Hrvatska numizmatika

24 milijuna kuna za kinesku novčanicu s greškom

Jedan stanovnik kineskog grada Wuhu je doživio šok kada je otkrio da ga jedno slučajno otkriće može učiniti milijunašem. Naime, sretnik je došao u posjed naizgled obične optjecajne novčanice od 100 yuana iz 1999. kakvih u optjecaju kola na milijune, ali s jednom razlikom - portret Mao Ce Tunga na novčanici je okrenut naopako.

Više na: 24 milijuna kuna za kinesku novčanicu s greškom


Otkup svih vrsta kineskih kovanica i novčanica - isplata odmah!
Tel: +385 (0)95 858 6377; e-mail: info@monetalis.hr

Novi srebrnjaci i zlatnici povodom 200. obljetnice rođenja Josipa Jurja Strossmayera

Hrvatska narodna banka izdala je zlatni i srebrni kovani novac u povodu obilježavanja 200. obljetnice rođenja Josipa Jurja Strossmayera (1815. – 2015.), znamenitoga đakovačkog biskupa i mecene, utemeljitelja središnjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija, koji je osobito poznat po promicanju kulture i radu u području kulture.

Prigodni zlatni kovani novac izdaje se u apoenu od 20 kuna, u količini ne većoj od 2.000 komada i u ukupnoj svoti ne većoj od 40.000,00 kuna.

Prigodni srebrni kovani novac izdaje se u apoenu od 200 kuna, u količini ne većoj od 2.000 komada i u ukupnoj svoti ne većoj od 400.000,00 kuna.

Više na: Novi srebrnjaci i zlatnici povodom 200. obljetnice rođenja Josipa Jurja Strossmayera


Otkup zlatnika, srebrnjaka i starog novca - isplata odmah!
Tel: +385 (0)95 858 6377; e-mail: info@monetalis.hr

Odlikovanja u svijetu

Odlikovanja, vidljivi znak priznanja za rad, djela ili podvige, izvršene u miru ili ratu, koja, po ocjeni dodjeljivača, zaslužuju javno priznanje i isticanje. Odlikovanja imaju, za razliku od nagrada, prvenstveno moralni značaj, ali u mnogim zemljama nosioci nekih visokih odlikovanja dobivaju i određene privilegije. Svojim simboličnim nazivima, izborom i namjenom, odlikovanja nedvosmisleno odražavaju socijalno-klasni interes onoga tko ih ustanovljuje i dodijeljuje. To potvrđuju i mnogi primjeri djelomičnih izmjena ili potpunog ukidanja starih i ustanovljenja novih odlikovanja u više zemalja i država Evrope i svijeta koje su u svom historijskom razvitku doživljavale manje ili veće društvene promjene ili revolucije. Postoje, uglavnom, dva oblika odlikovanja: medalje (pr. tal. medaglia) i ordeni (pr. lat. ordo: red). Medalje vuku svoje porijeklo još iz antičkog doba, a slične su raznim metalnim ukrasnim predmetima. U rimskoj vojsci takvi nagradni predmeti nazivani su phalerae i bili su dodjeljivani hrabrim i zaslužnim vojnicima. U većini država medalje su odlikovanja, po pravilu, niža po rangu od ordena. Imaju najčešće kružni ili elipsasti oblik, a izrađene su od raznih metalnih legura, katkad i od srebra i zlata, a dosta često su samo posrebrene ili pozlaćene. Nose se obješene na trakama koje se pričvršćuju na grudi.

Više na: Odlikovanja u svijetu

Usluge prevođenja na više svjetskih jezika. Tel: +385 (0)98 629 096.

Odlikovanja Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije

U narodnooslobodilačkom ratu, Ukazom od 15.VIII 1943. godine, Vrhovni štab NOV i POJ ustanovio je šest odlikovanja za pripadnike Narodnooslobodilačkog pokreta, i to: Orden narodnog heroja, Orden partizanske zvijezde (I, II i III reda), Orden narodnog oslobođenja, Orden za hrabrost, Medalja za hrabrost i Orden bratstva i jedinstva.

Prvi dokument o dodjeli odlikovanja je Odluka Predsjedništva AVNOJ-a

Više na: Odlikovanja Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije

Ustanovljavanje ordena narodnog heroja

Prije ustanovljavanja Ordena narodnog heroja postojalo je zvanje narodnog heroja, koje je ustanovljeno u prvoj godini narodnooslobodilačkog rata (Bilten Vrhovnog štaba br. 12-13 za decembar 1941. - januar 1942. godine).

Od početka narodnooslobodilačke borbe do ustanovljenja Ordena, zvanje narodnog heroja imala su 22 pripadnika Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije. Ukazom o ustanovljenju Ordena narodnog heroja istovremeno je riješeno da svi borci, komandiri, komandanti i politički komesari koji su do tada nosili zvanje narodnog heroja dobiju Orden narodnog heroja.

Više na: Ustanovljavanje ordena narodnog heroja

Susret filatelista i numizmatičara u Zagrebu u 2015.

U Pučkom otvorenom učilištu u Zagrebu, Vukovarska 68, održavaju tradicionalni numizmatičko-filatelistički susreti na kojima imate priliku sresti kolege iz kolekcionarskog svijeta, nešto nabaviti za svoju zbirku, prodati ili zamjeniti.

Sajam je dobra prilika za upoznavanje sa širim krugom numizmatičara koje možda nećete sresti na internetu, pa Vam svakako preporučamo da ga posjetite.

Više na: Susret filatelista i numizmatičara u Zagrebu u 2015.

Barbarski novci

U zadnjih pola stoljeća pokazuju numizmatičari i sabirači sve veći interes za tzv. barbarske novce.

Barbarski novci dobili su taj naziv iz dva razloga: prvi je taj što nisu u slici i oznakama odgovarali klasičnim grčkim i rimskim monetama, već su najčešće bili bez ikakvih oznaka, a slike grubo (barbarski) izrađene uz dodatke raznih fantastičnih i nerazumljivih figura. Drugi je razlog što su ih kovali narodi (plemena) koji su nazivani barbarima.

Barbarima su nazivali stari Grci sve nehelenske narode i plemena. Kasnije su taj naziv preuzeli Rimljani za narode i plemena izvan grčko-rimskog kulturnog područja.

Više na: Barbarski novci

Optjecaj dubrovačkog novca

Dubrovački su se novci u prvome redu kovali za potrebe domaćega pučanstva, pa zato su uvijek nesmetano kolali u granicama dubrovačke države, a jedina je zabrana koja je u tome pogledu izdana, što je g. 1303 — po svoj prilici samo za neko vrijeme — naređeno da niko ne smije držati kod kuće više od 5 perpera u mincama, čime se baš htjelo spriječiti da pojedini ne nagomilavaju previše sitnog novca i time otežavaju promet. Amo ide još i to što je g. 1452 naređeno da svi koji imaju preko 50 perpera u dobrim dinarima moraju ih dati u državnu kasu ili u banke i mijenjati u dukate.

Više na: Optjecaj dubrovačkog novca

Što treba znati prilikom prodaje numizmatike?

Numizmatički predmeti, kovani i papirni novac su kao i svaka druga roba na tržištu i njihovu trenutnu cijenu određuje odnos ponude i potražnje. Što je neki primjerak rjeđi, to je manja ponuda i tržišna cijena je veća. Što je ponuda veća, manja je potražnja, pa je i cijena manja. Isto tako, među kolekcionarima postoje popularna područja, pa je takva numizmatika cjenjenija u odnosu na kovanice i novčanice koje nisu toliko popularne. Postoji i čitav niz drugih čimbenika, ali ovo su oni glavni.

Ovdje obrađujemo nekoliko pitanja koje si postavljaju svi oni koji žele prodati neke kovanice ili novčanice koje posjeduju.

Više na: Što treba znati prilikom prodaje numizmatike?

Gdje zamjeniti stare nizozemske guldene?