REMEMBER BLEIBURG MASSACRE - DO NOT HATE - DO NOT FORGET ISKAZI - SVJEDOČANSTVA ISTINA O STRADANJU, MUČENJU I NEHUMANIM POSTUPCIMA OD STRANE SRBA PREMA HRVATIMA I MUSLIMANIMA NA PODRUČJU BOSNE I HERCEGOVINE CIJI JE KRAJNJI CILJ BIO STVARANJE ETNICKI ČISTE VELIKE SRBIJE....  - VIŠE
Blaiburg

 

Predstavljanje knjige KARDINAL HAULIK – PROROK JUGOSLAVENSKE PROPASTI


PREDSTAVNIK NACIONALNE MANJINE
 GRADA ZAGREBA
 I
MATICA SLOVAČKA ZAGREB
 
 
 
imaju čast pozvati Vas na
predstavljanje knjige
 
 
2010_03_15_kardinal_haulik_prorok_jugoslovenske_propasti.jpg
 
 
govore:
 
prof. dr. sc. VLADIMIR HORVAT  D.I.
prof. dr. sc. ZLATKO MATIJEVIĆ
i autor knjige
 

Četvrtak,  18. ožujka 2010. godine s početkom u 18:00   

u «Palači» Matice hrvatske, Strossmayerov trg 4


 
U glazbenom dijelu  nastupit će mješoviti pjevački zbor Industrogradnja pod ravnanjem prof. Tomislava Živkovića  s nekoliko izvedbi na hrvatskom i slovačkom jeziku.
 
 
 
PRIGODNI DOMJENAK NAKON PREDAVANJA!
prof. dr. sc. IVAN BIONDIĆ
ZAGREB. Livadićeva 4
tel./fax: + 385 (0) 1 23 35 905  
gsm.:  + 385 (0) 98 99 75 604
e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript
 
 
 
Ivan Biondić
 
KARDINAL HAULIK – PROROK JUGOSLAVENSKE PROPASTI
(Haulikotvorstvo Družbe Braća Hrvatskog Zmaja)
 
(Vlastita naklada i Znanstveno društvo za proučavanje podrijetla Hrvata, Zagreb, 2010.)
(temeljne teze)
 
«Imade ih, koji si mnogo obećavaju od sdruženja jugoslavenskih narodah.
… To po mojem osvjedočenju je stalno, da se tako važni pokret stvarih
ni bez prolivanja čovječje krvi i drugih mnogobrojnih nevoljah,
a ni bez upliva evropejskih velevlasti,
poimence francezke, ruske i englezke neće moći dogoditi.
U ostalom tko bi mogao uztvrditi
 da će otačbini našoj ovakovom velikom promjenom zapasti veća sloboda,
ili da će biti sretnijom, nego što bijaše kroz toliko vjekovah
svoga sjedinjenja s austrijanskom carevinom?
 Ja barma po duši nebi hotjeo za to jamčiti».
 
 
«Čovječji naime um klikće zvonkim glasom,
da je pravo svojine životno pravo čovječjega društva,
 koje da se ukine ili varkavim rovarenjem izvine,
eto ti jednim mahom podsjećene sve obrtnosti,
eto zape gotovo sve takmičenje u usavršavanju tjelesnih i duševnih sila,
nestade najmoćnijega dijelovima ljudskim poticala.
Komunizam, koji nije drugo nego nijekanje ovoga prava svojine [...]
 zaokrenuo bi vratom ne samo političkomu, nego i društvenom ljudskom životu.
 Bio bi to poguba naroda».
 
(Juraj Haulik, 1861.)
 
 
«Vrijeme u kojem je živio i djelovao prvi zagrebački nadbiskup
 u mnogočemu je slično i našem vremenu
 u kojem se pokušavaju osporavati mnoge etičke,
 moralne, kršćanske i nacionalne vrijednosti na kojima se rađala
 i na kojima počiva hrvatska povijest, kultura i civilizacija.
Neoliberalizam sa svim svojim predznacima
 pokušava potkopati kršćanski svjetonazor
 i isključiti vjerska i kršćanska načela iz javnoga života.
 Kako bi se vjernici mogli oduprijeti takvim utjecajima
koji slabe njihovo vjerničko i nacionalno zajedništvo,
potrebno je da se ugledaju na velikane iz naše prošlosti,
 među kojima se ističe nadbiskup i kardinal Juraj Haulik».
 
(Josip Bozanić, 2009.)

            1. Iako je ostavio duboki trag u vjerskom, društveno-političkom, gospodarskom i kulturno-prosvjetnom životu hrvatskog naroda (nacije), jednom obilježen kao «prvi jugoslavenski klerikalni vikač protiv komunizma» (Viktor Novak, Magnum crimen, Zagreb, 1948.), prvi je zagrebački nadbiskup i kardinal Juraj Haulik (1788.-1869.) postao indeks boljševičke hule i poznata hrvatskog zaborava. Štoviše, u predgovoru  pretiska  Magnum crimena (Beograd 1986.), Jakov Blažević spominje  Haulika kao «klerikalnog bukača» koji «usput rečeno i dandanas ima svoju ulicu u Zagrebu».
            2. Nakon demokratskih promjena 1990-ih prišlo se (pre)vrednovanju Haulikove uloge u modernizaciji i političkoj integraciji hrvatske nacije. U tom su, tragom povijesne istine, vjerojatno ne slučajno, iznimnu ulogu imali oni povjesničari (A. Szabo, J. Kolarić, D. Pavličević, N. Kujundžić, J. Kolanović, M. Bogović, Lj. Dobronić, S. Razum i dr.), što su bili, ili tijekom vremena postali, pripadatelji kruga Družbe «Braća Hrvatskog Zmaja».  S tim u svezi, iako ne uvijek namah prepoznatljivo, haulikotvorstvo je Družbe jedna od temeljnih njezinih stalnica.
 
Središnja  je teza ove knjige:

da bi, nakon početne historiografske, glede poznata hrvatskog zaborava,

a polazeći od svojih statutarnih  odrednica,

Družba trebala pobuditi i javnu rehabilitaciju kardinala Jurja Haulika.

Riječ je još o ranijoj  akciji (Haulik redivivus),

u kojoj je posebno  mjesto zauzeo prijedlog

da se zagrebački «Trg maršala Tita preimenuje Haulikovim trgom».

              3. Naime, na tom se trgu  simbolično može iščitavati zgusnuta drama moderne  hrvatske povjesnice (trg je dosad osam puta mijenjao ime), čije je dojduće «stoljeće smrti», upravo, proročki navijestio kardinal Juraj Haulik (v. gornji moto). U svezi s tim, on je  «zaslužio» trg,  čije današnje ime  («Trg maršala Tita»)  strši  u tropletu zapadne strane  «Lenucijeve (zelene)  potkove», iz najmanje sljedećih razloga:
            3.1. Duhovno-tvarni. Podižući neke od središnjih preporodnih ustanova hrvatske metropole, na južnim livadama i pasištima ondašnjega grada, gdje su danas smještene jedne od najljepših i najvećih javnih zgrada historicističke arhitekture 19. stoljeća u Zagrebu, (nad)biskup  Haulik prvi ostavlja neizbrisivi trag. Naime, oko prvotna «Stočnog trga», gdje danas zatičemo «Trg maršala Tita», nikle su ustanove i reprezentativne zgrade te amblematična skulptura (sv. Juraj), što je  (ne)izravno vezano uz Haulikovo ime.
            3.2. Nacionalno-kulturno identitetski. Osim što je  njegov «duhovno-tvarni vlasnik», uglavljen u troplet zapadne strane  «Lenucijeve (zelene)potkove»,   naspram ideološke,  njegovim  bi trgom ta povijesna  cjelina zaokružila  izvornu hrvatsku   uljudbeno-kulturnu i nacionalno-političku identifikaciju. Naime, uz sredozemni (Marulićev), Haulikov trg  bi svjedočio obnovljeni srednjoeuropski identitet,  koji se, onkraj importirana hrvatskoga «etnojezičnog jugoslavizma», iskazuje na crti suvremena  «političkog kroatizma» (Mažuranićev trg).
            3.3. Povijesni dug. Obilježavajući  taj amblematični trg imenom čovjeka koji je, kao preteča moderne Hrvatske, postavio «trajne temelje hrvatskog preporoda» (Agneza Szabo, 1999.), hrvatska bi se metropola i uopće hrvatski narod  (nacija) na  najbolji način odužila svojemu  prešućenom proroku jugoslavenske (komunističke) propasti. Haulik  bi tako  ostao i  vrelo nadahnuća i vječna opomena.
            4. Budući da   kardinal Haulik nije samo «vlasništvo» Družbe Braća Hrvatskog Zmaja, posve je izvjesno, da bi njegovu  javnu rehabilitaciju  podržale  i supotpisale mnoge  ustanove i udruge, posebice one, što su  po ovoj ili onoj  crti vezane uz ime ovoga velikana.  U svakom slučaju, onkraj dnevno-političkih (strančarskih) interesa, pokrenuta Haulikova javna rehabilitacija - napose, glede  preimenovanja spomenuta trga, što je na tragu i Građanske inicijative «Krug za trg» -  mogla bi  očekivati pozitivno rješenje, o čemu, dakako, odlučuje  svekolika politička volja građana  Zagreba, utjelovljena u njihovim gradskim vlastima.

 

< «   » >

Dodaj komentar


Sigurnosni kod
Osvježi

TRANSLATE


SURADNICI

majhen
sarunic
dragic
budimlic
grgic
ARGUS
NEIMENOVANI

Priopćenja u toku političkog progona HDZ-ove vlade,Ive Sanadera i haaškog tužiteljstva - Text

PRIJATELJI


MOLITVA SV. ANTI

logo_kap_dobrote.jpg

logo_dragovoljac.gif

panorama_360

logo_crospace.png

logo_safaric.jpg

logo_dnevni_list.jpg

logo_zagrebackim_ulicama_02.jpg

logo_pjesme_akordi_za_gitaru.jpg

KOMENTARI