Treba li ljudima dati ljudska prava

3034477423_8184e462c4_o

Foto: Kevin Wong/ Flickr

Cijeli naš internet prostor, uzimajući u obzir portale, forume, društvene mreže, zagađen je ogromnim količinama govora mržnje koji je upućen pojedinim skupinama: konstitutivni narodi, Romi, LGBTQI populacija, žene… Tko će biti meta govora mržnje ovisi o trenutnim događanjima u javnom životu u BiH. Ovisno o periodima, svi dođu na red u ovom vražjem kolu koje još nitko nije uspio zaustaviti.

Ono što se unatoč društvenim promjenama, dekriminalizaciji govora mržnje, educiranju javnosti nije promijenilo je govor mržnje upućen LGBTQI populaciji. Ne samo da se nije promijenilo nego je i “prešutno poželjno” sudjelovati u linču na osobe koje su javno rekle s kim su/žele spavati i ne stide se svog izbora. Ovakav način govora u pojedinim je grupama na internetu postalo kao davanje doprinosa društvu i bh zajednici.

Dekriminalizacija govora mržnje u BiH donijela je svijest o tome da žene, manjine, maloljetnike nije uredu zlostavljati. Kažu da nije. I dalje ih se zlostavlja samo se o tome više govori, pa je količina zlostavljačkih poruka reducirana. No sa ljudskim pravima LGBTQI populacije postoji problem zbog mišljenja velikog dijela populacije da će ljudsko pravo jednog čovjeka ugroziti prava drugog čovjeka.

Govor mržnje upućen LGBTQI populaciji

Govor mržnje je usmeni ili pisani govor koji se svodi na javno izazivanje ili prouzrokovanje mržnje prema određenoj skupini (ili pojedinoj osobi) zbog nekog njezinog određenja u svrhu stvaranja netrpeljivosti, razdora, diskriminacije i nasilja i/ili raspaljivanja već postojeće mržnje s time što se ona kroz javni govor mržnje razvija, jača i produbljuje.

Prema istraživanjima pripadnici LGBTQI populacije su “early adoptersi” odnosno osobe koje vrlo rano i u velikom procentu prihvaćaju i koriste nove tehnologije, njih čak 80%. Za razliku od njih heteroseksualne osobe tehnologiju koriste u procentu od 58%. Iz ovih je podataka jasno da je jedan od najmoćnijih poligona borbe za prava ove populacije upravo internet. Otud vjerojatno i velika pojava govora mržnje prema LGBTQI populaciji upravo na internetu, jer ih se može potući i poniziti na njihovom vlastitom terenu.

Ta ideja o ponižavanju drugog, drukčijeg i slabijeg manifestira se u stotinama i tisućama komentara na portalima, svi redom diskriminirajući. Objava najobičnije vijesti o održavanju neke info sesije koja čak nije ni najava događaja uzrokuje val od 1300 komentara na samo jednom portalu. Sve do jednog sadrži govor mržnje i diskriminirajuću retoriku. Lažna (!) anonimnost, napad na druge iz sigurnog okruženja, distanca od onog koga se napada i sigurnost da jedna od najranjivijih manjinskih skupina u BiH neće odgovoriti istom mjerom savršen su okidač za salve pogrda, psovki i preporuka šta bi se s takvima kao što su oni trebalo napraviti.

Sudeći po broju komentara može se pomisliti da se vodi žučna rasprava o tome treba li ljudima dati ljudska prava, ali ne! Svi ti komentari su samo najobičnije prostačenje koje nema nikakvu vrijednost u diskusiji.

Kada se govori o ljudskim pravima LGBTQI populacije u BiH javnost je podijeljena u dvije skupine: oni koji su gorljivi protivnici postojanja ovih ljudi i njihovih prava i oni kojih se to uopće ne tiče. U postu o zlostavljanju žena pomoću IK tehnologija istakla sam da je cilj zlostavljanja uvijek isti omalovažiti, uvrijediti, osramotiti ženu. Što je drukčije u ovom kontekstu, kada se govori o LGBTQI populaciji? Nijedan od objavljenih komentara od njih nekoliko tisuća nije potaknuo raspravu, nije donio neku dodatnu vrijednost članku i što je najvažnije nije toliko pametan da ga se njegov autor ne stidi javno potpisati. Cilj svakog komentara koji sadrži govor mržnje je omalovažiti, uvrijediti, osramotiti više nije ni važno koga. Ono što je važnije je da taj netko nema osnovno ljudsko pravo koje mu pripada. Da li je to Rom, žena, gay uopće nije bitno jer nijedan_na pripadnik_ca ove skupine ne može ostvariti kvalitetan život u društvu u kojem se osnovna ljudska prava ne poštuju.

irena@publicrelations.ba'

Vodila PR i Social Media kampanje za domaće brendove, političke stranke, nevladine organizacije. Piše blog o odnosima s javnošću, komunikaciji i društvenim mrežama na PublicRelations.ba.

Facebook Twitter LinkedIn 

Related Posts

Prijavite se na naš newsletter

Priključite se našoj listi kako bi primali najnovije vijesti od našeg tima.

You have Successfully Subscribed!

Shares
Share This

Share This

Share this post with your friends!

Shares