Jezični savjetnik

Lektoriranje tekstova i knjiga: scorpy.zg@gmail.com



Arhiv



Škorpijevo filološko škropilo:


Umjesto uvoda

Veznici

Prijedlozi zbog i radi

S ili sa poštovanjem?

Još malo o veznicima

Pošto je samo na tržnici

Muke po prijedlozima (2)

O pisanju zareza ispred veznika

Suprotne rečenice

Prilozi

Točka-zarez

Zašto pišemo podcijeniti i redci

Zadnje ili posljednje vrijeme?

O darovima

Sredstva i "sredstva"

Najoptimalnije rješenje?

Enklitike i proklitike

Enklitike u sintagmama

Dalikanje

Vratimo se veznicima

O vezniku jer

Badnjak koji gori

Sitnice koje jezik znače

Podilaženje

Pisanje pridjeva sveti

O govoru naših vlastodržaca

Sročnost

Brojevne imenice

Bilješka o futuru drugom

Popravci i pripravci

Brojevni pridjevi

O jeziku i standardu općenito

Ju ili je?

Dan materinskoga jezika

Datumi

Utjecati - uticati

Uskrs i Uskršnji otok

Vezani leksički morfemi

Londonski Chelsea priželjkuje nogometni finale

Pljuvanje po tradiciji (2)

Promidžba

Uh, taj genitiv!

Zalihe

Kada nema sibilarizacije?

Tuđice

Slijedeći sljedećeg

Tko je kome ukrao jezik?

Još malo o sročnosti

Radi se, radi - punom parom!

Neplaćena reklama

U internetskoj džungli

O križu i oko njega

O regionalizmima i priglupnicama

O imenima i crticama

Oštrina

Zrnce za razgovor uz kavu

Muke po klasičarima (1): Alternativa

Muke po klasičarima (2): Skripta

Ima među nama, brate, lektora...

Muke po klasičarima (3): Sintagme

Predah drugi - informatičari

Muke po klasičarima (4): Naglasci

Malo interakcije

Strana imena (1): Germanski jezici

Strana imena (2): Romanski jezici

O pridjevima (1)

O pridjevima (2)

O pridjevima (3)

Upravni govor i citati

Turcizmi i drugi -izmi

Put i putovi

Živo i neživo

Brojevi i brojke

O nuli i ništici

Sažetak

Gdje, kamo, kuda...

Apozicija

Neću!

Kritičarima...

Ocjene i procjene

Pleonazmi

Posvojni pridjevi na -ski, -ški i -čki

O Petru i jajima

Negacije

Ekonomija i gramatika

Sastavljeno i rastavljeno pisanje riječi

Takozvani prijeglas

DNA i DNK

Veliki brojevi

Mocijska tvorba

Opet o Uskrsu...

Zasuti - zaspati

Buda i budizam

O refleksu jata

Glagoli drijeti i mrijeti

Obavijest korisnicima

Literatura

sub - 08.07.2006

Navesci

Navezak je pokretni samoglasnik koji dolazi na kraju nekih riječi; može biti neobavezan ili obavezan.

Neobavezni je navezak samoglasnik koji dolazi na kraju nekih oblika pridjeva, zamjenica, priloga i prijedloga što završavaju suglasnikom, ne mijenjajući njihovo značenje, a njegova je uporaba uglavnom stilističke naravi:

dobrog - dobroga
velik - velikoga
dobrim - dobrima
tvog - tvoga
tvom - tvome
tvojim - tvojima
mog - moga
mojim - mojima
čim - čime
njim - njime
svim - svime
dosad - dosada
tad - tada
sad - sada
kad - kada
nikad - nikada.

Imamo li nekoliko posvojnih pridjeva koji slijede jedan za drugim, običaj je navezak napisati samo na kraju prvoga:

gramatika hrvatskoga književnog jezika.

Ako je pridjev samo jedan, može i:

gramatika hrvatskoga jezika.

No ne bi bilo nepravilno i da su oba primjera napisana bez njega. On se naime u sintagmama stavlja radi lakšeg izgovora ispred k, g i h ili kad se ponavljaju suglasnici: moga konja, tvoga grada, ali ima jezičara (Težak, recimo) koji relativiziraju kriterije pa vele da može i: hrvatskoga književnoga jezika, ako piscu ili govorniku tako odgovara. Time, nažalost, iz objektivne, egzaktne gramatike ulazimo u posve subjektivnu estetiku, ali kako se jezik stalno mijenja, možda trebamo i nova pravila.

Obavezni je navezak:

s - sa
k - ka
nad - nada
pod - poda
pred - preda
uz - uza
iz - iza.

Navezak se dakle uvijek piše:

a. u prijedlogu:

1) ispred k, g, h i riječi u kojima ti suglasnici stoje na drugome mjestu u skupu:
ka klupi
ka gradu
ka zgradi

2) ispred s, š, z, ž:
sa sestrom
sa šumarom
sa zubarom
sa ženom

3) ispred suglasničkih skupova kojima je drugi suglasnik s, š, z:
sa psom
sa pšenicom
sa rzanjem

4) ispred instrumentalnog mnom:
sa mnom
nada mnom
poda mnom
preda mnom

5) ispred zamjeničkih enklitika uz oblike nad, pod, pred, kroz, niz, nuz, uz:
kroza nj, kroza te
nada me
nuza me
poda se, poda te
preda te, preda nj
uza te

b. u prefiksu:

1) ispred s, z, š, ž:
strugati - sastrugati
znati - saznati
šiti - sašiti
žvakati - sažvakati

2) na suglasnik ispred osnove nekih glagola koja počinje suglasničkim skupom:
gnati - odagnati
mrijeti - obamrijeti
prati - saprati
strti - razastrti
vreti - uzavreti.

Kada je pak o dativu i lokativu riječ, više-manje sve hrvatske gramatike dopuštaju uporabu i u i e (npr. sukladno tom, sukladno tomu, sukladno tome) premda je nekad uzus - što dokazuju brojni naši savjetnici - u dativu propisivao isključivo navezak u, a u lokativu e - komu, ali o kome.

50 komentar(a):

evo i tebi jedan emotivni. prvo racionalni: tagovi su iznimno korisna stvar i njihovo pravilno korištenje je krucijalno za pregledavanje gomile postova + odlično za google. Budući da ne možemo natjerati ljude da ih koriste, ovo je dobra prilika da ponovimo važnost tagiranja. Naravno da to neće biti jedina i najbitnija komponenta po kojoj ćemo ocjenjivati postove. Druga stvar, apsurdno je da si osoba poput Tebe dopušta nekome reći da je kreten samo zato što je možda polupismen (uključujući i mene). Tvoja usporedba (ili poredba - boli me kurac što je jer sam očigledno kreten što ne znam razliku između te dvije riječi!) je u rangu podcjenjivačkih profesorskih istupa što je uostalom i karakteristično za ljude ubermensch karaktera. Već sam negdje rekao, svi bi samo prigovarali (balkane moj, ajmo u birtiju i pričati ne valja ovaj, ne valja onaj, a nisu ni izašli na izbore), a nitko npr. ne kaže: dajte mene u komisiju, ajmo staviti i pismenost kao važnu kategoriju. Ajde, pomozi prijatelju, ja ću ti poslati mailom tri komada finalista ti daj svoje mišljenje, ajmo natjerati ljude da razmisle i o tome. Tome bi se divio. Najlakše je prigovoriti, nazvati nas gomilom kretena. A relevantno je. Jebiga, ajmo, kada već jebemo, neka uđe.
uspio napokon normalno otvoriti tvoj blog! baš mi je drago da si pisao o "postumno":-)
sad vidio... a ispred suglasničkih skupova u kojima je na drugom mjestu k ili g - npr. ka zgradi?
offtopic - onda se ovo "sa mnom" piše ovako odvojeno???? Pa ja mislim da smo mi učili da se to piše zajedno - "samnom" - hm...što se sve mijenjalo, tko bi to pohvatao...
Blue, pročitao si samo ono što si htio pročitati. Jest, nisam baš birao riječi, no smisao im je bio da niste kvalificirani procjenjivati vrijednost toga što radim. I zbog toga ja mogu napisati vrhunski post koji bi cijelu kroatistiku okrenuo naglavce - i nitko ovdje ne bi bio svjestan toga. Eventualno uzak krug specijaliziranih stručnjaka. Ali nagradili biste me zbog dobrih tagova! Zato sam i reagirao, jer mi se takav pristup učinio površnim. Nisam protiv izbora, daleko od toga. Niti vam niječem pravo da ga organizirate. Ali vijest je tvoja pa sam došao k tebi. Da ju je napisala Liby, zaputio bih se na njen blog. Ništa drugo. Svjesno ili nesvjesno, stavio si naglasak na pogrešne stvari. Druga je stvar vidiš li to. A tek treća - i nebitna - jesam li te trebao suptilnije upozoriti na tu "sitnicu". Ubuduće ću biti nježniji. ;)
Hm, ne čini mi se potrebnim rabiti "ka", Nezanimame. Taj slučaj, koliko znam, ne spominju, a nije baš da nemam literature. ;) Možda je to praznina u sustavu. Istražit ću malo pa eventualno dopuniti post. Ali izgovorih taj skup nekoliko puta i ne izgleda mi toliko teškim.
To se nikad nije mijenjalo, Beluccice. Ali možda ste vi trebali promijeniti profesora.
Dobar je ovaj blog, zaista možemo dosta toga nauiti. Trenutno se ne mogu ničega sjetititi, ali kada budem imala nedoumica, javit ću se u komentarima! Zapravo, sjetih se: Je li se kaže TRENUTNO ili TRENUTAČNO??? Hvala unaprijed na odgovoru....
spominje se npr. u silićevoj i pranjkovićevoj gramatici na str. 31 (t. 123)
Eh, da si barem pročitala treći zapis na ovoj stranici, Plava...
Je li? Samo je prolistah, ne i pročitah, Nezanimame. Odbila me na prvu loptu, zbog dijela o sintaksi. Ali proučit ću je, svakako, kako bih mogao objektivno procijeniti je li novi metajezik stvar gramatičarskog larpurlartizma, da tako kažem, ili doista objektivna potreba. Ipak, ne dijelim tvoje oduševljenje silnim mijenama. A pogotovo ne unošenjem govornoga jezika u standardni. Silić je tako svojedobno zabrljao stvar sa "živim" akuzativom, a Težak sa zamjenicama "ju" i "je". Naime, gramatika, za razliku od rječnika, nije deskriptivna nego preskriptivna, propisujuća, i zato griješiš u svom osvrtu. Gramatičari koji vele da "može i ovo i ono" nanose zapravo golemu štetu sustavu koji po svojoj prirodi mora biti strogo uređen i jednoznačan.
novosti su samo u odnosu na druge hrv. gramatike, inače u literaturi (pa i hrvatskoj) stoje već dosta dugo. nisam primijetio unošenje govornog jezika u standardni - na što misliš? ne razumijem zašto bi gramatika bila preskriptivna (razumijem da je moguće takvu gramatiku napisati), odakle sad to? silićeva i pranjkovićeva je deskriptivna, tako je zamišljena i tako je izvedena. nema u njoj "može i ovo i ono", tj. ima - ali ne u standardu. zamislili su je kao gramatiku sustava, u skladu s de saussureom i coseriuom... (kako to silić opisuje u tekstu "hrvatski jezik kao sustav i kao standard").
Eto, provjerih i dodah. :D
ma dobro, ja se javljam da malo brbljamo o ovim temama, mislim da to nije štetno, a i nadam se da ne misliš kako jedva čekam neki propust da bih se pravio pametan, u tom bih te slučaju lektorirao, hehe:-)
O čemu govorim? O Silićevim preporukama da Dinamo može pobijediti "Hajduka" i rečenicama poput "On ju gleda". To su primjeri iz govornoga jezika - uneseni u standardni. Užas. Možda je mom bivšem profesoru doista vrijeme za mirovinu, kako sam svojedobno napisao.
Odličan odličan odličan post !!! Da te nema valjalo bi te izmisliti
Ne znam jesi li vec pisao o tome, ali interesantno bi bilo imati clanak o nazivima odredjenih informatickih simbola, npr. @, /, \, |, #, $, &. Danas sam se zgrozio kad sam u jednoj reklami cuo "dablju-dablju-dablju-točka-nešto-točka-kom-sleš-nešto". Ili kad cujem "monkey" u nazivu e-mail adrese...
je, a "e-mail" ti ne smeta. :P @ vuce korijen jos iz latinskog (nastao spajanjem slova a i d od latinskog prijedloga "ad"), tako da ga i ne mozemo nazvati novim informatickim simbolom. :) no, sto se elektronske poste tice, rusi ga ovdje nazivaju malim psom, danci slonovom surlom, grci malom patkom, madjari crvom, poljaci svinjskim uhom, itd. :D prava zivotinjska farma. inace, monkey nema veze s majmunom vec je kratica od "monarch key", buduci da je isti kljuc imao gornji dio oblikovan kao poznati simbol. ali, svejedno, za vrijeme starih latina znacio je iznos, cijenu ili mjesto. sto dalje imas? kose crte, ravnu crtu (da, cak i u inf. literaturi tako prevode 'pipe', ali vidjeh i cesci naziv "cijev", doduse. :), povisilicu/ljestve (hash; povisilica je cesca kod nasih susjeda, zato i programski jezik c# cesto nazivaju cis, mi smo hrvati to povezali s lojtricama. :D) onda - dolar, cisto normalno i "i". :) nes ti problema. :D sve se moze kroatizirati kad se hoce. najbolje to radi zdenko skiljan. :D
O simbolu @ cijelo poglavlje ima Milica Mihaljević s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, ne da mi se to prepisivati. Uglavnom, ona se u nas najsustavnije bavila informatičkim nazivljem. Drugi je par opanaka koliko mi se njena rješenja čine dobrima. ;)
Zašto smo toliko preuzetni?-pita se jedna blogerica.Molim te objasni mi što je htjela napisati. Pozdrav, I WILL
Ne, ne smeta mi e-mail! Ni web stranica! Ali smeta mi kad se kaze "dablju" umjesto "duplo ve" i "sleš" umjesto "kosa crta" (Inace, nedavno sam dobio u ruke posjetnicu jedne osobe iz Poglavarstva Grada Osijeka gdje su telefon i telefaks nazvani brzoglas i brzolist...) Ocito, ni u cemu ne treba pretjerivati... I da, ako je "/" kosa crta je li onda "\" naopaka kosa crta?
pozdrav. molio bih te da u skladu sa svojim vremenom pregledaš finaliste u večernjim satima i daš svoje mišljenje kroz komentar. unaprijed zahvaljujem.
Radim, ali navratit ću. :)
Oprosti, Willie, skoro te zaboravih. ;) "Preuzetno" ima dva značenja: "zahtjevno", odnosno "samouvjereno", "samosvjesno".
Hvala,Scorpy.
zar dosad može imati navezak, dosada ima posve drugo značenje
Bah, tako neki "kroatisti" - i to posve ozbiljno - tumače da je jedno "kad", a drugo "kada". Smiješno. I žalosno, ponajprije. Postoji naglasak. A postoji i kontekst.
Blue, ne stigoh sinoć do vas, gužva mi je bila. Završio sam tek oko pola dva. No kad god budem mogao, pogledat ću nominirane blogove.
Dobro, a zašto nije "obvezan", nego je "obavezan"?
"Obvezatan", zapravo. Barem tako veli Samardžija. ;) Zašto? Nije mi legao u toj sintagmi, nikako. Ljepši mi je stari oblik. Hajde da je riječ o terminu, onda bih imao kakvo-takvo opravdanje. Ali nije, jer bi i pridjev tada bio određeni. A osim estetskih, nemam drugih argumenata, osobito ne jezičnih. Doduše, mogao bih se pozvati na Anića... :D
Iskreno rečeno, nisam pozorno proučila smisao, ali sad pročitah pa mi je jasno :) Na prvi sam pogled samo snimila ono "obavezan" pa nabrzaka samo htjedoh pitati zašto. Shvatila sam ono glede estetike. A jesi mustra, sad bi se već pozivao na Anića, ha? ;)) Nemoj ti meni kako vjetar puhne... ;D
Joooj, ne mogu te nikako smjestiti u ovu novu dizajnersku priču, uvijek brljavim kad ti ostavljam komentar. Ostao mi nepotpisan :x
Učiteljica hrvatskog jezika u osnovnoj školi naučila me stavljati a ispred s,š,z i ž pomoću rečenice: "Svaka žena šiti zna." To mi je ostalo za sva vremena...
Nikada ne bih rekao "ka kravi", "ka zgradi". Jako tuđe mi to zvuči. A može li uz tvoje "obavezno" i "obvezatno"? Pozdrav
Termini 'Obvezno pravo' i 'obveznica' su od nekada u hrvatskoj stručnoj literaturi. A 'oba veza' je doslo iz 'zna se' izvora. pa makar je 'estetski' bolje. Bilo bi dobro izdati 'Estetsku obradu hrvatskog jezika'.
... I da, ako je "/" kosa crta je li onda "\" naopaka kosa crta? ,,,,.... Ja bih rekao krivokosa crta! Kao da ima periku!
Puristi bi rekli da je isključivo "obvezatan", a ne "obavezan", što je donekle logično jer u primjerima kao što su "obveza" ili "sveza" nema naveska između prijedloga i imenice. Mišljenje da je "obveznica" novija riječ i hadezeovska izmišljotina krivo je, ona je mnogo starija. Ali... Jezično čistunstvo nije uvijek dobro i poželjno, pogotovo ako je riječ "obaveza" još vrlo živa, prisutna i u govoru i književnosti. S takvim stvarima treba biti oprezan jer riječi nikad ne treba osuđivati. Nisu one ništa krive, bez ljudi koji bi im udahnuli život, one su mrtve stvari, samo pojmovi na papiru.
ne kužim u čemu je problem s "ju", ako uzmenžmo u obzir od čega je došlo... /jon/ tj. j+nazalno o...
Doista - treba ti kava, pišeš gluposti. :D
Nikada ne bih rekao "ka kravi", "ka zgradi". Jako tuđe mi to zvuči. ..... To nisi komentirao!
Nemam što. Kako komu što "zvuči" nije (lingvistički) argument nego stvar estetike.
Razliku između obveze i obaveze prof. Pranjković objašnjava kako su obvezu nekad imala samo poduzeća i sl. pravne ustanove, a obAveza je bila širi pojam (koji se mogao odnositi na obične smrtnike i njihove obaveze/obveze, op. P.). S vremenom se obveza "proširila" te tako postala jedan (jedini?) pojam za ono što stoji pod obvezom ili obavezom.
A što je sa 'k početku', 'k bratu'. Teško izgovorivo, zar ne?
Razgovorno, "k" se sve češće izbacuje pa umjesto "Idem k liječniku" kažemo jednostavno "Idem liječniku", "Idem bratu", "Idem sestri". Oba su oblika pravilna, to su svojevrsne dublete.
SCORPY PIŠE: Kako komu što "zvuči" nije lingvistički argument. SLAŽEM SE!! . SCORPY PIŠE: Ljepši mi je stari oblik. I sada je to lingvistički argument. Nedosljedno u najmanju ruku!
Adame, čitaj pažljivije. Tu postoji i "ali", upravo zbog toga.
Možda bi ipak trebalo naći bolje rješenje za dvostruko ve. Morate priznati da "dvostruko ve, dvostruko ve, dvostruko ve" ipak zvuči predugo, odvlači pažnju i stvara komunikacijski šum. "veveve" je krivo. Talijani pak koriste "vuvuvu", što mi je bilo smiješno, al je bar kratko :)
Moje razmišljanje je sliedeće. Navezci u genitivu (za mužški rod jednine)iliti rodniku, -oga,-ega su nastavci i kako takovi, knjižški moraju dosljedno biti zapisivani (vriedi za pridjeve, zamjenice, imenice i brojeve). U dativu (datniku) i lokativu (mjestniku)za m.r.jed. nastavci su -om,-omu.U instrumentalu iliti oruđniku, množinski nastavci su -ima dočim jedninski -im,-ime. Za časovne odrednice "kada", "tada", "onda" i "sada", mogu se i ne moraju koristiti navedeni navezci. "Dosada" (pravilnije u obliku doslie) se piše oddvojeno ukoliko uključuje časovnu odrednicu, ili "dosada" za stanje duha. Poluglasni odrazi u -a (narječno -o, -e i -i) nisu izpravni pri svakomu priedlogu ili vezniku, naime, isti su ovisni o nasuprotivima glasovnima tvorbama (vriedi za sve glasovne skupine pri izbjegavanju udvajanja).
Brljaš u dijelu koji se odnosi na prilog i imenicu. Podsjeća me to na neke "kroatiste" koji rabe samo "kad", jer se u kadi, eto, kupamo. A to su gluposti.
nisam znala da postoji blog o hrvatskom jeziku :))

Add comment