro račun i drago mi je što, iako si u gužvi odabireš baš ovaj način za relaksaciju uma.
Hvala lijepa. :)
A postoji li ženski oblik imenice "akademik"?
Akademika, valjda.
Napokon mogu otvoriti blog. Hvala!!!
mojblog@mojblog.com - najbolje pošalji tamo mail za korisniču podršku.
ma joj bez obzira kako je ispravno pisati (i govoriti) tu riječ - meni "postumno" znači totalno nešto drugo od "posthumno" - i ne, nije to zbog navike, već me jednostavno ovo postumno asocira na UM
blazena pucka etimologija. ;)
Hvala, Blue, ne treba više. Ostadoh bez kose od živciranja, ali stvar je sada riješena. :)
Ženski oblik za riječ akademik postoji, a prema Institutovu Savjetniku glasi akademkinja (osnove muških osobnih imenica na -k, -g, -h, najčešće na -k, ženski rod tvore sufiksom -inja (čudakinja, junakinja, pjesnikinja...)).
Jest, ali u javnoj komunikaciji već se uvriježio leksem "akademika". Načelno slušam Institut za jezik u svim slučajevima osim kada je posrijedi deklinacija riječi kao što su radio i Mario, ali "akademkinja" više me asocira na akademski obrazovanu građanku nego na članicu akademije. No to je posve subjektivan osjećaj. ;)
subjektivan osjećaj? rekla bih da je osjećaj svakako subjektivan
Jest, ako nije tuđi. :p
Moram priznati da za ovih 30 godina koliko živim u Srbiji nisam čuo da neko kaže postumno... A kako mi supruga objašnjava, zato da se ne bi pobrkalo sa nečim vezanim za um (kao što belaccica kaze), najverovatnije je nekad neko odredio da je pravilno posthumno, upravo i misleći na humus, odnosno humku...
Zar nije ženski rod od akademik - akademica (pravnik - pravnica, korisnik - korisnica)? Ako je već sa "k", onda bi bilo logičnije "akademka", iako to zvuči malo srpski. A to uvriježeno obično se uvriježi među nedovoljno pismenom mediokritetskom birokracijom.
kolega, a biste li se predstavili? baš me zanima jesmo li iz iste generacije? bar navedite godinu upisa na ff
Ne bih. :D 1991.
Kaj ima?
Vidim da ste upotrijebili glagol sahraniti, a nekak sam mislila da je to srpski (ovaj sa mi je sumnjiv)? Nije?
Ali zar nije glavna karakteristika jezika uopće ta da je on podložan promjenema i utjecajima? Genetski gledano, ovo što je napisano je točno,ali da se krene ispravljati sve što se redakcijama i recenzijama, dakle slučajno ili namjerno promijenilo,tj. što je utjecalo na jezik, pola leksika bi nam drugačije izgledalo,zar ne?
odličan blog. ipak, jedna mala zamjerka: hrvatski jezik ne smijemo definirati isključivo kao nesrpski. uostalom, hrvatski i srpski jezik su genetski jako bliski i zato nije neobično da imaju velikih sličnosti. a vama se, scorpy, počesto omakne da proglasite nešto nehrvatskim oblikom jer se takav oblik koristi "s druge strane".
inače, pohvale i bravo!!! samo malo manje nacionalizma (nisu li i austrijanci i nijemci dva sasvim različita naroda iako govore istim jezikom?)
Nikad nisam nijekao da su hrvatski i srpski slični - budući da su potekli iz iste praslavenske matice, podrazumijeva se genetička srodnost. Ipak, hrvatski i srpski standardi - dakle, današnje, suvremene inačice - dva su različita jezika. I to je trivijalno lako dokazati: ne postoji tekst od samo deset rečenica pisan srpskim koji bi Hrvat prihvatio kao svoj, i obrnuto. Samo deset. I time svaka rasprava postaje suvišna. Nama naše, njima njihovo.
Što se sahrane tiče, ne mislim da je posrijedi srbizam. Etimološki, riječ je o s(a) + hraniti (što znači čuvati). A u Držićevu Dundo Maroju lijepo piše: "Vuku dat u pohranu meso!" Zar je Marin bio Srbin? Toliko daleko ne idu "stručnjaci" ni na njihovoj Wikipediji. :D
Mislim da glagoli pohraniti i sahraniti nisu istoznačnice. Podatci se mogu pohraniti, ali ne i sahraniti. Isto vrijedi za pohranu i sahranu. Sahrana bi mogla imati veze sa starim običajem ostavljanja hrane uz pokojnika pri pokopu.
Pa nigdje to nisam ni rekao. Govorio sam o tvorbi, koja je hrvatska koliko i srpska. Zato što je (staro)slavenska.

Add comment