Jezini savjetnik

Lektoriranje tekstova i knjiga: scorpy.zg@gmail.com



Arhiv



Škorpijevo filološko škropilo:


Umjesto uvoda

Veznici

Prijedlozi zbog i radi

S ili sa poštovanjem?

Još malo o veznicima

Pošto je samo na trnici

Muke po prijedlozima (2)

O pisanju zareza ispred veznika

Suprotne reenice

Prilozi

Toka-zarez

Zašto pišemo podcijeniti i redci

Zadnje ili posljednje vrijeme?

O darovima

Sredstva i "sredstva"

Najoptimalnije rješenje?

Enklitike i proklitike

Enklitike u sintagmama

Dalikanje

Vratimo se veznicima

O vezniku jer

Badnjak koji gori

Sitnice koje jezik znae

Podilaenje

Pisanje pridjeva sveti

O govoru naših vlastodraca

Sronost

Brojevne imenice

Bilješka o futuru drugom

Popravci i pripravci

Brojevni pridjevi

O jeziku i standardu openito

Ju ili je?

Dan materinskoga jezika

Datumi

Utjecati - uticati

Uskrs i Uskršnji otok

Vezani leksiki morfemi

Londonski Chelsea prieljkuje nogometni finale

Pljuvanje po tradiciji (2)

Promidba

Uh, taj genitiv!

Zalihe

Kada nema sibilarizacije?

Tuice

Slijedei sljedeeg

Tko je kome ukrao jezik?

Još malo o sronosti

Radi se, radi - punom parom!

Neplaena reklama

U internetskoj dungli

O kriu i oko njega

O regionalizmima i priglupnicama

O imenima i crticama

Oštrina

Zrnce za razgovor uz kavu

Muke po klasiarima (1): Alternativa

Muke po klasiarima (2): Skripta

Ima meu nama, brate, lektora...

Muke po klasiarima (3): Sintagme

Predah drugi - informatiari

Muke po klasiarima (4): Naglasci

Malo interakcije

Strana imena (1): Germanski jezici

Strana imena (2): Romanski jezici

O pridjevima (1)

O pridjevima (2)

O pridjevima (3)

Upravni govor i citati

Turcizmi i drugi -izmi

Put i putovi

ivo i neivo

Brojevi i brojke

O nuli i ništici

Saetak

Gdje, kamo, kuda...

Apozicija

Neu!

Kritiarima...

Ocjene i procjene

Pleonazmi

Posvojni pridjevi na -ski, -ški i -ki

O Petru i jajima

Negacije

Ekonomija i gramatika

Sastavljeno i rastavljeno pisanje rijei

Takozvani prijeglas

DNA i DNK

Veliki brojevi

Mocijska tvorba

Opet o Uskrsu...

Zasuti - zaspati

Buda i budizam

O refleksu jata

Glagoli drijeti i mrijeti

Obavijest korisnicima

Literatura

sub - 08.07.2006

Navesci

Navezak je pokretni samoglasnik koji dolazi na kraju nekih rijei; moe biti neobavezan ili obavezan.

Neobavezni je navezak samoglasnik koji dolazi na kraju nekih oblika pridjeva, zamjenica, priloga i prijedloga što završavaju suglasnikom, ne mijenjajui njihovo znaenje, a njegova je uporaba uglavnom stilistike naravi:

dobrog - dobroga
velik - velikoga
dobrim - dobrima
tvog - tvoga
tvom - tvome
tvojim - tvojima
mog - moga
mojim - mojima
im - ime
njim - njime
svim - svime
dosad - dosada
tad - tada
sad - sada
kad - kada
nikad - nikada.

Imamo li nekoliko posvojnih pridjeva koji slijede jedan za drugim, obiaj je navezak napisati samo na kraju prvoga:

gramatika hrvatskoga knjievnog jezika.

Ako je pridjev samo jedan, moe i:

gramatika hrvatskoga jezika.

No ne bi bilo nepravilno i da su oba primjera napisana bez njega. On se naime u sintagmama stavlja radi lakšeg izgovora ispred k, g i h ili kad se ponavljaju suglasnici: moga konja, tvoga grada, ali ima jeziara (Teak, recimo) koji relativiziraju kriterije pa vele da moe i: hrvatskoga knjievnoga jezika, ako piscu ili govorniku tako odgovara. Time, naalost, iz objektivne, egzaktne gramatike ulazimo u posve subjektivnu estetiku, ali kako se jezik stalno mijenja, moda trebamo i nova pravila.

Obavezni je navezak:

s - sa
k - ka
nad - nada
pod - poda
pred - preda
uz - uza
iz - iza.

Navezak se dakle uvijek piše:

a. u prijedlogu:

1) ispred k, g, h i rijei u kojima ti suglasnici stoje na drugome mjestu u skupu:
ka klupi
ka gradu
ka zgradi

2) ispred s, š, z, :
sa sestrom
sa šumarom
sa zubarom
sa enom

3) ispred suglasnikih skupova kojima je drugi suglasnik s, š, z:
sa psom
sa pšenicom
sa rzanjem

4) ispred instrumentalnog mnom:
sa mnom
nada mnom
poda mnom
preda mnom

5) ispred zamjenikih enklitika uz oblike nad, pod, pred, kroz, niz, nuz, uz:
kroza nj, kroza te
nada me
nuza me
poda se, poda te
preda te, preda nj
uza te

b. u prefiksu:

1) ispred s, z, š, :
strugati - sastrugati
znati - saznati
šiti - sašiti
vakati - savakati

2) na suglasnik ispred osnove nekih glagola koja poinje suglasnikim skupom:
gnati - odagnati
mrijeti - obamrijeti
prati - saprati
strti - razastrti
vreti - uzavreti.

Kada je pak o dativu i lokativu rije, više-manje sve hrvatske gramatike dopuštaju uporabu i u i e (npr. sukladno tom, sukladno tomu, sukladno tome) premda je nekad uzus - što dokazuju brojni naši savjetnici - u dativu propisivao iskljuivo navezak u, a u lokativu e - komu, ali o kome.

50 komentar(a):

evo i tebi jedan emotivni. prvo racionalni: tagovi su iznimno korisna stvar i njihovo pravilno korištenje je krucijalno za pregledavanje gomile postova + odlino za google. Budui da ne moemo natjerati ljude da ih koriste, ovo je dobra prilika da ponovimo vanost tagiranja. Naravno da to nee biti jedina i najbitnija komponenta po kojoj emo ocjenjivati postove. Druga stvar, apsurdno je da si osoba poput Tebe dopušta nekome rei da je kreten samo zato što je moda polupismen (ukljuujui i mene). Tvoja usporedba (ili poredba - boli me kurac što je jer sam oigledno kreten što ne znam razliku izmeu te dvije rijei!) je u rangu podcjenjivakih profesorskih istupa što je uostalom i karakteristino za ljude ubermensch karaktera. Ve sam negdje rekao, svi bi samo prigovarali (balkane moj, ajmo u birtiju i priati ne valja ovaj, ne valja onaj, a nisu ni izašli na izbore), a nitko npr. ne kae: dajte mene u komisiju, ajmo staviti i pismenost kao vanu kategoriju. Ajde, pomozi prijatelju, ja u ti poslati mailom tri komada finalista ti daj svoje mišljenje, ajmo natjerati ljude da razmisle i o tome. Tome bi se divio. Najlakše je prigovoriti, nazvati nas gomilom kretena. A relevantno je. Jebiga, ajmo, kada ve jebemo, neka ue.
uspio napokon normalno otvoriti tvoj blog! baš mi je drago da si pisao o "postumno":-)
sad vidio... a ispred suglasnikih skupova u kojima je na drugom mjestu k ili g - npr. ka zgradi?
offtopic - onda se ovo "sa mnom" piše ovako odvojeno???? Pa ja mislim da smo mi uili da se to piše zajedno - "samnom" - hm...što se sve mijenjalo, tko bi to pohvatao...
Blue, proitao si samo ono što si htio proitati. Jest, nisam baš birao rijei, no smisao im je bio da niste kvalificirani procjenjivati vrijednost toga što radim. I zbog toga ja mogu napisati vrhunski post koji bi cijelu kroatistiku okrenuo naglavce - i nitko ovdje ne bi bio svjestan toga. Eventualno uzak krug specijaliziranih strunjaka. Ali nagradili biste me zbog dobrih tagova! Zato sam i reagirao, jer mi se takav pristup uinio površnim. Nisam protiv izbora, daleko od toga. Niti vam nijeem pravo da ga organizirate. Ali vijest je tvoja pa sam došao k tebi. Da ju je napisala Liby, zaputio bih se na njen blog. Ništa drugo. Svjesno ili nesvjesno, stavio si naglasak na pogrešne stvari. Druga je stvar vidiš li to. A tek trea - i nebitna - jesam li te trebao suptilnije upozoriti na tu "sitnicu". Ubudue u biti njeniji. ;)
Hm, ne ini mi se potrebnim rabiti "ka", Nezanimame. Taj sluaj, koliko znam, ne spominju, a nije baš da nemam literature. ;) Moda je to praznina u sustavu. Istrait u malo pa eventualno dopuniti post. Ali izgovorih taj skup nekoliko puta i ne izgleda mi toliko teškim.
To se nikad nije mijenjalo, Beluccice. Ali moda ste vi trebali promijeniti profesora.
Dobar je ovaj blog, zaista moemo dosta toga nauiti. Trenutno se ne mogu niega sjetititi, ali kada budem imala nedoumica, javit u se u komentarima! Zapravo, sjetih se: Je li se kae TRENUTNO ili TRENUTANO??? Hvala unaprijed na odgovoru....
spominje se npr. u silievoj i pranjkovievoj gramatici na str. 31 (t. 123)
Eh, da si barem proitala trei zapis na ovoj stranici, Plava...
Je li? Samo je prolistah, ne i proitah, Nezanimame. Odbila me na prvu loptu, zbog dijela o sintaksi. Ali prouit u je, svakako, kako bih mogao objektivno procijeniti je li novi metajezik stvar gramatiarskog larpurlartizma, da tako kaem, ili doista objektivna potreba. Ipak, ne dijelim tvoje oduševljenje silnim mijenama. A pogotovo ne unošenjem govornoga jezika u standardni. Sili je tako svojedobno zabrljao stvar sa "ivim" akuzativom, a Teak sa zamjenicama "ju" i "je". Naime, gramatika, za razliku od rjenika, nije deskriptivna nego preskriptivna, propisujua, i zato griješiš u svom osvrtu. Gramatiari koji vele da "moe i ovo i ono" nanose zapravo golemu štetu sustavu koji po svojoj prirodi mora biti strogo ureen i jednoznaan.
novosti su samo u odnosu na druge hrv. gramatike, inae u literaturi (pa i hrvatskoj) stoje ve dosta dugo. nisam primijetio unošenje govornog jezika u standardni - na što misliš? ne razumijem zašto bi gramatika bila preskriptivna (razumijem da je mogue takvu gramatiku napisati), odakle sad to? silieva i pranjkovieva je deskriptivna, tako je zamišljena i tako je izvedena. nema u njoj "moe i ovo i ono", tj. ima - ali ne u standardu. zamislili su je kao gramatiku sustava, u skladu s de saussureom i coseriuom... (kako to sili opisuje u tekstu "hrvatski jezik kao sustav i kao standard").
Eto, provjerih i dodah. :D
ma dobro, ja se javljam da malo brbljamo o ovim temama, mislim da to nije štetno, a i nadam se da ne misliš kako jedva ekam neki propust da bih se pravio pametan, u tom bih te sluaju lektorirao, hehe:-)
O emu govorim? O Silievim preporukama da Dinamo moe pobijediti "Hajduka" i reenicama poput "On ju gleda". To su primjeri iz govornoga jezika - uneseni u standardni. Uas. Moda je mom bivšem profesoru doista vrijeme za mirovinu, kako sam svojedobno napisao.
Odlian odlian odlian post !!! Da te nema valjalo bi te izmisliti
Ne znam jesi li vec pisao o tome, ali interesantno bi bilo imati clanak o nazivima odredjenih informatickih simbola, npr. @, /, \, |, #, $, &. Danas sam se zgrozio kad sam u jednoj reklami cuo "dablju-dablju-dablju-toka-nešto-toka-kom-sleš-nešto". Ili kad cujem "monkey" u nazivu e-mail adrese...
je, a "e-mail" ti ne smeta. :P @ vuce korijen jos iz latinskog (nastao spajanjem slova a i d od latinskog prijedloga "ad"), tako da ga i ne mozemo nazvati novim informatickim simbolom. :) no, sto se elektronske poste tice, rusi ga ovdje nazivaju malim psom, danci slonovom surlom, grci malom patkom, madjari crvom, poljaci svinjskim uhom, itd. :D prava zivotinjska farma. inace, monkey nema veze s majmunom vec je kratica od "monarch key", buduci da je isti kljuc imao gornji dio oblikovan kao poznati simbol. ali, svejedno, za vrijeme starih latina znacio je iznos, cijenu ili mjesto. sto dalje imas? kose crte, ravnu crtu (da, cak i u inf. literaturi tako prevode 'pipe', ali vidjeh i cesci naziv "cijev", doduse. :), povisilicu/ljestve (hash; povisilica je cesca kod nasih susjeda, zato i programski jezik c# cesto nazivaju cis, mi smo hrvati to povezali s lojtricama. :D) onda - dolar, cisto normalno i "i". :) nes ti problema. :D sve se moze kroatizirati kad se hoce. najbolje to radi zdenko skiljan. :D
O simbolu @ cijelo poglavlje ima Milica Mihaljevi s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, ne da mi se to prepisivati. Uglavnom, ona se u nas najsustavnije bavila informatikim nazivljem. Drugi je par opanaka koliko mi se njena rješenja ine dobrima. ;)
Zašto smo toliko preuzetni?-pita se jedna blogerica.Molim te objasni mi što je htjela napisati. Pozdrav, I WILL
Ne, ne smeta mi e-mail! Ni web stranica! Ali smeta mi kad se kaze "dablju" umjesto "duplo ve" i "sleš" umjesto "kosa crta" (Inace, nedavno sam dobio u ruke posjetnicu jedne osobe iz Poglavarstva Grada Osijeka gdje su telefon i telefaks nazvani brzoglas i brzolist...) Ocito, ni u cemu ne treba pretjerivati... I da, ako je "/" kosa crta je li onda "\" naopaka kosa crta?
pozdrav. molio bih te da u skladu sa svojim vremenom pregledaš finaliste u veernjim satima i daš svoje mišljenje kroz komentar. unaprijed zahvaljujem.
Radim, ali navratit u. :)
Oprosti, Willie, skoro te zaboravih. ;) "Preuzetno" ima dva znaenja: "zahtjevno", odnosno "samouvjereno", "samosvjesno".
Hvala,Scorpy.
zar dosad moe imati navezak, dosada ima posve drugo znaenje
Bah, tako neki "kroatisti" - i to posve ozbiljno - tumae da je jedno "kad", a drugo "kada". Smiješno. I alosno, ponajprije. Postoji naglasak. A postoji i kontekst.
Blue, ne stigoh sino do vas, guva mi je bila. Završio sam tek oko pola dva. No kad god budem mogao, pogledat u nominirane blogove.
Dobro, a zašto nije "obvezan", nego je "obavezan"?
"Obvezatan", zapravo. Barem tako veli Samardija. ;) Zašto? Nije mi legao u toj sintagmi, nikako. Ljepši mi je stari oblik. Hajde da je rije o terminu, onda bih imao kakvo-takvo opravdanje. Ali nije, jer bi i pridjev tada bio odreeni. A osim estetskih, nemam drugih argumenata, osobito ne jezinih. Doduše, mogao bih se pozvati na Ania... :D
Iskreno reeno, nisam pozorno prouila smisao, ali sad proitah pa mi je jasno :) Na prvi sam pogled samo snimila ono "obavezan" pa nabrzaka samo htjedoh pitati zašto. Shvatila sam ono glede estetike. A jesi mustra, sad bi se ve pozivao na Ania, ha? ;)) Nemoj ti meni kako vjetar puhne... ;D
Joooj, ne mogu te nikako smjestiti u ovu novu dizajnersku priu, uvijek brljavim kad ti ostavljam komentar. Ostao mi nepotpisan :x
Uiteljica hrvatskog jezika u osnovnoj školi nauila me stavljati a ispred s,š,z i pomou reenice: "Svaka ena šiti zna." To mi je ostalo za sva vremena...
Nikada ne bih rekao "ka kravi", "ka zgradi". Jako tue mi to zvui. A moe li uz tvoje "obavezno" i "obvezatno"? Pozdrav
Termini 'Obvezno pravo' i 'obveznica' su od nekada u hrvatskoj strunoj literaturi. A 'oba veza' je doslo iz 'zna se' izvora. pa makar je 'estetski' bolje. Bilo bi dobro izdati 'Estetsku obradu hrvatskog jezika'.
... I da, ako je "/" kosa crta je li onda "\" naopaka kosa crta? ,,,,.... Ja bih rekao krivokosa crta! Kao da ima periku!
Puristi bi rekli da je iskljuivo "obvezatan", a ne "obavezan", što je donekle logino jer u primjerima kao što su "obveza" ili "sveza" nema naveska izmeu prijedloga i imenice. Mišljenje da je "obveznica" novija rije i hadezeovska izmišljotina krivo je, ona je mnogo starija. Ali... Jezino istunstvo nije uvijek dobro i poeljno, pogotovo ako je rije "obaveza" još vrlo iva, prisutna i u govoru i knjievnosti. S takvim stvarima treba biti oprezan jer rijei nikad ne treba osuivati. Nisu one ništa krive, bez ljudi koji bi im udahnuli ivot, one su mrtve stvari, samo pojmovi na papiru.
ne kuim u emu je problem s "ju", ako uzmenmo u obzir od ega je došlo... /jon/ tj. j+nazalno o...
Doista - treba ti kava, pišeš gluposti. :D
Nikada ne bih rekao "ka kravi", "ka zgradi". Jako tue mi to zvui. ..... To nisi komentirao!
Nemam što. Kako komu što "zvui" nije (lingvistiki) argument nego stvar estetike.
Razliku izmeu obveze i obaveze prof. Pranjkovi objašnjava kako su obvezu nekad imala samo poduzea i sl. pravne ustanove, a obAveza je bila širi pojam (koji se mogao odnositi na obine smrtnike i njihove obaveze/obveze, op. P.). S vremenom se obveza "proširila" te tako postala jedan (jedini?) pojam za ono što stoji pod obvezom ili obavezom.
A što je sa 'k poetku', 'k bratu'. Teško izgovorivo, zar ne?
Razgovorno, "k" se sve eše izbacuje pa umjesto "Idem k lijeniku" kaemo jednostavno "Idem lijeniku", "Idem bratu", "Idem sestri". Oba su oblika pravilna, to su svojevrsne dublete.
SCORPY PIŠE: Kako komu što "zvui" nije lingvistiki argument. SLAEM SE!! . SCORPY PIŠE: Ljepši mi je stari oblik. I sada je to lingvistiki argument. Nedosljedno u najmanju ruku!
Adame, itaj paljivije. Tu postoji i "ali", upravo zbog toga.
Moda bi ipak trebalo nai bolje rješenje za dvostruko ve. Morate priznati da "dvostruko ve, dvostruko ve, dvostruko ve" ipak zvui predugo, odvlai panju i stvara komunikacijski šum. "veveve" je krivo. Talijani pak koriste "vuvuvu", što mi je bilo smiješno, al je bar kratko :)
Moje razmišljanje je sliedee. Navezci u genitivu (za muški rod jednine)iliti rodniku, -oga,-ega su nastavci i kako takovi, knjiški moraju dosljedno biti zapisivani (vriedi za pridjeve, zamjenice, imenice i brojeve). U dativu (datniku) i lokativu (mjestniku)za m.r.jed. nastavci su -om,-omu.U instrumentalu iliti oruniku, mnoinski nastavci su -ima doim jedninski -im,-ime. Za asovne odrednice "kada", "tada", "onda" i "sada", mogu se i ne moraju koristiti navedeni navezci. "Dosada" (pravilnije u obliku doslie) se piše oddvojeno ukoliko ukljuuje asovnu odrednicu, ili "dosada" za stanje duha. Poluglasni odrazi u -a (narjeno -o, -e i -i) nisu izpravni pri svakomu priedlogu ili vezniku, naime, isti su ovisni o nasuprotivima glasovnima tvorbama (vriedi za sve glasovne skupine pri izbjegavanju udvajanja).
Brljaš u dijelu koji se odnosi na prilog i imenicu. Podsjea me to na neke "kroatiste" koji rabe samo "kad", jer se u kadi, eto, kupamo. A to su gluposti.
nisam znala da postoji blog o hrvatskom jeziku :))

Add comment