Jezični savjetnik

Lektoriranje tekstova i knjiga: scorpy.zg@gmail.com



Arhiv



Škorpijevo filološko škropilo:


Umjesto uvoda

Veznici

Prijedlozi zbog i radi

S ili sa poštovanjem?

Još malo o veznicima

Pošto je samo na tržnici

Muke po prijedlozima (2)

O pisanju zareza ispred veznika

Suprotne rečenice

Prilozi

Točka-zarez

Zašto pišemo podcijeniti i redci

Zadnje ili posljednje vrijeme?

O darovima

Sredstva i "sredstva"

Najoptimalnije rješenje?

Enklitike i proklitike

Enklitike u sintagmama

Dalikanje

Vratimo se veznicima

O vezniku jer

Badnjak koji gori

Sitnice koje jezik znače

Podilaženje

Pisanje pridjeva sveti

O govoru naših vlastodržaca

Sročnost

Brojevne imenice

Bilješka o futuru drugom

Popravci i pripravci

Brojevni pridjevi

O jeziku i standardu općenito

Ju ili je?

Dan materinskoga jezika

Datumi

Utjecati - uticati

Uskrs i Uskršnji otok

Vezani leksički morfemi

Londonski Chelsea priželjkuje nogometni finale

Pljuvanje po tradiciji (2)

Promidžba

Uh, taj genitiv!

Zalihe

Kada nema sibilarizacije?

Tuđice

Slijedeći sljedećeg

Tko je kome ukrao jezik?

Još malo o sročnosti

Radi se, radi - punom parom!

Neplaćena reklama

U internetskoj džungli

O križu i oko njega

O regionalizmima i priglupnicama

O imenima i crticama

Oštrina

Zrnce za razgovor uz kavu

Muke po klasičarima (1): Alternativa

Muke po klasičarima (2): Skripta

Ima među nama, brate, lektora...

Muke po klasičarima (3): Sintagme

Predah drugi - informatičari

Muke po klasičarima (4): Naglasci

Malo interakcije

Strana imena (1): Germanski jezici

Strana imena (2): Romanski jezici

O pridjevima (1)

O pridjevima (2)

O pridjevima (3)

Upravni govor i citati

Turcizmi i drugi -izmi

Put i putovi

Živo i neživo

Brojevi i brojke

O nuli i ništici

Sažetak

Gdje, kamo, kuda...

Apozicija

Neću!

Kritičarima...

Ocjene i procjene

Pleonazmi

Posvojni pridjevi na -ski, -ški i -čki

O Petru i jajima

Negacije

Ekonomija i gramatika

Sastavljeno i rastavljeno pisanje riječi

Takozvani prijeglas

DNA i DNK

Veliki brojevi

Mocijska tvorba

Opet o Uskrsu...

Zasuti - zaspati

Buda i budizam

O refleksu jata

Glagoli drijeti i mrijeti

Obavijest korisnicima

Literatura

sri - 28.02.2007

Vokativ

Danas ćemo se pozabaviti vokativom, koji zbog osobitosti kajkavskog narječja (ili, preciznije i korektnije, jezika) da se izjednačuje s nominativom probleme stvara osobito stanovnicima sjeverozapadnog dijela Lijepe Naše. Kajkavci, naime, taj padež ne poznaju; oni govore i pišu primjerice: Boris, što misliš o situaciji u školstvu? Tomislav, gdje stanuješ? i slično, no kako u standardnom jeziku (još) nije došlo do ukidanja petog padeža, poučit ćemo ih malo i o tome.

Nastavci su u vokativu -o i -e, a njihova raspodjela ovisi o deset (jednostavnih) pravila:

1. opće imenice imaju nastavak -o: kućo, pjesmo, domovino, vodo, zoro, zemljo, nogo, ženo, dušo, glavo, ljepoto, daljino, gospodo, planino, slobodo, stijeno, teto, ruko, slugo, zimo

2. imenice tetka, ujna i strina imaju vokativ jednak nominativu kada znače rodbinski odnos. Ali ako im je smisao prenesen, dobivaju nastavak -o: Tetko jedna, baš si se ušeprtljao.

3. opće imenice muškog roda imaju nastavak -o: vojvodo, harambašo, no dopuštaju se i likovi na -a (vokativ je dakle jednak nominativu) - vojvoda, harambaša

4. muška imena koja završavaju na -a uvijek imaju vokativ jednak nominativu: Andrija, Nikola, Ilija

5. višesložna ženska imena osim onih na -ica često imaju vokativ jednak nominativu, ali mogu imati i oblik s nastavkom -o: Marija i Marijo, Barbara i Barbaro, Katarina i Katarino

6. opće imenice na -ica imaju u vokativu nastavak -e: drugarice, sestrice, mamice, tatice

7. ženska imena na -ica također imaju u vokativu nastavak -e: Danice, Dragice, Ivice, Perice

8. imenice koje označavaju i muško i žensko mogu imati oba nastavka, bez obzira na to govori li se o muškom ili ženskom: izdajico - izdajice, kukavico - kukavice, izjelico - izjelice

9. muška strana imena uglavnom imaju vokativ jednak nominativu, no ako su bliska našim sklonidbenim modelima, tradicionalno dobivaju nastavak -e: Johne, Richarde, Williame

10. ženska strana imena dekliniraju se tek iznimno pa je vokativ opet jednak nominativu.

Znam da ćete me sada zasuti pitanjima i primjerima, ali spreman sam.

130 komentar(a):

Zaboravih dopisati: prezimena poput Težak, Gluhak, Vrdoljak, Hraste i slična obradit ću u sljedećem zapisu. Tako je jednostavnije i vama i meni. ;)
malo sam mimo teme ali trebam pomoć...obzirom da sam kao stalni gost ovog bloga otkrila da sam zapravo nepismena jel bih mogla dobiti kakvu konkretnu preporuku za neku gramatiku i pravopis ali onak s imenom autora i to?
evo, ovo nema veze s temom, ali ipak..Bitni su oprema, strukovna osposobljenost liečniká i udobnost smještaja. Bilo bi liepo, ako bi i druga mjesta u Hrvatskoj poboljšala ter obnovila/dogradila zdravstvene/lječilištne ustanove" kakav tekst, a cura koja ovo piše, komentira članke na portalu jutarnjeg lista uvijek ovako, uvjeravajući ostale da tako treba biti? pozdrav
Lorena, uzmi londonac, pretisak u slavu Gospodnju pravopisa iz '71. Napisali su ga Babić, Finka i Moguš, a uništila Služba državne bezbednosti, popularna Udba. Koliko se god razlikovao od današnjih uradaka Trija Fantastikus (pojačanog Hamovom), to je najbolji i najdosljedniji hrvatski pravopis.
A što da ti velim, Posjetitelju? Možda bi najbolje bilo da se vratimo na Marulića i Kašića. :D
Bok ( ili Bog?!) jezikoznanče ! Piše li se :crkva svetog Ante ili Crkva svetog Ante ili...?!Kad će novi pravopis bez dvostrukosti? Vesna
U vokativu Krešimir postaje: a)Krešimire b)Krešimiru ili ostaje c)Krešimir?
Čitajući raznorazne mailove i dopise, često puta naiđem na sljedeće: "Dobro ste to napisaLA", npr. Nije li to netočno? Bit ću Vam zahvalna ako me riješite nedoumica! :)
A ugodna li iznenađenja, vratio si se! :-) Vokativ, kažeš? A je l' to onaj vokativ koji je sad na zadnjem mjestu? Cccc... :P Znaš na što mislim ;-))
Ima li slučajno kakve (semantičke) razlike između odabrati i izabrati?
najljepše zahvaljujem i krećem u potragu :))
Vesna, novi pravopis, "Školski", propisuje "crkva svetog Ante", vjerojatno da bi se jezik rasteretio suvišnih velikih slova. Prije toga bilo je "Crkva svetog Ante" ili češće "crkva Svetog Ante" (kako je možda najbolje). O svemu sam tome već pisao pa potraži. Što se drugog pitanja tiče, ne znam. Vjerojatno nikad. Mi Hrvati ne možemo bez kompliciranja. :D
Krešimire, Posjetitelju. Ostadoh bez hard-diska pa tako i prijašnjih skica teksta o vokativu, koji je bio mnogo sustavniji jer sam s vremenom dodavao razna imena i prezimena, kako bih se kojega sjetio. Sada vidim da sam izostavio imena na -r, baš kao i prezimena na -ac i -ak. No dobro, obradit ću to u idućem zapisu.
Jest, netočno je. Dobro ste to napisali. :D
Najčešće nema, M. Ako nisu istoznačnice, to su barem bliskoznačnice. Npr., možeš izabrati dečka (ako ga nemaš), ali ga možeš i odabrati. U oba slučaja riječ znači "birajući uzeti" ili štogod slično. Opet, predsjednika možeš samo izabrati, jer to je povezano s izborom, a da bi to učinila, trebaš odabrati najboljega kandidata. ;)
Nije bitno kojim se redoslijedom padeži uče, BB - bitno je samo da ih učenici znaju razlikovati i prepoznati. Nije li tako? ;)
Hvala! I Vi ste to dobro objasnili! :))
Molim rješenje za još jedno jezično pitanje.Kaže li se:pr.Za sedam sekunda ili za sedam sekundi; pr.Rad naših platforma ili platformi? Mislim da je druga opcija točna.Jesam li u pravu? Hvala za "crkvu"!Pozdrav Vesna
O, da! Slažem se. Čemu onda te tlapnje, čemu one služe ako je svejedno kakav je redoslijed??? U cijeloj toj priči pravi problemi i dalje ostaju neriješeni. Takve stvari ne mogu shvatiti, Scorpy. Ne moraš odgovarati, pitanje je retoričko. Razmišljam "naglas". ;-)
Imam mnogo prijatelja koji imaju imena Refik, Šefik, Abdulah (žive u mom susjedstvu) i uvijek se prepiremo oko vokativa tih imena. (Šefiku, Šefiče, Šefike) što je ispravno?
Kad smo kod vokativa: Tarik, Tariče - je li to u redu? Jednom čuh: kad se previše mijenja osnova u vokativu tada je bolje pri dozivanju ostaviti ime u nominativu... Slično i Predrag, Predraže...
Također prezime (ne znam je li general ili netko drugi) Prce, je li pravilno reći o Prci ili o Prceu...?
Vesna, te riječi imaju dubletu u genitivu množine; mogući su nastavci -i i -â.
Nova, sad dijelom ulazim u idući post, no dopuštena su oba oblika. Bit ću precizniji za koji dan. ;)
I da - o Prci. Ali o Jonkeu i o Vinceu. Diftong je nastao pod utjecajem deklinacije stranih imena, no čakavci i kajkavci čuvaju jezik pa se kod njih pojavljuje tek iznimno - Kuže, Kužeu umjesto Kuži.
a da napises nesto o anglizima u jeziku reklama,imam seminarski,pa si mi mogao pomoci s par natuknica...
Prvo vokativ. :D A o anglicizmima sam pisao pa iskoristi što možeš. Lovu za autorska prava pošalji u Nazorovu. ;)
Nisi mi bas pomogao,but thanks anyway... a bas si se ponadao neplaniranom dzeparcu...
Ma ne ja, to je za djecu. :D Tako mlad, a već gotovan. Cccc...
Kad si vec takva dusa od covjeka predlozi mi bar literaturu za posudjenice u reklamama,naglasak na anglicizme,ne uradim li to kako treba nikad necu poloziti standardni smrc
Monografije ne postoje, na tvoju žalost. Uzmi četiri Težakova savjetnika, Mamićev, dva posljednja Opačićkina. Naslove ćeš lako naći na webu. Da, i Maja Matković ima poglavlje o anglicizmima. To je osam knjiga. Dovoljno, vjerojatno...
Zakon si,mozda napokon odusevim Jelasku. kako cu ti zahvaliti?
Zamolbom da me više ne prepisuje. A ako to već čini, neka navede izvor. ;)
haha,no frx,ako budem opet negdje zapela javim ti se...p.s. zanima me jos nesto,ali ovo nije mjesto...
Nećeš, sunce, ionako položiti standardni jerbo ne poznaješ osnove svog materinskog jezika. Žalosno. Odvajanje zavisnih rečenica zarezom gradivo je osnovne škole. Kroatistice.
Sunce,ako studiram kroatistiku ne znaci da moram biti bolesna za izrazavanjem na hrv.stan. jeziku i u svakodnevnom govoru... get yourself a life
Moja greska-jezikom. Pretpostavlja da si namjeravao prokomentirati i to.
Evo mi Te Studena (raz)otkrila i izuzetno mi je drago da postoji i ovakav blog. Muku mučim s pravopisanjem i pravogovorenjem, opsjednuta sam neispunjenim ambicijama podučavanja dječurlije o ljepotama našega jezika. Originalnoga Londonca je Stari zadržao za sebe (nosila sam ga na ispit iz prav.&prav.;, bile su to one godine prije nego su se Milošević i Šuvar svađali oko rudara, a profu dobro da nije kolpalo, imao je blizu 80), al svakog novog Babića i ostale kupujem i študiram. Volim učit i drago mi je da postojiš, al (sorry!) sinjala sam jednu falingu: naslov "Televizija i njeni kriminalci" nije u duhu hrvatskoga jezika. Naime, i Anić i Babić riječ "njen" svrstavaju pod srbizam, a jedino "njezin" pod hrvatštinu. Pamtim da sam drugaricu iz hravatko-srpskoga u OŠ pitala kad se koristi jedna a kad druga riječ, i da mi je odgovorila da je njen za stvar a njezin za osobu, odnosno da ona pretpostavlja da je to tako. Nije bila u pravu. Nek Te ne bune moji lokalizmi: na webu pišem jezikom kojim mislim. Srdačno, nova obožavateljica
Posjetiteljice, jedno je svakodnevni govor, drugo je nepismenost. A to je ono što ti daje odlike tipičnih kroatista koji odsjeku i daju takav "ugled". Zatim, druga posjetiteljice, ne bi išlo. Njen nije srbizam, a poraba njen > njezin samo je preporuka (uglavnom stilistička) i ništa više. Oba su oblika ravnopravna. Uostalom, S. ne griješi. :P
Posjetitelju, nisam te razumio, ali za tebe vrijedi isto što i za Novu: lijepo molim, strpi se dok ne napišem nastavak. :) Uzet ću vaše primjere i objasniti kako glasi vokativ. U komentarima očito nisam dovoljno jasan pa nekima i deset puta odgovaram. ;)
Draga mi je svaka (nova) obožavateljica, ali draža mi je istina, rekao bi otprilike jedan Stagiranin, mio srcu mome. :D Znam za te preporuke i stavove, ali držim da nemaju osnove. A uporaba oblika "njen" jednako kao i "njezin" na ovome blogu zorno to pokazuje. :) Prvo, Anić nema što govoriti o srbizmima kad su mu i Rječnik i Priručnik najmanje hrvatski. A Babić je sam kriv što triput prokuham svaki njegov uzdah, a kamoli uradak, prije nego što mu povjerujem. Ne potječe, uostalom, to od njih, zabluda je mnogo starija. No zar su Srbi Begović, Kozarac, Kumičić, Leskovar, Gjalski, kraljica Ivana (Brlić-Mažuranić), Matoš, Polić-Kamov, Kranjčević, Šenoa, Domjanić, Šimunović...?! Znate li koliko bih pisao da samo želim nabrojiti djela u kojima je upotrijebljen taj oblik? Vjerojatno satima i danima! I superstrogi Brodnjak u Razlikovnom rječniku priznaje naime tek da je uporaba lika "njezin" u hrvatskome češća od "njen" - i ništa drugo. No napisao je i da te riječi nisu posve iste i da im se značenja u hrvatskom i srpskom mogu razlikovati. Po kojem se onda kriteriju jedna riječ može trijebiti u korist druge ako nisu sinonimi, ako je osuđeni i prognani leksem stilski obilježen, ako se njime može izraziti nešto što se ne može nijednim drugim? Nema mi tu logike ni metodike, a dalo bi se govoriti i o stručnosti. Pogodite čijoj. :D
Nije mi bila namjera razljutiti Vas i naganati da upotrijebite prejake riječi. Ispričavam se. Kako rekoh, zbunjena sam (po)štovateljica jezika. (Što je ispravno: štovateljica ili poštovateljica?) Zbog moje isključivosti već su na mene vikali, radilo se o periodu/razdoblju i veoma/vrlo. Dakako, u pravu ste: isključivost osiromašuje jezik. Naše su obje riječi i po tome se razlikujemo, zbog toga nam je jezik bogatiji. Obožavateljica.
Pravilno je poštovateljica, jezik nije kult. Što se perioda i razdoblja tiče, u geologiji su to termini i označavaju različite stvari. No u svakom drugom kontekstu draža mi je druga riječ. Također, veoma i vrlo pojačavaju različite pridjeve i nisu posve istog značenja. Već sam to negdje u komentarima objašnjavao. Što se pak tiče oštrine, to je više stvar stila, oduvijek sam britak poput noža. Nema to veze s ljutnjom ili Vama. :)
Meni je mentorica, pedantna književna teoretičarka, u seminarskom radu izmijenila u "njezin" iznijevši argument da je "njen" razgovorni stil?! Jezik je moj kult:) Salut!
Ma u biranome govoru i ja rabim "njezin". Ali zahtijevam slobodu izbora jer pazim i na estetiku, na to kako će mi tekst izgledati. Procijenim li da je bolje upotrijebiti stilski obilježenu riječ, neću bježati od toga - upravo i da je stoput proglase nepoželjnom.
Ma srce si ti, Scorpy!
Nema to veze s ljutnjom ili s Vama. Teta, ujna, strina.
Opet si lapidaran i zbog toga nejasan, Posjetitelju. Nisam telepat, a i radim nekoliko stvari istodobno. Zanima te vokativ? Nema to veze s vama, draga moja strina. Ali i: nema to veze s tobom, strino jedna razmažena! Shvaćaš razliku? ;)
Ne htjedoh te gnjaviti suvišnim tekstom. Dakle, mislim kako si trebao napisati: nema to veze s ljutnjom ili s Vama (umjesto:...ili Vama) i teta umjesto tetka. Vokativ mi je jasan, hvala. Bog
Kada se piše kosa crta treba li pisati razdoblje/period ili Razdoblje / period? Hvala
Scorpy,uživam čitati tvoja znanja i jedva čekam vokativ od Težak,Gluhak...!? Pokojni profesor Težak govorio je o deklinaciji svoga prezimena u radio-emisiji ponedjeljcima i zanima me tvoje objašnjenje.Pozdrav Vesna
Zaboravih te pitati o pisanju velikog slova metaforičnih imena država i gradova, pr. Lijepa Naša, Zemlja Izlazećeg Sunca...? Često čitam drugačije pa čak i sve napisano malim početnim slovom?!Nedavno je u TV-emisiji "Otvoreno" voditeljica, kojoj su gosti bili uvaženi znalci jezika i akademici, završila emisiju pitanjem: "Kada ćemo konačno saznati piše li se Europska zajednica ili Europska Zajednica?" Nitko u studiju nije komentirao ni odgovorio na to pitanje! Pitam se kamo ćemo to mi Hrvati (u skoroj budućnosti !? )"ući" ,a još JOJ ni imena ne znamo kao ni,nažalost, svojoj Lijepoj ! Vesna
Posjetitelju, pisao bih to bez bjelina, poput razlomka.
Danas me baš krenulo! Još jedna dvojba! Smatram da ljudi griješe koristeći imenice STOLICA i STOLAC! Za mene je stolac stvar na kojoj sjedim, a stolica svakodnevni ljudski "nusprodukt"! Jesam li u pravu? Vesna
Sutra ili preksutra, Vesna, obećah nešto završiti pa se mučim s tim. Što se tiče perifraza i metafora koje su postale vlastitim imenima, bio bih dosljedan: Lijepa Naša, Zemlja Izlazećeg Sunca, Zemlja Tisuću Jezera, Vječni Grad, Grad Svjetlosti... Dakle, sve velikim početnim slovom. A Europska zajednica nije država nego savez. Dok to ne postane, nema razloga za kršenje pravopisa. Barem je tu jasan. :D
Ali postoji i Sveta Stolica. :D
Da ne zaboravim drugog Posjetitelja, ovog koji se naglo raspričao. :D "Teta" i "tetka" ne moraju značiti isto. Sjeti se odgojiteljica u vrtićima, uostalom. A prijedlog se može napisati, ali i ne mora. Ne treba ga naime ponavljati ako se odnosi na riječi koje su u istome padežu. Sve se svodi na stvar izbora. Ako ti jezični osjećaj kaže da ga ponoviš, u redu. A ako ti je ljepše bez njega, i to je u redu. ;)
U redu, ono što me zbunjuje jeste to da u svim rječnicima, npr. ako je u pitanju naporedan oblik itd, imaju te bjeline, stoga me zanima ima li nešto zvanično u pravopisu kada je ovo u pitanju jer često se susrećem s ovakvim pisanje i više ne znam šta ostaviti? Hvala.
Prepirem se s korektoricom u vezi s pisanjem titula (dr., mr.) u novinskom članku poslije onog PIŠE: ili PREVEO: Dr. ili dr.? Velikim ili malim slovom ovo dr.? S točkom ili bez?
Primijetih da Sal često koristi 'jerbo', čija je to riječ?
opet trebam pomoć....danas sam rekla "kaži" pa me je kolega ispravio da se kaže "reci" i da je kažei "istočna" varijanta...jel tome tako? puno hvala...stara obožavateljica (ili bolje rečeno poštovateljica)
Može li se reći prodavac (umjesto prodavač) i je li taj oblik riječi uopće ispravan?
Lorena, kolega ti s lingvistikom i zdravim razumom nema blage veze. Alaj, što ja volim naše pučke "stručnjake". Bah, diletant. Nova, u čemu je problem, osim u nepoznavanju materinskog jezika? ;) Čista, stara hrvatska riječ. Jer + bo, bo kao intenzifikator (i + bo, u + bo iz stsl.; usp. prĕžde ubo slovĕne...). Uostalom, pogodi na kojem su jeziku stihovi jedne božićne pjesme: "Veselje ti navješćujem, puče kršćanski, jerbo se kralj u Betlemu rodi nebeski...."
Hvala. Nije moje nepoznavanje nego nepoznavanje drugih koji me uvjeravaju da je to turcizam. A moram pitati i za 'uspostavljena je nova vlada / Vlada Hrvatske' - jedam me lektor uvjerava da treba pisati u ovom kontekstu vlada malim, a drugi da treba velikim slovom.
oh, hvala na odgovoru, ovo mi je zaista osvježilo jutro...mam se bolje osjećam kada se s vremena na vrijeme pokaže da i ja znam u ovom području biti u pravu :)))
Scorpy, pozdrav! Imam nekoliko brzopoteznih! Zašto se u gramatikama nigdje ne spominju brojevni prilozi? Jesu li brojni ili brojevni pridjevi, imenice i prilozi? Zašto u sintagmi "dvije žene" ovo "dvije" nije brojna/brojevna imenica? Ili je? Jer u gramatikama kažu da brojne/brojevne imenice imenuju muške osobe i osobe različita spola! Inače, svaka čast za Jezični savjetnik! Jako korisno!
Opet ja! Zaboravih napomenuti da u gramatikama za srednje škole kao brojevne priloge navode desetak, petnaestak itd., a Barić-Lončarić i ekipa iste primjere definiraju kao brojevne imenice!?
Moram poduprijeti kolegicu po arhaizmu jerbo i mene raskolačenih očiju gledaju kad kažem nešto poput "avaj" ili "elem" (turc).:)
Mene te raskolačene oči često gledaju, naročito kad kažem da mi je nešto po ćeifu.
Scorpy, što je bolje koristiti: dreka, vika ili galama? Hvala!
Neki pišu primijenjena umjetnost, a neki primjenjena. Što je ispravno?
Ako u rečenici imamo slučaj: bla bla, kao što je na primjer: bla, bla... Dakle, pitanje je sljedeće: ako već kažem "kao što je" to i to, ili "na primjer" to i to, nije li onda tautološki reći sve: kao što je na primjer: ...? Nadam se da sam jasna... :-/
Neko hoće ovakav, a neko onakav posao - treba li zarez poslije ovakav ili ne?
Scorpy,očito te opet šefica zaposlila jer vidim da te nema, a pitanja se gomilaju. Odgovorio si mi djelomično na pitanje o Stolici?Možemo reći da je Sveta Stolica metafora ( kao i Lijepa Naša), ali što je sa svakodnevnom upotrebom tih imenica u pravom značenju?!Još nešto! Jesi li primijetio kako često ljudi (i voditelji raznih emisija, a da ne spominjem svakodnevni govor), koriste glagole u infinitivu na -ći- bez samoglasnika -i- (pa to onda nakaradno zvuči: stić, doć, moć, reć...). A prilog -izvan- često skraćuju na -van-( pr. van učionice ). To je "istočna" varijanta, zar ne ? Pozdrav Vesna
U mnogo čemu ili u mnogočemu? Zahvaljujem!
Cijenjeni g. Scorpy Duboko sam dirnuta postojanjem bloga ove forme. Naime, imam neke nejasnoće u svezi glede hrvatske gramatike (pripreme za prijemni...) i ovo je savršeno mjesto za rješavanje mojih dilema. Drago mi je što postoji barem jedna osoba koja na netu piše standardnim hrvatskim jezikom. Do prvog pitanja, pozdrav.
Kako pisati nazive knjiga: s navodnicima ili ono ukošeno (italic) ili bez ičega?
Kada nešto nabrajam i iza toga slijedi kratica itd., ide li ispred toga itd. zarez (npr. ...Pero, Ivo, Mara, itd.) s obzirom na veznik i (tako dalje)?
Može li tko uputiti kako se registrirati? Hvala!
Dragi savjetnice, moje pitanje glasi (a veze nema s temom): postoji li, on-line, hrvatski rjecnik sinonima? Hvala
Je li ispravno 'arhiv' ili 'arhiva'? Na blogovima piše 'arhiva', a imamo Državni arhiv. Tko bi trebao ispraviti?? (Zna se).
Arhiv. Bilo je govora o tome u nekim prijašnjim komentarima...
Naišla sam na ovaj link kod studene i oduševljena sam ovim što vidim! Koliko je samo to važno i kako je dobro da imaš ovako veliki auditorijum. Mi upravo malo čavrljamo o jeziku i tek sada sam shvatila da ništa slično, čak ni neki osnovni pravopis srpskog jezika, ne postoji online kod nas. Da ne govorim o jezičkim normama. A jezik nam je u totalnoj krizi. Svi komplimenti i autoru bloga i njegovim čitaocima...
Crpsti - crpem, crpiti - crpim. U redu! Trebam li jedan oblik zamjenjivati drugim u tekstu, tj. je li koji bolji, "preporučljiviji"? I, sukladno s tim, gl. pridj. trpni - crpen ili crpljen?
Što je bolje umjesto attachmenta - prilog ili privitak? I zašto? Zahvaljujem!
Već je netko posatvio pitanje o pisanju titula. U medijima se često piše Dr. Anto Kovačević ili Dr. Franjo Tuđman. Nije li to pogrešno? Anto Kovačević je doktorirao na području slavistike i ne bi li onda bilo ispravno pisati dr.sc. Anto Kovačević jer se radi o doktoru znanosti? Također, nije li pogrešno pisati titule velikim početnim slovom.? Molim, prosvijetlite me!
dospio si na blogarijat listu ali javi im se jer nemas rss
Scorpy, lista je dugačka, nemoj samo da moramo opet ponovno postavljati pitanja.
Bosanska Posavina ili bosanska Posavina?
Dobar dan, dobri ljudi. Osim posla, patila me i nekakva opskurna viroza, no kako sam malo prizdravio, mogao bih napisati redak-dva. ;) Posjetitelju, pravopis propisuje bjeline, da se razumijemo (slično kao u npr. 3 : 2 ). No mislim da je to u suprotnosti s praksom, zato ih izostavljam. Jelena, šališ se? :D "Dvije" može biti samo broj. Napisah dva posta o tome na starome blogu pa usporedi. I da, došlo je do promjene metajezika. J. J., može sve to, ne shvaćam u čemu je problem. I dreka i vika i galama hrvatske su riječi. Ina, umjetnost je samo primijenjena. U glagolskom pridjevu trpnom nikad ne dolazi do kraćenja jata.
Jasna si, M. Ali nema tu tautologije.
Samo usput, baš je ružno ovo veliko slovo. :D Stavih ga eksperimenta radi, da vidim kako to izgleda. Mislim da ću se ipak vratiti "forumskom" pravopisu. :D
Ina, ako poslovi označavaju suprotnost, a po smislu bi moglo biti tako, napiši zarez.
Vesna, sve si sama rekla. :D Stolicu navedoh kao iznimku, mislio sam da je očito. :) Što se krnjeg infinitiva tiče, dakako da je nepravilan. No ja ga redovito ostavljam u reportažama, autentičnosti radi. A pravilan prilog glasi "izvan" pa i riječi tvoriš otprilike ovako: izvannastavni, izvanzemaljac...
M., praksa dopušta i sastavljeno i rastavljeno pisanje. Ja sam za rastavljeno, jer svaka riječ ima svoj naglasak, nije riječ o akcenatskoj cjelini.
Sanja, drago mi je da ti je drago, ali blog je forma, a ne sadržaj, pa je riječ o tautologiji. ;)
Posjetitelju, pravopis propisuje navodnike a izdavačka praksa kurziv, radi uštede prostora. Sam odluči što ti je ljepše.
Ja ga ne pišem, M., baš zbog veznika.
Za internetski rječnik sinonima nikad nisam čuo, Posjetitelju. Tek su nedavno stavili i Anića, uostalom.
M., oba su glagola dobra i pravilna, ali imaju različito značenje. "Crpsti" rabiš i kad je riječ o čemu apstraktnom, znanju, recimo. Što se privitka tiče, uvriježio se taj prijevod/termin. Meni se ne sviđa, ali... :D
U pravu si, Posjetitelju, titule se tako pišu. :)
Seve, o čemu ti? Kakvu listu? :D
Posjetitelju, trebalo bi bosanska Posavina. Zašto? Posavina je Posavina, područje uza Savu. Nebitno je je li bosanska, hrvatska ili slovenska.
Umorilo me ovo pa ću nastavak o vokativu napisati sutra. Ima toga, naime, potrajat će dok ne navedem sve iznimke. :)
Hvala. Da utvrdim, treba li zarez stavljati u ovakvim rečenicama, tj. kada je u prvom dijelu izostavljena riječ koja se navede u drugom dijelu, jesu li takve rečenice suprotne ili samo formalno suprotne i u značenjskom smislu čine jednu cjelinu pa zarez ne treba? Npr. Jedni žele crvenu, a drugi plavu kuću (lupam) - Jedni žele crvenu kuće, a drugi plavu.
A moja pitanja?
Previdjeh, oprosti. "Prodavac" je srbizam, "prodavač" djelatnik u prodavaonici, a "prodavatelj" svatko tko štogod prodaje.
Ina, imaš logičku suprotnost "jedni" - "drugi", ne samo značenjsku ("crveno" - "plavo"). Zato zarez. Formalno je suprotna primjerice "Kad se nad grad nadvio mrak točkast od pahulja a snježni pokrivač prigušio zvukove, mališani su se i dalje veselili."
Eh, da, ima i ono s prijevodima. :D Ne treba dvotočka iza "preveo", "pripremio" ili slično. Čemu? Riječ je o cjelini. No ako napišeš "Tekst i snimka: dr. Ivo Ivić" (titula je tu samo da ubijem dvije muhe :D), onda to ima smisla.
Žensko ime Iva. Vokativ? Iva ili Ivo.
Iva.
Zaista mi je novo to s prodavateljem i prodavačem. Može li prodavač biti i osoba koja radi u prodavaonici i osoba koja prodaje štogod?
Razgovorno da, ali ne u biranom (standardnom) jeziku.
Odabrati ili izabrati Baš malo googlam kako bih pomogao kolegi; na poslu sam i nemam pristupa kućnoj literaturi, ali intuitivno mi se čini da ima razlike u upotrebi kod izbora i odabira. IZBOR je više stvar preferencije - izbora ;) izabiremo kandidata koji je kao dobio najveći broj glasova kao zbroj osobnih preferencija. Otuda, (intuitivno) vjerujem, i pridjev "izbirljiv" koji uglavnom upućuje na ćudljive i razmažene. Izbor je vezan uz volju; ne kaže se uzalud da imamo pravo na izbor a ne na odabir. Odabir, je pak SELEKCIJE odn. racionalan ili pak izbor po nekim kriterijima; npr "prirodni odabir" = selekcija. Tako, primjerice američki ili francuski IZABRANI predsjednik od raspoloživih ljudi ODABIRE one za koje misli da su najbolji za ministre/sekretare. Odabirom se bave i uzgajivači bilja i životinja, koji žele zadržati i pojačati poželjne odlike a izgubiti nepoželjne Konačno, kaže se "Odabrao Đelo Hadžiselimović" a ne "Izabrao" :-)))) Ovo je samo moje mišljenje i ne tvrdim da je sišlo sa Gore Sinaj!
"5. višesložna ženska imena osim onih na -ica često imaju vokativ jednak nominativu, ali mogu imati i oblik s nastavkom -o: Marija i Marijo, Barbara i Barbaro, Katarina i Katarino." Zašto onda Iva, a ne Ivo.
Prvi posjetitelju, na dobrom si tragu, ali miješaš sintagme (metajezik) i svakodnevnu, stilski neobilježenu upotrebu riječi. Ne sjećam se više kako sam formulirao odgovor, ali mislim da sam napisao "uglavnom". Dakako da postoje razlike. Da ih nema, ne bismo mogli birati između odabira i izbora, zar ne? ;)
Drugi posjetitelju - zbog vokativa muškog imena. Kako jezik načelno ne trpi homonimiju - zbog čega je i rijetka, obavijesno je bolje i preciznije reći "Iva", kako bi se izbjegle moguće nejasnoće. No jezični mi osjećaj govori da je moguć i drugi oblik, osobito ako s druge strane raskrižja, recimo, Iva stoji sama, a ne s bratom Ivom. :D Shvaćaš što želim reći? Nije uobičajeno ni često, ali moguće je.
K tome, evo analogije, upotrijebit ću dvosložno žensko ime e-vrste Mara (vrste se određuju prema nastavku u genitivu: Mara, Mare; Iva, Ive). Vokativ nesumnjivo glasi Maro, pa bismo sukladno tome mogli govoriti i o likovima kao što su Ano, Ino, Taro, da ne nabrajam. Dosta bih mogao napisati post i o tome, bez obzira na rizik da krajnje zakompliciram stvar pa da ovdje više nikome ništa ne bude jasno. :D
dobro
I ja bih odgovor o pravilnom pisanju titula- da li je dipl.ing. ili dipl.inž.?
Jedno pitanje koje me muči nekoliko dana - da li je pravilno za stanovnike Sesveta reći SESVEĆANI ili SESVEČANI. Na njihovim oglasima koje je izdalo Narodno sveučilište Sesvete stoji tvrdo č, a meni to ne zvuči ispravno. Molim pomoć....
@Posjetitelj - a zašto ne pitate ispod posljednjeg zapisa? Ovo je krajnje neodgovorno, neće ljudi lutati i tražiti gdje ste se vi sjetili nešto napisati. No, što se titula tiće, moguće je oboje. @Brunika - SesveĆani. Jer dolazi od "SesveTe", a "č" ne može nastati od "t" nego samo od "k" ili "c".
*Tiče. Tipfeler.
Na WIKIPEDIJI je lako pronaći Srpske srodničke odnose, ali pomozite mi hitno kako da pronađem HRVATSKA SRODNIČKA NAZIVLJA ???
Jos jedno pitanje o vokativu. Sto je s rijecima koje zavrsavaju na -or, kao npr. televizor, ili kompjutor. Je li pravilno televizoru ili televizore, kompjutoru ili kompjutore. Hvala unaprijed, nigdje to ne mogu naci.
Muči me sklanjanje muških imena koja završavaju na "o". Npr. dativ od "Bruno", je li "Brunu" ili "Bruni"? Inače, sjajan blog, i opsežan (stoga isprike ako je na moje pitanje već odgovoreno ;).
Televizore, kompjutore - draži mi je klasični vokativ, Loreta.
Kad izgovaram "Bruno", naglasak mi je dug (kao u "Mato"); zato bih se odlučio za Bruno, Brune, Bruni (e-vrsta). Da je kratak, bilo bi Bruno, Bruna (a-vrsta imenica).
odgovor bluntu i uputa scorpyju: premda si blizu rješenju kad kažeš da je u Bruno naglasak dug, pa će biti u genitivu Brune, pravi je odgovor da je riječ o dugouzlaznom naglasku i zato je e-sklonidba, da je (dugo)silazni, bilo bi Bruna...(zato imaš dvije inačice, tako i Dino), o tome i drugim imenima imaš u jednom ili 2 broja Jezika. inače, scorpy, naglasci su ti malo slabija točkica:-), ostalo svaka pohvala
Hvala na objašnjenju. :)

Add comment