I. O b r a z l o ž e nj e

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKEUŠ

I. O b r a z l o ž e nj e

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-1

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

UVOD Obveza izrade Prostornog plana uređenja Općine utvrđena je člankom 23. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine, broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) i Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru općine Mikleuš iz 2003. godine (Sl. glasnik općine Mikleuš 1/03) Prostorni plan uređenja Općine sadrži osnove razvitka u prostoru, ciljeve prostornog uređenja, namjenu prostora, mjerila, smjernice, mjere i uvjete za korištenje, zaštitu i uređivanje prostora i druge elemente od važnosti za područje Općine. Nosilac izrade Prostornog plana uređenja Općine je općina Mikleuš, a izrađivač Zavod za prostorno uređenje Virovitičko-podravske županije. Sadržaj i način izrade Plana određeni su Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (Narodne novine, broj 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04). U okviru izrade Prostornog plana uređenja općine Mikleuš korištene su, između ostalih, i slijedeće studije i elaborati: -

Studija potencijalnosti mineralnih sirovina Virovitičko-podravske županije (Instituta za geološka istraživanja, Zagreb, Zavod za mineralne sirovine, 1998.god.) Potencijalna geotermalna energija Virovitičko-podravske županije (Institutu za geološka istraživanja, Zagreb) Studija odvodnje područja vodne zajednice «Virovitička podravina» Virovitica, 1973.god. Studija opskrbe zemnim plinom županije Virovitičko-podravske (Coning inžinjering d.d. Varaždin – T.D. 4497/94) Elaborat o zbrinjavanju otpada (Zavod za prostorno uređenje) Seizmičnost područja (Geofizički zavod PMF Sveučilišta u Zagrebu, 1980. god.) Kompleksno definiranje geoloških odnosa Slavonskoga gorja s prikazom mineralnih sirovina (Institut za geološka istraživanja, Zagreb, 1990.god.) Krajobrazna obilježja Virovitičko-podravske županije (Zavod za urbanizam Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu) Konzervatorska podloga (Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulture, Konzervatorski odjel u Požegi) Lovnogospodarska osnova Građevinsko tehnička studija podravske brze ceste (IGH Osijek, 2003.god.)

Prilikom izrade ostvarena je suradnja s Ministarstvom kulture, Ministarstvom poljoprivrede i šumarstva i vodnog gospodarstva, Državnom geodetskom upravom, Uredima državne uprave, Općinom Mikleuš, Županijskom upravom za ceste, TK Centrom Virovitica, Hrvatskim vodama, Hrvatskim šumama, Komrad d.o.o. Slatina, Lovačkim udrugama, te brojnim pojedincima.

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-2

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

1. POLAZIŠTA

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-3

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Općine u odnosu na prostor i sustave Županije i Države Općina Mikleuš nalazi se u jugoistočnom dijelu Virovitičko-podravske županije, na prostoru Slavonskog gorja. Sa sjeverne strane graniči sa općinom Nova Bukovica, sa istočne i južne strane sa općinom Čačinci, a sa zapadne s općinom Voćin.

Slika 1. Položaj općine Mikleuš u Virovitičko-podravskoj županiji

Općina Mikleuš jedna je od manjih općina u Virovitičko-podravskoj županiji, sa površinom od 35,29 km2, što predstavlja 1,74 % površine Županije. Broj stanovnika, prema Popisu iz 2001. godine je 1.701, a gustoća naseljenosti 48 st/km2.

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-4

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru U općini Mikleuš se nalazi pet naselja i to Balinci, Borik, Četekovac, Čojlug i Mikleuš. Naselje Mikleuš je sjedište općine Mikleuš.

OPĆINA NOVA BUKOVICA

OPĆINA VOĆIN

BORIK BALINCI ČE

MIKLEUŠ

TE K C OVA

ČOJLUG

OPĆINA ČAČINCI

Slika 2. Naselja u općini Mikleuš

a) Površina U strukturi ukupnih površina najviše su zastupljene oranice sa 25,33 km2. Slijede šume sa 5,85 km2 i vode sa 0,43 km2. Ukupna površina građevinskih područja je 4,97 km2, odnosno 14,08 % površine Općine.

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-5

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

Tablica 1. Red. Općina Mikleuš broj 1. Površina 2. Dužina državne granice 3. Dužina županijske granice 4. Dužina općinske granice 5. Dužina granica općine ukupno 6. Udaljenost krajnjih točaka zapad-istok (A) 7. Udaljenost krajnjih točaka sjever-jug (B)

Jed. mjere km2 km km km km km km

35,29 41,68 41,68 10,48 7,95

%u Županiji 1,74 14,24 13,61

% od površine Općine 19,81 23,32 5,72 12,02 39,13 100

% od površine Županije 0,35 0,41 0,09 0,21 0,68 1,74

Tablica 2. Red. broj 1. 2. 3. 4. 5.

Prostorna jedinica NASELJE

Površina km2

Balinci Borik Četekovac Čojlug Mikleuš Ukupno:

6,99 8,23 2,02 4,24 13,81 35,29

Izvor podataka: Ured državne uprave Virovitičko-podravske županije, Služba za gospodarstvo, Pododsjek za statistiku

BALINCI BORIK ČETEKOVAC ČOJLUG MIKLEUŠ

Grafikon 1. Udio površina naselja u ukupnoj površini Općine

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-6

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

b) Stanovništvo Na prostoru općine Mikleuš živjelo je prema Popisu stanovništva 2001. godine 1.701 stanovnika, što čini udio od 1,82 % u ukupnom stanovništvu Virovitičko-podravske županije. Tablica 3. Ukupan broj stanovnika 1991. 2001. 2.291 1.701

Gustoća naseljenosti (st/km2) 1991. 2001. 65 48

Broj domaćinstava 1991. 652

2001. 559

Broj stanova 1991. 750

2001. 653

Izvor podataka: Ured državne uprave Virovitičko-podravske županije, Služba za gospodarstvo, Pododsjek za statistiku

STANOVNICI

STANOVI

DOMAĆINSTVA

POVRŠINA POPIS 1991

MIKLEUŠ

POPIS 2001

POPIS 1991

POPIS 2001

1991

2001

GUSTOĆA NASELJENOSTI

Zbirna tablica 1. (N.N. br. 106/98)

km2

%

BROJ

%

BROJ

%

BR.

%

BROJ

%

BROJ

BROJ

BROJ st/km2

35,29

100

2.291

100

1.701

100

750

100

653

100

652

559

48

6,99 8,23 2,02 4,24 13,81

19,81 23,32 5,72 12,02 39,13

295 527 311 86 1.072

12,88 23,00 13,57 3,75 46,80

93 420 252 22 914

5,47 24,69 14,81 1,29 53,74

Općina Ukupno: Naselja

Balinci Borik Četekovac Čojlug Mikleuš

39 133 77 9 301

Izvor podataka: Ured državne uprave Virovitičko-podravske županije, Služba za gospodarstvo, Pododsjek za statistiku

Zbirna tablica 2. (N.N. br. 106/98) POVRŠINA MIKLEUŠ km2

udio %

STANOVNICI POPIS 1991 BROJ %

POPIS 2001 BROJ %

GUSTOĆA NASELJENOSTI 1991 2001 BROJ BROJ

OBALNO _ _ _ _ _ _ _ _ čl.45. ZPP OTOČNO _ _ _ _ _ _ _ _ čl.45. ZPP KONTINENTALNO _ _ _ _ _ _ _ _ GRANIČNO 35,29 100 2291 100 1071 100 65 48 OSTALO 35,29 100 2291 100 1071 100 65 48 OPĆINA Ukupno: Izvor podataka: Ured državne uprave Virovitičko-podravske županije, Služba za gospodarstvo, Pododsjek za statistiku

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-7

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

c) Naseljenost Općina Mikleuš obuhvaća pet naselja: Balinci, Borik, Četekovac, Čojlug i Mikleuš. Tablica 4. Red. Prostorna jedinica broj NASELJE 1. Balinci 2. Borik 3. Četekovac 4. Čojlug 5. Mikleuš Ukupno:

1981. 318 630 358 93 981 2.380

Broj stanovnika 1991. 295 527 311 86 1.072 2.291

2001. 93 420 252 22 914 1.701

Izvor podataka: Ured državne uprave Virovitičko-podravske županije, Služba za gospodarstvo, Pododsjek za statistiku, Popis stanovništva 2001.god.

BALINCI BORIK ČETEKOVAC ČOJLUG MIKLEUŠ

Grafikon 2. Udio broja stanovnika po naseljima u ukupnom broju stanovnika Općine

Tablica 5. Red. broj 1. 2. 3. 4. 5.

Gustoća naseljenosti (st/km2) 13 51 125 5 66 48

Naselje Balinci Borik Četekovac Čojlug Mikeuš Ukupno:

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-8

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

Tablica 6. Dobna struktura stanovništva (prema popisu 2001.g.) 0 – 14 15 – 29 i 30 – 49 320 988

dob (godine) broj st.

50 i više 393

Izvor podataka: Ured državne uprave Virovitičko-podravske županije, Služba za gospodarstvo, Pododsjek za statistiku

Tablica 7. Prostorna jedinica NASELJE

Red. broj 1. 2. 3. 4. 5.

Balinci Borik Četekovac Čojlug Mikleuš Ukupno:

Broj stanovnika 1991.

2001.

Površina km2

295 527 311 86 1.072 2.291

93 420 252 22 914 1.701

6,99 8,23 2,02 4,24 13,81 35,29

Gustoća naseljenosti st/km2 (2001.) 13 51 125 5 66 48

Izvor podataka: Ured državne uprave Virovitičko-podravske županije, Služba za gospodarstvo, Pododsjek za statistiku

Tablica 8. do 200 2

Veličine naselja (prema broju stanovnika) 201-500 501-1000 1001-3500 3501-10.000 2 1 0 0

10.000 i više 0

Izvor podataka: Ured državne uprave Virovitičko-podravske županije, Služba za gospodarstvo, Pododsjek za statistiku

Tablica 9. Red. broj 1. 2. 3. 4. 5.

Prostorna jedinica NASELJE

Površine građevinskih područja naselja (ha) 44,93 126,13 35,38 32,52 257,94 496,90

Balinci Borik Četekovac Čojlug Mikleuš Ukupno:

Napomena: Postojeće stanje prije donošenja ovog Plana

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-9

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

Tablica 10. Prostorna Red. jedinica broj NASELJE 1. Balinci 2. Borik 3. Četekovac 4. Čojlug 5. Mikleuš Ukupno:

DUŽINA GRANICA NASELJA granica naselja

župan. granica

državna granica

ukupno km

Površina km2

13,74 17,55 8,14 8,86 27,55 75,84

6,99 8,23 2,02 4,24 13,81 35,29

STANOVNIKA

1991.

2001.

295 527 311 86 1.072 2.291

93 420 252 22 914 1.701

Izvor podataka: Prostorni plan Županije i Ured državne uprave Virovitičko-podravske županije, Služba za gospodarstvo

1.1.1.2. Područje od posebnog interesa za Državu Zakonom o područjima posebne državne skrbi utvrđena su područja o kojima Republika Hrvatska posebno skrbi i poticajne mjere za njihovu obnovu i razvitak. Na području Općine Mikleuš to su sva naselja.

PITOMAČA

PODRUČJA OD POSEBNOG INTERESA ZA DRŽAVU LUKAČ ŠPIŠIĆ BUKOVICA

GRADINA

VIROVITICA

SUHOPOLJE

SOPJE

ČAĐAVICA

SLATINA

Teritorij grada ili općine neposredno uz državnu granicu i ako je sjedište grada/općine udaljeno do 10 km od granice Brdsko-planinska područja (prostori) iznad 300 m nadmorske visine i brdska područja utvrđena posebnim propisima

CRNAC NOVA BUKOVICA

VOĆIN MIKLEUŠ ČAĆINCI ZDENCI

ORAHOVICA

Cjelokupni prostor područja uz rijeku Dravu udaljenosti 500 m zračne udaljenosti od obalne linije Gradska i općinska sjedišta

Slika 3. Područja od posebnog interesa za državu

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-10

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke 1.1.2.1. Zemljopisna obilježja a) Geološka obilježja Prostor općine Mikleuš karakterizira složena geološka građa. Područje Općine možemo u grubo podijeliti na dvije reljefno različite cjeline: ravničarski dio i brdski dio (Slavonsko gorje). Konačnim formiranjem reljefa i procesima erozije i denundacije nastali su deluvijalno proluvijalni i aluvijalni sedimenti, koji pokrivaju dolinska i nizinska područja. Područje Slavonskog gorja predstavlja geološki najsloženije i najinteresantnije područje sjeverne Hrvatske. U geotektonskom smislu tu su utvrđeni tragovi svih značajnijih orogenetskih zbivanja. Najstarije stijene ovog područja su prekambrijski metamorfiti stvarani u geosinklinalnim uvjetima sedimentacije s jasnim karakteristikama vulkanske aktivnosti. Kasnijim procesima metamorfozne stijene su retrogradno izmjenjene i kataklizirane. Glavnu masu čine gnajsevi s granatom, staurolitom, rjeđe distenom i silimanitom. Cijelo područje Općine nalazi se u području maksimalno opaženog intenziteta potresa od 7° MCS skale.

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-11

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

b) Pedološka obilježja

Slika 4. Namjenska pedološka karta

Legenda: 19 - kiselo smeđe na praporu ili holocenskim nanosima 27 - pseudoglej na zaravni 28 - pseudoglej obrončani 29 - pseudoglej obrončani 43 - močvarno glejno djelomično hidromeliorirano tlo 47 - pseudoglej-glej, djelomično hidromeliorirano tlo Red i klasa pogodnosti: P3 (19, 27, 28, 29) - ograničeno obradivo tlo N1 (43 i 47) - privremeno nepogodna tla za obradu

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-12

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

c) Obilježja reljefa Reljef prostora općine Mikleuš, podijeljen je na dva osnovna tipa. Sjeverni dio je nizinski, a rubni jugozapadni dio su obronci Slavonskoga gorja. Nizinski dio je prostor vrlo male reljefne energije, ali je cjelovit prostor, koji zbog pretežno lesnog pokrova, kao i ocjeditosti, predstavlja agrarno najvrijedniji dio. Masiv Papuka ima jasno izraženu stopu početka uzdizanja. Uzdizanje u jugozapadnom zapadnom dijelu je niže i blaže razvedeno.

Slika 5. Reljefno obilježje Općine

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-13

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

d) Hidrografska obilježja Brdsko-ravničarski vodotoci su snježno-kišnog režima u hladnom razdoblju godine. Oni su bujičnog karaktera pa u vrijeme kiša dovode s brdskog dijela sliva mnogo vode i nanosa koji se taloži na nizinskom dijelu. U nizinskom dijelu vodotoci su uređeni, regulirani i redovito se održavaju. Specifični vodni resurs predstavljaju geotermalne vode iz dubljih dijelova zemlje. Na njihovo postojanje ukazale su istražne bušotine za naftu i plin i potrebno je izvršiti daljnja istraživanja na ovom području. Ukupna površina općine Mikleuš na području Vodnogospodarske ispostave za slivno područje Karašice i Vučice iznosi 3.262,76 ha. Kanalsku mrežu na ovom području čine kanali III i IV reda ukupne dužine 34,969 km. Prosječna dubina kanala III i IV reda iznosi 1,50 m, a prosječna širina 8,00 m.

Slika 6. Krajolik

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-14

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

Tablica 11. Popis vodotoka i melioracijskih kanala na području općine Mikleuš. R.br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. 38. 39. 40. 41. 42.

Dužina km

Vodotok, kanal ili bujica Crnje IV Crnje V Crnje VI Jablan Kruščik Kruščik I Kruščik II Kruščik III Lug IIa Lug IIb Lug IIIa Lug I Lug II Lug III Lug IV Matekovica I Matekovica II Matekovica III Matekovica IV Matekovica V Mostić I Mostić II Mostić III Mostić IV Mostić V Mikleuš I Mikleuš II Mikleuš III Ogr. Matekovice I Ogr. II Matekovice I Petrovac XIV Petrovac XVII Petrovac XVIII Petrovac XIX Progon I Progon II Spojni kanal-Slijepa Rijeka Švabice Švabice I Strečica Urije Urije II UKUPNO:

0,280 0,570 0,425 0,550 1,150 0,950 1,000 1,350 0,450 0,250 0,120 1,000 0,750 0,750 0,460 4,390 0,360 0,930 0,508 0,750 0,938 0,690 0,475 0,307 0,410 0,750 1,320 0,160 0,410 0,260 0,540 0,570 0,850 1,616 0,400 0,430 0,350 1,900 0,625 0,475 0,550 1,100 34,969

Izvor podataka: Hrvatske vode, VGO Osijek, Vodnogospodarska ispostava «Karašica-Vučica» Donji Miholjac

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-15

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

e) Klimatska obilježja Klimatske osobine prostora općine Mikleuš mogu se okarakterizirati kao klima kontinentalnog tipa. Na području Općine ne postoje stalne meteorološke postaje, pa se koriste podaci najbližih okolnih i daju relativno dobar uvid u osobine klime na području Općine. Temperatura zraka Prosječna godišnja temperatura zraka na ovom području kreće se od 100 do 11C. Prema tome srednja godišnja temperatura amplituda iznosi od 22ºC do 23ºC, što govori u prilog kontinentskim značajkama područja. U siječnju i veljači, kada nad panonskim prostorom prevladava anticiklonalno strujanje zraka sa sjevera i sjeveroistoka, bilježe se i najniže temperature. Ljeta mogu biti vrlo topla, naročito srpanj i kolovoz. Mraz se isključivo koncentrira u hladno doba godine. Pojavljuje se u kasno proljeće (svibanj), nepovoljno djeluje na rast mnogih poljodjelskih kultura. Reljefna otvorenost prema sjeveru utječe da vjetrovi na području općine Mikleuš pušu pretežito iz sjevernog kvadranta. Najčešći i najsnažniji su oni iz SZ-nog i SI smjera. Izraženo je osim toga i strujanje zraka iz JZ smjera. Srednja mjesečna i godišnja temperatura zraka u°C (prosjek 12 godina 1980-1991.): mjesec

I

II

III

IV

V

VI

VII

VIII

IX

X

XI

XII

god.

temp.

-0,8

1,0

6,4

11,0

16,0

19,3

21,6

21,0

17,7

11,8

4,7

1,4

10,9

Apsolutne maksimalne i minimalne temperature zraka: mjesec

I

II

III

IV

V

VI

VII

VIII

IX

X

XI

XII

god.

max

15,2

19,4

25,5

26,5

31,9

36,0

39,9

37,8

35,1

28,2

24,2

18,6

39,9

min

-21,3

-27,5

-19,3

-9,1

-1,2

2,4

5,4

5,5

-0,2

-3,3

-11,9

-7,3

-27,5

Srednji mjesečni broj hladnih, studenih i ledenih dana: mjesec

I

II

III

IV

V

hlad.d

23,3

18,5

15,2

4,2

0,3

stud.d

7,9

6,7

led.d

5,0

6,1

VI

VII

VIII

IX

X

XI

XII

god.

0,1

2,2

9,1

17,6

90,5

1,2

0,5

3,4

19,7

0,6

0,2

0,2

12,1

Izvor podataka: Meteorološka stanica Donji Miholjac

Oborine Srednja mjesečna i godišnja količina oborina u mm po godišnjim dobima i u vrijeme vegetacijskog razdoblja (prosjek 12 godina 1980.-1991.):

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-16

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

mjes.

I

II

III

IV

V

VI

VII

VIII

IX

X

XI

XII

god.

mm

41

35

48

48

67

78

50

610

40

50

57

43

618

Izvor podataka: Meteorološka stanica Donji Miholjac

Proljeće mm % 201 24

Ljeto mm % 281 33

Jesen mm % 195 23

Zima mm % 162 19

Veg.raz. mm % 494 59

God. mm % 839 100

Homogenost klimatskih prilika temeljna je značajka prostora općine. Mala reljefna energija svakako je pri tome odigrala najznačajniju ulogu. Primarni maksimum padalina ja krajem proljeća i početkom ljeta, a sekundarni u jesen. Nepovoljna okolnost su česta odstupanja u padalinskom režimu i činjenica da se najveći broj dana s tučom koncentrira u vegetacijskom razdoblju. Snježni se pokrivač ne zadržava dugo. Oblačnost je najveća u jesenskim i zimskim mjesecima. Relativno velika količina padalina i istodobno prosječna mala oblačnost u vegetacijskom razdoblju (01. IV-30.IX) upućuje na njihov pljuskoviti karakter u tom dijelu godine. Minimum padalina javlja se kasno u ljeto, početak jeseni i u tijeku zime. Raspored padalina u tijeku vegetacijskog perioda pogoduje većini poljodjelskih kultura. Obilježja ovog tipa klime su i česta odstupanja od režima padalina, što može rezultirati pojavama suše ili suviškom padalina koje ako se jave u kasno proljeće ili rano ljeto negativno utječu na prinose poljodjelskih kultura. Padaline u obliku snijega javljaju se u prosincu, siječnju i veljači. Srednji mjesečni i godišnji broj dana sa snijegom 1,0 cm: mjesec X XI XII I II br.dana 0,2 0,8 3,0 5,4 5,3 Srednji mjesečni i godišnji broj dana sa snijegom na tlu: mjesec XI XII I II br.dana 0,3 3,2 10,0 10,0

III 3,5

III 3,2

IV 0,6

IV 0,1

god. 18,8

god. 26,8

Vlaga zraka Prosječna mjesečna vrijednost relativne vlage zraka je 70%. Strujanje zraka Najučestaliji vjetrovi su iz sjevernog kvadranta. Prema godišnjoj ruži vjetrova najdominantniji su vjetrovi jugozapadnog, južnog i sjevernog smjera, i na njih otpada 52,7%. Ukupni godišnji broj dana s jakim vjetrom (6 bofora) je svega 0,4%, što je gotovo beznačajno, a ako se pojavljuju onda je to u ljetnim mjesecima. Olujni vjetrovi na ovom području su rijetki, što znači da ih možemo potpuno isključiti. Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-17

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

Naoblaka i insolacija Pojave oblačnosti najčešće su u jesenskim i zimskim mjesecima. Relativno veća količina padalina i prosječno mala oblačnost u vegetacijskom razdoblju, ukazuju na pljuskovit karakter padalina u tom dijelu godine. Meteorološke pojave Najveći broj dana s mrazom javlja se u zimskom, a manje u jesenskom i proljetnom dijelu godine. Najveće štete nastaju ako se mraz pojavi početkom travnja, tj. u vegetacijskom razdoblju. Broj dana s mrazom po mjesecima i godišnje: mjesec broj dana

I 1,2

II 2,3

III 4,0

IV 2,1

V 1,1

VI

VII VIII

IX 0,5

X 2,2

XI 3,2

XII 2,9

god. 19,5

Pojave magle su također karakteristične za jesenske i zimske mjesece, a ukupni godišnji broj dana s maglom iznosi 11,5 dana.

1.1.2.2. Osnovne kategorije korištenja zemljišta Površinski vegetacijski pokrov čine obradive površine, livade i šume. Ostali prostor čine vode, izgrađena površina, ceste, putovi, željeznice i ostalo. Tablica 12. Osnovne kategorije korištenja zemljišta (km2) Poljoprivredno zemljište 26,96

Šume

Vode

5,85

0,43

Zgrade i dvorišta, ceste i putovi, željeznice 1,99

Ostalo 0,06

Izvor podataka: Državna geodetska uprava

Tablica 13. Obradive površine km2 %

Oranica i vrt

Voćnjak

Vinograd

Livada i pašnjak

Ukupno

25,33 93,95

0,43 1,59

0,49 1,82

0,71 2,64

26,96 100

Izvor podataka: Državna geodetska uprava

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-18

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

oranica i vrt voćnjak vinograd livada i pašnjak

Grafikon 3. Postotak oranica, vrtova, voćnjaka, vinograda, livada i pašnjaka u odnosu na cjelokupnu poljoprivrednu površinu Tablica 14. ukupno 26,96 76,40 % u Općini

Poljoprivredne površine km2 obradive 26,25 74,38 % u Općini

ostale 0,71 2,02 % u Općini

Izvor podataka: Državna geodetska uprava

1.1.2.3. Područja pretežitih djelatnosti u odnosu na prirodne i druge resurse a) Gospodarstvo Iz Kataloga razvojnih projekata za Virovitičko-podravsku županiju za područje općine Mikleuš, izdvojeni su slijedeći razvojni projekti prikazani u tablici: Tablica 15. Rb 1. 2.

Investitor

Naziv investicijskog programa

«Gaj» d.o.o. Slatina, N.Š. Zrinskog 27 «GUMA PLAST» d.o.o. Mikleuš, N.Š.Zrinskog 41

Proizvodnja specijalnih finalnih proizvoda od graba Dovršenje skladišta reprodukcijskog materijala i nabavka opreme Odvodnja otpadnih voda naselja Mikleuš Vodoopskrba naselja u općini Mikleuš Plinofikacija naselja Čojlug, Četekovac i Balinci Obnova ratom uništenog doma i učionice u Četekovcu

3.

Općina Mikleuš

4.

Općina Mikleuš

5.

Općina Mikleuš

6.

Općina Mikleuš

Izvor podataka: Općina Mikleuš i HGK-Županijska komora Virovitica

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-19

Mikleuš

Broj novozaposlenih 15

Mikleuš

17

Mikleuš

0

Mikleuš

0

Općina Mikleuš Četekovac

0

Lokacija

0

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

b) Poljoprivreda Poljoprivredne površine obuhvaćaju 76,40 %, a obradive 74,38 % od ukupnog područja. Na području Općine nije prisutna pojava smanjenja poljoprivrednih površina. Klimatske prilike nisu posebno ograničavajući čimbenik za poljoprivrednu proizvodnju. Siju se žitarice (pšenica, zob, ječam), kukuruz, a u zadnje vrijeme i znatne površine šećerne i stočne repe, ljekovito bilje te duhan. U sadašnjem trenutku, koji karakterizira usitnjena i nespecijalizirana poljoprivredna proizvodnja i nerazvijeno tržište, presudno je koncipirati strateške proizvodne programe koji će omogućiti razvoj obiteljskih gospodarstava. c) Energetika Prijenosna i distributivna mreža električne energije u Općini je razgranata, a visokonaponska mreža uglavnom omogućuje opsluživanje cijelog prostora što su bitne pretpostavke za dogradnju i uspostavu kvalitetnog sustava napajanja na cijelom području. Glavna spojna točka za napajanje općine Mikleuš je TS 110/35/10 kV Slatina II i 35/10 kV Čačinci. Iz te TS vrši se daljnji razvod dalekovodima 10 kV po mjestima općine. Iz svakog mjesta TS 10/0,4 kV vrši se razvod NN mrežom po kućanstvima. Planirana je izgradnja TS 35/10 kV kod naselja Mikleuš. Trafostanice na području općine Mikleuš: Tablica 16. NASELJE Borik I Borik II Mikleuš III Mikleuš IV Gaj Mikleuš I Balinci II Balinci III Balinci I Četekovac Čojlug Mikleuš II Ukupno:

TS 10/0,4 kV 10/0,4 kV 10/0,4 kV 10/0,4 kV 10/0,4 kV 10/0,4 kV 10/0,4 kV 10/0,4 kV 10/0,4 kV 10/0,4 kV 10/0,4 kV 10/0,4 kV

broj 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 12

tip zračna željezna zračna betonska zračna željezna zračna betonska kabelska zračna tornjić zračna željezna zračna betonska zračna željezna zračna željezna zračna željezna zračna željezna

Izvor podataka: HEP DP Elektra Virovitica

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-20

Snaga kVA 100 50 160 100 630 250 30 50 100 250 50 160 1930

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

d) Turizam Prirodne uvjete za razvitak turizma na ovom prostoru čine lovna područja i prirodni krajolici pogodni za različite oblike izletničkog, rekreacijskog i seoskog turizma. e) Lovstvo Na području općine Mikleuš postoje dvije lovačke udruge. LU«Zec» Četekovac i LU «Jelen» Nova Bukovica. Lovišta obuhvaćaju cjelokupno područje općine Mikleuš. Lovišta su prikazana u grafičkom dijelu plana i to: L1 - državno lovište X/10 „Slatinsko prigorje“ L2 - državno lovište x/3 „Gaj -Kotline“ L3 - državno lovište X/121 „Nova Bukovica“ L4 - državno lovište X/120 „Humljani“ Otvoreno lovište broj X/3 „Gaj – Kotline“ na površinama je šuma i šumskog zemljišta u državnom vlasništvu. Lovištem gospodari lovačka udruga LU „Zec“ Četekovac. Lovište je brdskog tipa, smješteno južno od Slatine, na sjevernim obroncima masiva Papuk, a prema uvjetima u kojima divljač obitava pripada panonskom području. Opis granica lovišta Početna točka je u centru Voćina na mostu preko Voćinske rijeke. Granica ide dalje asfaltnom cestom prema Ćeralijama, prolazi kroz Ćeralije i dolazi do naselja Četekovac. Na kraju naselja, 50 m iza zadnje kuće skreće na jug putem, prolazi pored kuće Krupa Marka (250 m južno od ceste Četekovac-Mikleuš) te putem uz kanal izlazi na korito Voćinske rijeke kod drvenog mosta (kota 128,8). Most prelazi i poljskim putem u smjeru juga izlazi na šumsku cestu na sjevernom rubu šume Gaj (odjel 1 G.J. Gaj). Tu skreće na jugoistok te ide granicom G.J. Gaj (istočni rub odjela 1) i putem dolazi do naselja Krasković. Cestom kroz naselje Krasković ide prema naselju Pušina. 250 m. prije mosta na rijeci Vojlovici skreće cestom i ide do naselja Prekoračani. U naselju Prekoračani granica skreće prema jugu glavnom prometnicom prema Slatinskom Drenovcu i tom prometnicom ide u pravcu Slatinskog Drenovca i na izlasku iz naselja Slatinski Drenovac napušta glavnu cestu i skreće u pravcu sjeverozapada putem prema odjelu 69a G.J. Drenovačka planina i tim putem dolazi do odjela 69a i odatle granicom G.J. Drenovačka planina ide u pravcu zapada do granice odjela 63 i 60, gdje skreće u pravcu sjevera i granicom između odjela 60 i 63 te odjela 60 i 61 dolazi na šumsku cestu u odjel 58 i tom cestom dolazi u naselje Gornje Meljane i dalje tom cestom do glavne ceste Slatinski Drenovac – Voćin, a odatle u pravcu zapada glavnom prometnicom kroz naselja Sekulince i Dobriće dolazi u Voćin na početnu točku opisa granice lovišta. Lovišta su namijenjena za prirodni uzgoj normalno razvijene, zdrave i otporne divljači srednje do visoke trofejne vrijednosti, za zaštitu divljači i životinjskih vrsta koje u njemu obitavaju ili kroz njega prolaze i za korištenje divljači u cilju postizanja gospodarskog učinka.

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-21

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

Tablica 17. Površine lovišta i zemljovlasničko razmjerje ISKAZ POVRŠINE NAZIV

VRSTA

KULTURA

1

2

3 OBRASLO

ŠUMSKO NEOBRASLO

ZEMLJO. RAZMJERJE 4 DRŽAVNO PRIVATNO UKUPNO DRŽAVNO PRIVATNO UKUPNO

SVEUKUPNO ZEMLJIŠTE UNUTAR LOVIŠTA (ha)

ORANICE

POLJOPR. ZEMLJIŠTE

LIVADE

PAŠNJACI

VIŠEGODIŠ. NASADI OSTALO

DRŽAVNO PRIVATNO UKUPNO DRŽAVNO PRIVATNO UKUPNO DRŽAVNO PRIVATNO UKUPNO DRŽAVNO PRIVATNO UKUPNO DRŽAVNO PRIVATNO UKUPNO

SVEUKUPNO PRIRODNE TEKUĆICE UMJETNE SVEUKUPNO VODE UNUTAR LOVIŠTA

PRIRODNE

STAJAĆICE UMJETNE

RIJEKE POTOCI UKUPNO KANALI JEZERA MOČ.BAR. OSTALO UKUPNO AKUMUL. RETENC. OSTALO UKUPNO

SVEUKUPNO SVEUKUPNO LOVIŠTE (ha) Građ. zemljište i površ. 300 m od naselja POVRŠ. Javne površ. (ceste i dr.) INA crpna stanica IZVAN Posebno zaštićeni objekti prirode LOVIŠTA Ograđeni višegodišnji nasadi OPISANE Privredni ribnjaci GRANICOM Ostalo (ha) Ukupno Izvor podataka: Virovitičko-podravska županija, Lovno-gospodarska osnova

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-22

PODACI IZ AKTA O USTANOVLJ. 5 3.739 86 3.825 3.825 2.534 1.534 1.534 5.359 -

PODACI IZ OSNOVE 6 3.739 86 3.825 3.825 217 430 647 116 249 365 211 41 252 28 75 103 121 24 145 1.512 21 21 21 1 1 1 5.359 1.000 1.000

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

f) Pčelarstvo Pčelarstvo je od davnih vremena prisutno u ovim krajevima. Područje općine Mikleuš jedno je od rijetkih područja u Republici Hrvatskoj koje omogućuje dvije obilne paše godišnje. Sezona ispaše započinje oko 15 travnja na poljima repice, a zatim slijedi ispaša na bagremu, morfei i na kraju ciklusa cvjetanja oko 15 lipnja na kestenu i lipi. g) Šumarstvo Osim ekonomskim, šume su značajne i u turističkim i lovnim djelatnostima. Na području općine Mikleuš nalaze se gospodarske šume. Šume se nalaze u kompleksu zapadno od Mikleuša, kao enklave unutar poljoprivrednog zemljišta. Prevladavaju šume kitnjaka i običnog graba, šume hrasta lužnjaka i običnog graba, te drugih vrsta. Osim gospodarske funkcije, značajna uloga je i općekorisna funkcija, prije svega kroz zaštitu tla od erozije, bujica i poplava, utjecaj na vodni režim, utjecaj na klimu, zaštite i unapređenje ljudskog okoliša, stvaranje kisika, rekreativnoturistička i zdravstvena i utjecaj na faunu. Na području općine Mikleuš šumskim zemljištem upravlja JP Hrvatske šume, Uprava šuma Našice, Šumarija Slatina i Šumarija Ćeralije. Tablica 18. Ukupna površina šuma (ha) Gospodarska jedinica

Obraslo

Slatinske prigorske šume Slatinske nizinske šume Ukupno:

956,33 324,35 1280,68

Neobraslo proizvodno neproizvodno * 22,33 3,17 7,713 3,17 30,04

neplodno

ukupno

13,09 3,46 16,55

991,75 338,69 1330,44

h) Vodni resursi Korištenje vode za vodoopskrbu Sustav za snabdijevanje pitkom vodom za općinu Mikleuš je vodoopskrbni sustav sa kaptiranim izvorom prosječnog kapaciteta 2,5 l/s. U sustavu postoji vodosprema zapremnine 50m3. Zavod za javno zdravstvo kontrolira ispravnost vode Mjesnog vodovoda. Vodoopskrbnim sustavom obuhvaćena su naselja Mikleuš i Borik, a planirano je obuhvatiti sva ostala naselja. Za proširenje je planiran grupni sustav za snabdijevanje vodom sa izvorištem u Medincima, kapaciteta 130 - 150 l/s, što je dovoljno za potrebe gotovo cijele bivše općine Slatina. U skladu sa studijom opskrbe pitkom vodom Virovitičko-podravske Županije, svi sustavi bi se trebali povezati u jedinstven sustav na području Županije.

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-23

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

Navodnjavanje i odvodnja Na neposrednom slivu Drave, predviđa se formiranje slijedećih novih sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda: Četekovac. Planirani sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda obuhvaća naselja Balinci i Četekovac. Predlaže se primjena nepotpunog razdjelnog načina odvodnje, tj. Izgradnju samo kanalizacijske mreže sanitarnih/kućanskih i eventualnih industrijskih otpadnih voda. Smatra se da za izgradnju oborinske kanalizacije u ovom trenutku nema potrebe. Lokacija uređaja za pročišćavanje otpadnih voda predviđa se kod naselja Četekovci, uz Voćinsku rijeku, koja bi trebala biti i konačni prijamnik pročišćenih otpadnih voda. Za predviđeni nazivni kapacitet uređaja za pročišćavanje moguća je primjena tzv. Prirodi bliskih postupaka pročišćavanja (biljni uređaji i sl.). Mikleuš. Planirani sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda obuhvaća naselja Borik i Mikleuš. Predlaže se primjena nepotpunog razdjelnog načina odvodnje, tj. Izgradnju samo kanalizacijske mreže sanitarnih/kućanskih i eventualnih industrijskih otpadnih voda. Smatra se da za izgradnju oborinske kanalizacije u ovom trenutku nema potrebe. Lokacija uređaja za pročišćavanje otpadnih voda predviđa se kod naselja Mikleuš, uz pritok Voćinske rijeke, koja bi trebala biti i konačni prijamnik pročišćenih otpadnih voda. Za predviđeni nazivni kapacitet uređaja za pročišćavanje moguća je primjena tzv. Prirodi bliskih postupaka pročišćavanja (biljni uređaji i sl.). Alternativa ovakvom rješenju je transportiranje pročišćenih otpadnih voda do Voćinske rijeke putem tlačnog cjevovoda. Ostala naselja koja su smještena u slivu rijeke Drave, a koja nisu obuhvaćena niti jednim sustavom odvodnje (Čojlug), prikupljanje otpadnih voda rješavati će putem sabirnih jama, iz kojih će se povremeno (ovisno o veličini same sabirne jame) odvoziti sadržaj prema najbližem sustavu odvodnje i pročišćavanja gdje će se vršiti ispuštanje i pročišćavanje. Navodnjavanje kao mjera poboljšanja i stabiliziranja proizvodnje i prinosa nema. Melioriranih površina (drenaža) nema. i) Eksploatacija mineralnih sirovina Prema Studiji potencijalnosti mineralnih sirovina Virovitičko-podravske županije, izrađenoj u Institutu za geološka istraživanja Zagreb (Zavod za mineralne sirovine) 1998. godine, na području općine Mikleuš nalaze se nalazišta opekarske sirovine i pijeska. Rezerve su dobre, a sirovina je čista i pogodna za upotrebu u graditeljstvu. Pri planiranju gospodarskih djelatnosti treba osigurati racionalno korištenje neobnovljivih prirodnih dobara te održivo korištenje obnovljivih prirodnih izvora.

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-24

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

1.1.2.4. Komunalna infrastruktura a) Prometni sustav Područje općine Mikleuš svojim prometno-zemljopisnim položajem predstavlja sastavni dio spoja istočnog i zapadnog dijela Hrvatske. a1) Cestovni promet Ispitivanja koja su vršena pokazala su da cestovna mreža ima manju strukturnu vrijednost nego što bi bilo potrebno za zadovoljenje lakog prometnog opterećenja. Tablica 19. Gustoća mreže u odnosu na površinu i broj stanovnika Gustoća cestovne mreže Kategorija ceste km km/1.000 km2 km/1.000 stanov. Državna 3,76 106,55 2,21 Županijska 11,59 328,51 6,81 Lokalna Ukupno: 15,35 434,97 9,02 Izvor podataka: Uprava za ceste Virovitičko-podravske županije

državna županijska lokalna

Grafikon 4. Odnos državnih, županijskih i lokalnih cesta Prostorom Općine dominira podravski prometni koridor. Uz njega su se razvila veća naselja, dok su rubna područja stagnirala u razvoju. Ta prostorna neravnoteža uvjetovala je slabiji razvitak prometnog sustava (cestovne mreže) u rubnim područjima, a istovremeno uzrokovala prometne probleme uz centralnu prometnicu podravskog koridora, koja nije uređena i opremljena za takav intenzitet prometa. Poboljšanje stanja cestovne prometne infrastrukture, spada u glavne prioritete, a to će se ostvariti izgradnjom Podravske brze ceste čiji planirani koridor prolazi prostorom općine, sjeverno od naselja Mikleuš.

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-25

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

a2) Željeznički promet Željeznički promet ima vrlo dugu tradiciju i njegova je uloga u sveukupnom razvoju ovog područja vrlo značajna. Prostorom Općine prolazi željeznička pruga Dalj-Osijek-Koprivnica-Varaždin (MP 14), oznaka i broj pruge I 100 (svrstana je u pruge od značaja za regionalni promet), željeznička pruga I reda. Pruga je jednokolosiječna i neelektrificirana s maksimalno dozvoljenom brzinom 100 km/sat. Pruga dozvoljava opterećenje od 22,5 tona/osovini i 8 tona/m. Osiguranje pruga i kolodvora signalno-sigurnosnim uređajima je ili tehnološki zastarjelo ili ga uopće nema. Cestovni putni prijelazi u razini (CPR) poseban su problem na prugama i cestama sjeverozapadne Hrvatske. Pogotovo se to odnosi na pruge s velikim brzinama (KoprivnicaOsijek), koja prolazi ovim područjem. a3) Zračni promet Na području općine Mikleuš ne postoje poljoprivredna uzletišta, a planirati ih se može na površinama koje ispunjavaju prostorne i prirodne preduvjete. a4) Pošta Neposredni kontakt u pružanju poštanskih usluga vrše osnovne poštanske jedinice - poštanski uredi. Poštanski ured u Mikleušu svojim dostavnim područjem pokriva cijelo administrativno područje općine Mikleuš. Tablica 20. Poštanski uredi u Općini Naselje MIKLEUŠ

Položaj 33 517 Mikleuš, N.Š.Zrinskog 93

Izvor podataka: HP-Hrvatska pošta d.d.

a5) Telekomunikacije T-Mobile Hrvatska d.o.o. izgrađuje i upravlja telekomunikacijskim mrežama više sustava pokretnih komunikacija. U razvoju postojećih javnih sustava pokretnih komunikacija planira se daljnje poboljšanje pokrivanja, povećanje kapaciteta mreža i uvođenje novih usluga i tehnologija (UMTS i sustavi slijedećih generacija). U skladu s navedenim planovima, uz postojeće i trenutno planirane lokacije osnovnih postaja, na području obuhvata prostornog plana uređenja potrebno je u budućnosti omogućiti izgradnju i postavljanje i dodatnih osnovnih postaja – smještanjem antena na antenske stupove i na krovne prihvate na postojećim objektima, sukladno Odredbama za provođenje ovog Plana (poglavlje 4.) HT T-Com planira proširiti svoju telekomunikacijsku mrežu na površine naselja koje nisu adekvatno pokrivene (mreža dovoljnog kapaciteta) smještanjem podzemnih mreža sa obje strane ulice u svim izgrađenim dijelovima naselja, sukladno Odredbama za provođenje ovog Plana. Svako domaćinstvo ima mogućnost postati korisnik telekomunikacijskih usluga. Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-26

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

b) Vodoopskrba i odvodnja b1) Vodoopskrba Razvitak vodoopskrbnog sustava i proširenje vodovodne mreže jedan je od prioritetnih zadataka jedinica lokalne samouprave. Vodoopskrbom su obuhvaćena naselja Mikleuš i Borik. Stanovnici koji nisu uključeni u vodoopskrbni sustav vodom se opskrbljuju iz kopanih, rjeđe bušenih, bunara kojima je zahvaćen prvi vodonosni horizont. Obzirom na neriješenu odvodnju otpadnih i sanitarnih voda i upotrebu umjetnih preparata u poljoprivrednoj proizvodnji, ovakva voda je podložna površinskom onečišćenju. b2) Odvodnja Na području općine Mikleuš niti jedno naselje nema riješen odvodni sustav, a time je standard življenja u svim naseljima daleko manji. U većini naselja, sela i zaselaka fekalne otpadne vode rješavaju se septičkim taložnicama, dok se oborinske vode odvode uglavnom otvorenim kanalima ili cestovnim jarcima u najbliže vodotoke. Najveći broj septičkih jama je procjedan, bez dna, pa se otpadna voda direktno infiltrira u podzemne i u vodonosne slojeve. U izradi je Studija zaštite voda Virovitičko-podravske županije, kojom će biti riješena odvodnja otpadnih voda i za općinu Mikleuš. Na neposrednom slivu Drave, predviđa se formiranje slijedećih novih sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda: Četekovac. Planirani sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda obuhvaća naselja Balinci i Četekovac. Predlaže se primjena nepotpunog razdjelnog načina odvodnje, tj. Izgradnju samo kanalizacijske mreže sanitarnih/kućanskih i eventualnih industrijskih otpadnih voda. Smatra se da za izgradnju oborinske kanalizacije u ovom trenutku nema potrebe. Lokacija uređaja za pročišćavanje otpadnih voda predviđa se kod naselja Četekovci, uz Voćinsku rijeku, koja bi trebala biti i konačni prijamnik pročišćenih otpadnih voda. Za predviđeni nazivni kapacitet uređaja za pročišćavanje moguća je primjena tzv. Prirodi bliskih postupaka pročišćavanja (biljni uređaji i sl.). Mikleuš. Planirani sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda obuhvaća naselja Borik i Mikleuš. Predlaže se primjena nepotpunog razdjelnog načina odvodnje, tj. Izgradnju samo kanalizacijske mreže sanitarnih/kućanskih i eventualnih industrijskih otpadnih voda. Smatra se da za izgradnju oborinske kanalizacije u ovom trenutku nema potrebe. Lokacija uređaja za pročišćavanje otpadnih voda predviđa se kod naselja Mikleuš, uz pritok Voćinske rijeke, koja bi trebala biti i konačni prijamnik pročišćenih otpadnih voda. Za predviđeni nazivni kapacitet uređaja za pročišćavanje moguća je primjena tzv. Prirodi bliskih postupaka pročišćavanja (biljni uređaji i sl.). Alternativa ovakvom rješenju je transportiranje pročišćenih otpadnih voda do Voćinske rijeke putem tlačnog cjevovoda. Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-27

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

Ostala naselja koja su smještena u slivu rijeke Drave, a koja nisu obuhvaćena niti jednim sustavom odvodnje (Čojlug), prikupljanje otpadnih voda rješavati će putem sabirnih jama, iz kojih će se povremeno (ovisno o veličini same sabirne jame) odvoziti sadržaj prema najbližem sustavu odvodnje i pročišćavanja gdje će se vršiti ispuštanje i pročišćavanje. c) Elektroopskrba Elektroenergetska mreža sadržava objekte na prijenosnim i distribucijskim naponskim razinama. Elektroenergentska mreža za prijenos električne energije sadržava objekte na 110 kV naponskoj razini. Distribucijska mreža obuhvaća sve distribucijske naponske razine i pokriva područje Općine. Cjelokupni razvitak uz povećanje potrošnje električne energije u kućanstvima uvjetovat će i dogradnju distribucijske mreže na svim naponskim razinama. d) Plinoopskrba Na području općine Mikleuš trenutno je plinska mreža izgrađena samo u Mikleušu i Boriku, a ostavljena je mogućnost priključka i za ostala naselja. Sustav će se vezati na MRS Čačinci. e) Postupanje s otpadom Na području općine sakupljanje, odvoz i zbrinjavanje otpada povjereno je komunalnoj tvrtki „Papuk d.o.o.“ Orahovica, koja otpad odlaže na odlagalištu „Tuk“ na području grada Orahovice. Odvozom otpada pokriveno je cijelo područje Općine. Prilikom sakupljanja otpada ne vrši se selekcija otpada, nego sav prikupljeni otpad se odlaže na legalnom odlagalištu „Tuk“. Sanirana su sva divlja odlagališta otpada, a uz financijsku potporu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, nabavljeni su spremnici za otpad (kante) za svako kućanstvo. f) Zaštićena graditeljska i prirodna baština f1) Graditeljska baština Povijest Najstariji podaci o Mikleušu datiraju još iz 1334. godine kada se spominje i crkva „ecclesia sancti Nicola“ kao crkva u arhiđakonatu Vaška. Mikleuš je dobio ime prema patronu svoje prve crkve. Potvrdu za ovu tvrdnju iznosi i Juraj Butorac, jer navodi da se od 1507. do 1513.g. u popisima na ovom području spominje naselje Zenth Myklos. Do danas se održala priča da je Mikleuš ili Mikloš pomađareno ime sela koje, u stvari, potječe od imena N.Š. Zrinskog jer, prema legendi, u Mikleušu je bila prva obrambena linija protiv Turaka i tu je Zrinski imao svoje središte. Karte nastale u 16. i 17. stoljeću spominju ovdje naselje S. Nicolo, S. Niclos, S. Nicole ili S. Nicolaus. Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-28

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

Uz ime mjesta ucrtan je i znak utvrde. To je izgleda kaštel koji se u opisima naselja spominje još pred dolaskom Turaka i za koji T. Smičiklas kaže da su u njemu stanovali stari Ugri prozvani Gauri. Turci su po svom dolasku u Mikleuš 1537.g. zatekli čitavu utvrdu, a njihovim je odlaskom ostala toliko oštećena da više nije bila popravljena. Po povijesnim izvorima oko utvrde je bio kanal pun vode. Mjesto se spominje, kako je do sada poznato, po prvi put u pisanom dokumentu već 1345. godine. Prema karti dr. Čankia, Mikleuš je u 15. stoljeću bio varoš i spadao je pod Orahovačko vlastelinstvo. Vlasnici područja bile su velikaške obitelji, ali je čestom kupnjom imanje bilo u vlasništvu sad jedne, sad druge obitelji. Povijesna građa govori da su vlasnici Mikleuša u 14. stoljeću bili Gorjanski koji su tada posjedovali šire područje oko Drenovca. Mikleuš je pao u turskom naletu u isto vrijeme kad i Orahovica 1542.g. Mikleuš je kao i Slatinu zaposjeo Murad-beg. Mikleuš i okolica upravno su potpali za vrijeme Turaka pod Orahovački kotar. Odlaskom Turaka upravu nad Slavonijom preuzela je Dvorska komora u Beču. Godine 1722. car Karlo VI darovao je Orahovicu s nekoliko okolnih sela i Mikleušom generalu grofu Casparu de Cordua et Alagon. Godine 1730. grof Cordua je prodao vlastelinstvo barunima Antunu, Nikoli i Marku Pejačeviću. Pejačevići su 1742.g. prodali Orahovicu pa i mikleuški kraj obitelji Mihalović. Oni se spominju kao vlasnici imanja u u 19.st. iako katastarske karte bilježe kao vlasnika određenih područja u Mikleušu i Schaumburg Lippea. Početkom 20. st. vlasnik imanja bio je Ivan grof Drašković. Na katastarskim kartama rađenim koncem 19. st. ucrtan je na jednom širem terenu tzv. „Dvorac“ ili Grad kako ga Mikleušani nazivaju. Poslije Draškovića vlasnik „Dvorca“ bio je Ivan pl. Sakač. On je odselio 1939.g. i prodao „Dvorac“ Koheku i Rupčiću. U Mikleušu je u 18. st. sagrađena pravoslavna crkva. Nova rimokatolička crkva je sagrađena 1967.g., a blagoslovljena 1968.g. Nedaleko mjesto Četekovac naseljeno je krajem 19. i početkom 20.st. U selu je 1971.g. sagrađena crkva posvećena sv. Nikoli Taveliću. Glavne karakteristike građevinskog fonda Kao i kod ostalih općina Virovitičko-podravske županije, prostorni razvoj naselja općine Mikleuš uglavnom je ostao sačuvan i prepoznatljiv, te je još uvijek moguće identificirati povijesnu strukturu naselja. Građevinski fond Općine Mikleuš sastoji se najvećim dijelom od građevina izgrađenih tijekom 20. stoljeća, uz pojedine sačuvane starije primjere. Većinom su to obiteljske kuće, prizemnice sa zabatom okrenute prema ulici. Rjeđe su prizemnice ili visoke prizemnice okrenute dužim pročeljem prema ulici. Kod oba tipa većinom je prisutna ograda pokraj kuće, a između ulice i kuće je široki travnjak. Većinom prevladavaju novije obiteljske kuće, prizemnice ili katnice. Od tradicijske arhitekture uglavnom su očuvane gospodarske zgrade koje se još uvijek koriste, te nekoliko starijih kuća, u zapuštenom ili ruševnom stanju. Iz tih primjera je vidljivo da je

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-29

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

tradicijsko graditeljstvo ove mikroregije slijedilo osnovne značajke pučke arhitekture panonskog kulturnog areala, kako u gradnji i oblikovanju zgrada, tako i u organizaciji tradicijskih okućnica.

Borik, obiteljska kuća

Četekovac, obiteljska kuća

Mikleuš, obiteljske kuće

DEGRADACIJE U Mikleušu se, kao negativan primjer, ističe obiteljska kuća od fasadne opeke prevelikih dimenzija i čudne arhitekture neprimjerene ambijentu naselja. U Boriku je izgrađena obiteljska kuća sa prozorima bez ikakvog ritma, koja je obojana kričavom plavom bojom.

Mikleuš, obiteljska kuća

Borik, obiteljska kuća

POPIS KULTURNIH DOBARA PO NASELJIMA U smislu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara ( «NN» 69/99) na području Općine Mikleuš nalaze se 2 zaštićena (Z) nepokretna kulturna dobra zaštićena rješenjima o registraciji. To su: Spomenik i grobnica borcima 18. slavonske udarne brigade na pravoslavnom groblju u Mikleušu i Spomenik i grobnica borcima 51. vojvođanske divizije na katoličkom groblju u Mikleušu. Ukupan pregled svih zaštićenih (Z), predloženih za zaštitu (PR) i evidentiranih (E) kulturnih dobara dan je u tabeli kako bi se olakšao uvid u njihov broj i razmještaj na području obuhvata plana. Tabela donosi sumarni pregled, odnosno detaljniju inventarizaciju kulturnih dobara po naseljima. U sustavu mjera dane su smjernice za zaštitu i očuvanje svih vrsta kulturnih dobara.

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-30

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

Tablica 21. NAZIV adresa/k.o., k.č.br. 02/01 BORIK Obiteljska kuća s okućnicom 03/01 ČETEKOVAC Crkva sv. Nikole Tavelića na groblju 05/01 MIKLEUŠ Spomenik i grobnica 31 borcu 51. vojvođanske divizije na katoličkom groblju k.č.br. 868, k.o. Mikleuš 05/02 MIKLEUŠ Spomenik i grobnica 42 boraca 18. slavonske udarne brigade na pravoslavnom groblju k.č.br. 565, k.o. Mikleuš 05/03 MIKLEUŠ Parohijska crkva 05/04 MIKLEUŠ Prapovijesno naselje 05/05 MIKLEUŠ „Dvorac“ 05/06 MIKLEUŠ Zgrada željezničke stanice br.

MJESTO

Borik, obiteljska kuća s okućnicom

VRSTA

STATUS

profano sakralno

E E

memorijalno

Z-2540

memorijalno

Z-2541

sakralno arheološko profano profano

E E PR E

Četekovac, crkva sv. Nikole Tavelića

Mikleuš, spomenik i grobnica 31 borcu 51. vojvođanske divizije

Mikleuš, spomenik i grobnica 42 boraca 18. slav.udar.brigade

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-31

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

Mikleuš, parohijska crkva

Mikleuš, zgrada željezničke stanice

Mikleuš, „Dvorac“

OPĆINA MIKLEUŠ U ARHEOLOŠKOM KONTEKSTU Naselje Mikleuš, zajedno sa svojim općinskim teritorijem, nalazi se na razmeđi važnih prometnica, Podravske magistrale i željezničke pruge, koje preko slavonske Podravine povezuju Osijek s Varaždinom, odnosno Zagrebom. Posve je izgledno da ti prometni pravci prate puteve kojima su ljudi nekoć, vjerojatno još u prapovijesti, a svakako u antici i srednjem vijeku ostvarivali komunikaciju i razmjenu dobara. Rječice Voćinka i Vojlovica spuštaju se u mikleušku nizinu s vrha Papuka, donoseći stanovnicima, kako pradavnim, tako i današnjim, vodu kao temeljni preduvjet za život. Međutim čitav prirodni kontekst, povoljan geografski smještaj, reljefne predispozicije u smislu brežuljkastog terena pogodnog za poljoprivredu, koji ujedno predstavlja prirodni štit, „palisadu“, zatim manji šumski prostori (kojih je nekad bilo i više), sa svim pogodnostima koje šuma može dati, te blizina izvora vode u nizini, kao i navedena prometna povezanost stvorili su pogodan ambijent za razvoj naselja od prapovijesti do danas. Točna lokacija prapovijesnog naselja u Mikleušu (E) nije nam poznata. Prvi arheološki predmet pronađen krajem prošlog stoljeća pripadao je po svemu sudeći upravo ovom, još neidentificiranom naselju. Radilo se o bakrenom dlijetu, koje, premda je za sada osamljen nalaz,

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-32

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

predstavlja svjedočanstvo o nekadašnjem životu na ovom prostoru. Dlijeto je periodički kategorizirano u razdoblje eneolitika, odnosno bakrenog doba (od oko 4000 do oko 2400 god. pr. Kr.). U to vrijeme Panonsku nizinu modificira prodor stočarskih populacija s Istoka kao prvi val seobe Indoeuropljana. Naselja starosjedilačkih neolitičkih populacija bilo je lako osvojiti, jer su bila smještena u nizinama uz obale rijeka. Ključni novitet i element napretka u eneolitiku bio je razvoj metalurške tehnologije, te je označio početak nove civilizacijske ere u smislu razvojne prekretnice. Ovladavanje obradom metala, izradom uporabnih i ukrasnih predmeta, ima za rezultat da se naglo razvija i trgovina, ali je koncentracija dobara na određenim mjestima također uzrokovala i sukobe, ratove. Stoga ovo razdoblje s pravom možemo nazvati početkom nemirnih, i sve nemirnijih vremena. Tako je poznavanje taljenja i obrade metala poslužilo, na žalost, i za izradu oružja, kojim su se, osim životinja koje su služile za hranu, sve više ubijali i ljudi. Zbog nesigurne egzistencije život se iz otvorenih ravničarskih naselja seli na povišene, zaštićene položaje (gradine), ponekad utvrđene suhozidom ili palisadama, a stočarstvo sve više postaje primarna privredna grana u odnosu na zemljoradnju. Šume i dalje predstavljaju lovni prostor i izvor drveta kao ogrijevnog materijala u razdoblju subboreala koji je znatno hladniji u odnosu na prethodno klimatsko razdoblje, ali i kao sirovine za izradu uporabnih predmeta koji se i dalje sporadično rade i od drveta, kao što se i dalje uvelike obrađuje kamen. Prijelaznost i dvojnost eneolitika prisutna je kako u tehnološko-kulturološkom, tako i u etimološkom smislu: aeneus, lat. - bakren, mjeden + lithos - grč. kamen. U tom svjetlu možemo promatrati i prapovijesno naselje u Mikleušu. Bakreno mikleuško dlijeto moglo je pripadati nekom putujućem ljevaču metala, obrtniku, trgovcu ili jednom od anonimnih žitelja ovog mjesta; moglo je, dakle, biti dijelom ostave, čiji ostatak nije nađen. Ali također je moguće da ovaj predmet ukazuje na blizinu spomenutog prapovijesnog, možda baš eneolitičkog naselja. Dlijeto iz Mikleuša je nakon pronalaska darovao Narodnom zemaljskom muzeju (danas Arheološki muzej) u Zagrebu župnik Jakov Kolarić, a objavio ga je Josip Brunšmid u radu „Nahođaji bakrenog doba iz Hrvatske i Slavonije i susjednih zemalja“, Vjesnik HAD-a, nova serija, svezak VI, Zagreb 1902., str. 45. Može se pretpostaviti da je zemljopisni položaj Mikleuša u dolini rijeke Voćinke pružao idealne uvjete za život i razvoj naselja u kontinuitetu od kamenog, preko bakrenog, brončanog, pa sve do željeznog doba, koje je otvorilo vrata antici, ali za sada o tome nema materijalnih dokaza. Za očekivati je da će neka buduća arheološka istraživanja riješiti barem dio ovog nedostatka. U razdoblju antike, podravski dio Slavonije, pa tako i Mikleuš, inkorporirani su u „orbis Romanus“, univerzalni rimski svijet. Riječna dolina Drave bila je važna antička poveznica Apeninskog poluotoka i Karpatske kotline. Uzduž ove prirodne prometnice obikuju se, i to zacijelo na prapovijesnoj osnovi, aglomeracije, a izvan njih antička groblja, kakvo je npr. otkriveno u Sladojevcima. U samoj okolici Mikleuša, odnosno na području današnje općine Mikleuš, za sada nisu poznati nikakvi antički nalazi, iako nije isključeno da ih neće biti. Potkraj 6. ili početkom 7. st. međuriječje Drave, Dunava i Save zahvaćeno je ranoslavenskim naseljavanjem. Iako na današnjem stupnju istraživanja (ili bolje rečeno, u stanju potpune neistraženosti) nismo u mogućnosti slijediti tragove srednjovjekovnog života u općini Mikleuš, oni su prisutni u nedalekom užem i širem okruženju općinskog teritorija, te će se – uz pomoć Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-33

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

provedenih istraživanja – s vremenom postupno razabrati arheološka slika ranog i zrelog srednjeg vijeka i na užem području promatrane općine. Slavensko je naseljavanje posvjedočeno grobnim inventarom nakitnog stila Martinovka na poznatom lokalitetu Čađavica, a i učestalost toponima kao što su „Turska gradina“, „Gradište“ i sl., kao i arheološka iskopavanja groblja u Josipovu, dokaz su bujanja i uznapredovalosti života. Plodan slavonsko-podravski prostor postaje predmetom interesa i kulture mađarskih kraljeva i Crkve. Osim velikih posjeda, razvijaju se ruralne aglomeracije s pripadajućim grobljima i sakralnim objektima u središtu. Formiranje takve aglomeracije može se pretpostaviti i oko crkve sv. Nikole (sv. Mikula, mađ. Mikloš) u 14. st., pod imenom Mikleuš, a u okolici pretpostavljenog selišta za očekivati je i nizinsko gradište u funkciji refugija. Možda se u toponimu „Turski grad“ krije spomen na ovu utvrdu. Mikleuš je uspon mogao doživjeti nakon mongolsko-tatarske provale 1242., odnosno u vrijeme ugarsko-hrvatskog kralja Bele IV, kada dolazi do naglog procvata srednjovjekovne Slavonije. To je vrijeme nastanka brojnih selišta, ali i utvrda. Ne zna se kada je nestala crkva koja je dala ime naselju Mikleuš, ali se može pretpostaviti da su je porušili Turci. Mikleuška tvrđavica nije odoljela prodoru Turaka 1542. godine. Zaposjela ju je turska vojska. Zbog malih dimenzija, koristio ju je samo dizdar aga, dok su ostali članovi posade boravili u njezinom okruženju. Uz tvrđavu spominje se oveća varoš opasana zemljanim opkopom i palisadama, a uz samu tvrđavu bilo je oko 15 turskih kuća. Negdje na tom području bila je i turska džamija. Nakon odlaska Turaka, od mikleuškog kaštela ostale su samo ruševine zidane građevine i vidljivi ostaci obrambenih zidova s jarkom. Đuro Szabo u svojoj knjizi „Sredovječni gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji“ iz 1920. bilježi da su se kraj Mikleuša još u drugoj polovici 19. st. nalazili ostaci grada (na vojnoj karti, uz znak ruševine, toponim „Ruine Zrinyi“), koji je nekad pripadao plemićima Gorjanskim, koji su posjedovali i Drenovac. Bilo bi interesantno jednom arheološki provjeriti i ovaj podatak. Ime „Ruine Zrinyi“ očito čuva ime Zrinskog, prisutno u legendi o obrani Mikleuša od Turaka. Treba napomenuti da trasom rimske prometnice Poetovio - Mursa prolazi u i kasnom srednjem vijeku značajna europska cesta, pa se prometna važnost ovog kraja nastavlja i razvija. Međutim, kao i za antičko, tako i za srednjovjekovno razdoblje na području općine Mikleuš ne postoje mjerodavni arheološki podaci, a može se reći da ih gotovo i nema. Nadajmo se da će u budućnosti biti barem nekih pomaka u tom pravcu, te da će se rasvijetliti najstarija prošlost ovog malenog, ali u širem kulturološkom i povijesnom kontekstu, nemalo značajnog naselja.

STAVLJANJE POD ZAŠTITU KULTURNO - POVIJESNIH DOBARA Pojedinačne građevine, sklopove, parcele i predjele zaštite koji se ovim Prostornim planom smatraju zaštićenima, a pojedinačno su iskazani u tekstu, prikazani su na kartografskom prilogu. Vlasnici (korisnici) građevina kod kojih su utvrđena spomenička svojstva (Z), te vlasnici (korisnici) građevina kod kojih je u tijeku postupak utvrđivanja svojstva kulturnog dobra (PR) Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-34

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

mogu putem nadležnog Konzervatorskog odjela, Uprave za zaštitu kulturne baštine iz državnog proračuna zatražiti novčanu potporu za održavanje i kvalitetnu obnovu povijesno vrijednih zgrada. Na području PPU općine Mikleuš na temelju Zakona o zaštiti kulturnih dobara zaštićena (Z) su slijedeća kulturna dobra: Tablica 22. NAZIV adresa/k.o., k.č.br. 05/01 MIKLEUŠ Spomenik i grobnica 31 borcu 51. vojvođanske divizije na katoličkom groblju k.č.br. 868, k.o. Mikleuš 05/02 MIKLEUŠ Spomenik i grobnica 42 boraca 18. slavonske udarne brigade na pravoslavnom groblju k.č.br. 565, k.o. Mikleuš br.

MJESTO

VRSTA

STATUS

memorijalno

Z-2540

memorijalno

Z-2541

Ovim PPU Općine Mikleuš utvrđuje se na temelju Zakona o zaštiti kulturnih dobara pokretanje postupka za stavljanje pod zaštitu (PR) (preventivna zaštita ili zaštita) slijedeće građevine: Tablica 23. br.

MJESTO

05/05

MIKLEUŠ

NAZIV adresa/k.o., k.č.br. „Dvorac“

VRSTA

STATUS

profano

PR

05/05 - “Dvorac” odnosno kurija u Mikleušu vidljiv je na katastarskim kartama s kraja 19. stoljeća. Na zabatu glavnog pročelja zgrade je upisana godina 1897. Najvjerojatnije je to godina završetka izgradnje građevine. Prvi vlasnik “Dvorca” (kako ga Mikleušani nazivaju) bio je grof Ivan Drašković. Poslije Draškovića vlasnik “Dvorca” bio je Ivan pl. Sakač. On je odselio 1939.godine i prodao “Dvorac” Koheku i Rupčiću, ali već nekoliko godina kasnije imanje s “Dvorcem” im je oduzeto u korist države. Poslije je građevina adaptirana za potrebe osnovne škole koja je bila smještena u “Dvorcu” od 1955. do 1978.g. Danas građevina nije u funkciji. “Dvorac” je visoka prizemnica sa podrumom i višestrešnim krovištem pokrivenim biber crijepom. Vanjske površine zidova nisu ožbukane. Pročelja su ukrašena klasicističkim profilacijama od žbuke oko otvora i bridova fasada. Krovni vijenci su profilirani. Građevina je simetrično koncipirana sa istaknutim srednjim i dva bočna aneksa. U zgradu se ulazi sa zapadne strane preko stepeništa. U sredini je dugački hodnik iz kojeg se ulazi u prostorije na desnoj i lijevoj strani. Oko zgrade je nekada bio uređen park sa stazama za šetnju i vožnju kolima.

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-35

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

Mikleuš, “Dvorac”

Mikleuš, “Dvorac”

Tablica 24. Arheološki lokaliteti na području općine Mikleuš broj evidencije broj naselje naziv rekognosciranja 1. Mikleuš Prahistorijsko naselje 131 2. Mikleuš Srednjevjekovno nalazište „Turski grad“ 3. Borik Brončanodobna nekropola, Borik, kbr. 127

napomena Broj evidencije 1380 Rekognoscirano 1996. godine Rekognoscirano 1996. godine

Izvor podataka: Zavičajni muzej Slatina

f2) Prirodna baština Uvidom u dokumentaciju koja se čuva u Ministarstvu kulture, Upravi za zaštitu prirode utvrđeno je da se na području Općine Mikleuš ne nalazi niti jedna prirodna vrijednost zaštićena temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN br. 70/05). Prostorni plan propisuje zaštitu prirode kroz očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti te zaštitu prirodnih vrijednosti, a to su zaštićena područja, zaštićene svojte, kao i zaštićeni minerali i fosili. Prilikom zahvata na uređenju i regulaciji vodotoka sa ciljem sprečavanja štetnog djelovanja voda (nastanak bujica i erozije) treba prethodno snimiti postojeće stanje te planirati zahvat na način da se zadrži doprirodno stanje vodotoka. Za građenje i izvođenje radova, zahvata i radnji potrebno je zatražiti uvjete zaštite prirode i/ili dopuštenje nadležnog tijela državne uprave sukladno Zakonu o zaštiti prirode.

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-36

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

f3) Biljne i životinjske zajednice Biljne zajednice Osnovne reljefne osobine prostora Općine odredile su i osnovne tipove vegetacijskog pokrova ovoga prostora. Dvije osnovne geomofološke cjeline oblikovale su i dva osnovna tipa vegetacijskog pokrova: brdski i nizinski. Brdski dio Ove šume su razvrstane u slijedeće biljne zajednice: 1. Šuma lužnjaka i običnog graba (Caprino betuli-quercetum roboris) Ukupna površina sastojina je 577,51 ha. U sloju drveća dominira hrast lužnjak i obični grab, a ponegdje i klen. U sloju grmlja dominira lijeska, obična kurika, glog i klen. U sloju prizemnog rašća dolaze šumska resulja, režule, dvolistak, jetrenka, kupina, klokočica, lazarkinja, šumski drhtavi šaš, busika, šumarica, kozlac i dr. Od zastupljenih biljaka sve su hrana divljači. 2. Šuma lužnjaka s velikom žutilovkom (Genisto-elatae-Quercetum roboris) Ova biljna zajednica zauzima dio gdje se voda ne zadržava preko vegetacijskog razdoblja, a srednja dubina podzemnih voda je oko 100 cm. Sloj drveća čine Quercus robur, Alnus glutinosa, Fraxinus augustiofolia i dr. U sloju grmlja susreću se Genista tinctoria var elata, Ulmus carpinifolia, Crataegus oxycantha i dr. 3. Šuma bukve s lazarkinjom-varijanta s kitnjakom (Asperulo-Fagetum Pelcer var. Qurcus petranea) U sloju drveća dominira bukva uz mješavinu kitnjaka, gorskog javora, divlje trešnje i običnog graba. U sloju grmlja nalaze se obična kurika, velelisna kurika, obični likovac, crna bazga, kupina, kozja krv. U sloju prizemnog rašća česti su neutrofili-veprina, plućnjak, zdravčica, lazarkinja, ciklama, šumarica, salamonov pečat, volujsko oko, kopitnjak, kozlac, podbjel i cijeli niz lukovičastog bilja. 4. Šuma kitnjaka i običnog graba-varijanta s bukvom (Querco-Carpinetum i IIyricum Horvat var. fagus sylvatica) Ova biljna zajednica zauzima 75% ukupne površine šuma. U sloju drveća susreće se: kitnjak, obični grab, uz primjese cera, šumske trešnje, klena, lipe, bukve, i hrasta lužnjaka. Od grmlja česti su lijeska, obična kurika, glog, svib, obični likovac, divlja ruža, kupina i dr. U sloju prizemnog rašća dolaze neutrofilne vrste-šumarica, šafran, šumska broćika, plućnjak, salamunov pečat, čestoslavica, jaglac, šumska ljubica, pasji zub i dr. 5. Šuma lužnjaka i običnog graba s bukvom (Caprino betuli-Quercetum roboris fagetozum Rauš 1971) Ova biljna zajednica obuhvaća 7% ukupne površine. U sloju drveća dominira hrast lužnjak, bukva i obični grab, a ponegdje i klen. U sloju grmlja koji nije osobito razvijen nalazi se lijeska, svib, likovac, obična kurika, glog i klen i dr. U sloju prizemnog rašća nalaze se šumska resulja, režula,

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-37

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

crijemuš, dvolistak, bodljikava veprina, kupina, malina, lazarkinja, šumski i drhtavi šaš, busika, šumarica, pjegavi kozlac i dr. Nizinski dio obuhvaća biljne zajednice lužnjaka i običnog graba, lužnjaka s velikom žutilovkom i šumu johe. Osim ovih zajednica zastupljene su i: 1. Šuma bijele i crne topole (Populetum nigro-albe-Slan) U sloju drveća najviše je zastupljena crna i bijela topola i bijela vrba. U sloju grmlja javlja se glog, trušljika, glog, dud, crni trn, svib, divlja loza i dr. U sloju prizemnog rašća najčešći su plava kupina, vučja noga, šarena vrba, kasni drijemovac i visibaba. Travnata vegetacija u ovoj biljnoj zajednici kratko traje, ili je poplavi voda ili izgori na suncu. 2. Šuma bijele vrbe i crne topole s plavom kupinom (Salici-populetum nige rubetozum caesii Rauš) U sloju drveća dolazi bijela vrba i crna topola, a u sloju grmlja petosjemeni glog, crvena ludika, bijela vrba, crni glog i krhka vrba. U sloju privremenog rašća su plava kupina koja zna pokriti i do 80% površine, milava, paskvica, bokornica, vučja noga, divlja loza. 3. Biocenoza lokava i močvara Ova biocenoza je neobično važna za život ptica močvarica i šljuka. Od biljaka zastupljene su mahovine i alge kremenjašice koje su najrasprostranjenije, a javljaju se i zelene alge, nitaste bakterije i gljive. Od ostalih biljaka rastu vrbe i topole i trska na uzdignutim mjestima, mala kupina i zlatna šiba, trska i šaš, kao i plivajuće vegetacije-lokvanj, lopoči, vodena leća i vodena paprat. 4. Livadne i pašnjačke vegetacije Ova biocenoza obuhvaća slijedeće biljke: crna vlasulja, crvena djetelina, obična vlasnjača, lisičji repak i dr. Produkcija zelene mase ovih fitocenoza je velika i trajna, a naročito u dijelovima livada koje dolaze povremeno pod poplavne vode Drave i stvaraju posebne subasocijacije Ranunculetosum acvris medioeuropanum. Ugrožena i rijetka staništa Na području općine Mikleuš utvrđena su ugrožena i rijetka staništa: mezofilne livade srednje Europe, mješovite hrastovo-grabove šume i čiste grabove šume i srednjoeuropske acidofilne šume hrasta kitnjaka i obične breze, za koje treba provoditi posebne mjere zaštite.

Životinjske zajednice Zaštićene i ugrožene vrste na području općine Mikleuš Iako ne postoji cjelovita inventarizacija flore i faune ovog područja, prema dostupnim podacima iz crvenih knjiga, na području Općine Mikleuš stalno ili povremeno živi niz ugroženih i zaštićenih vrsta, od kojih prvenstveno izdvajamo sisavce i ptice.

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-38

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

Sisavci Prema Crvenoj knjizi ugroženih sisavaca Hrvatske (u pripremi) kao i staništima prisutnim na ovom području, područje Općine Mikleuš je područje rasprostranjenja nekoliko ugroženih i/ili zaštićenih vrsta sisavaca. Uz tablice s popisom zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta koje su ovdje rasprostranjene, za one najugroženije (pred izumiranjem – u kategoriji CR, EN i VU) navedeni su i osnovni podaci. Tablica 25. Strogo zaštićene i zaštićene vrste sisavaca na području općine Mikleuš (SZ – strogo zaštićene, Z – zaštićene, EN – ugrožene, NT – niskorizične, DD – nedovoljno poznate, LC – najmanje zabrinjavajuće, ZZP – Zakon o zaštiti prirode NN 70/05)

Znanstveno ime vrste Glis glis Lepus europaeus Lutra lutra Micromys minutus Muscardinius avellanarius Myotis bechsteinii Myotis myotis Neomys anomalus Plecotus austriacus Rhinolophus ferrumequinum Sciurus vulgaris

Hrvatsko ime vrste

Kategorija ugroženosti

Zaštita po ZZP

LC NT DD NT NT VU NT NT EN NT NT

SZ Z SZ Z SZ SZ SZ Z SZ SZ Z

sivi puh zec vidra patuljasti miš puh orašar velikouhi šišmiš veliki šišmiš močvarna rovka sivi dugoušan veliki potkovnjak vjeverica

Dodatak ili Direktive o staništima

+

+ + + +

Ugrožene vrste (EN): Sivi dugoušan (Plecotus austriacus) Ekologija: Rasprostranjen je u nizinskim i podgorskim područjima, često uz naselja. Porodiljske kolonije smještene su najčešće u krovištima zgrada i crkvenim tornjevima. Zabilježen je i u nizinskim poplavnim šumama. Lovi na otvorenom. Plijen su mu najčešće leptiri iz skupine sovica (Noctuidae). Na zimovanju je dosad nađen u špiljama, gdje se najčešće zavlači duboko u uske pukotine. Razlozi ugroženosti: Iako nema puno podataka iz prijašnjih razdoblja, očita je tendencija smanjenja populacije. Razlozi takvu stanju mogli bi biti povezani s primjenom pesticida, kao i sve češćeg premazivanja drvenih dijelova krovišta insekticidima. Osjetljiva vrsta (VU) Velikouhi šišmiš (Myotis bechsteinii

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-39

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

Ekologija: Šumska vrsta, dolazi samo u prirodnim većinom listopadnim šumama sa starijim stablima te u starim voćnjacima i parkovima. Lovi na čistinama i rubovima šuma, često sakuplja plijen koji čine uglavnom noćni leptiri i dvokrilci te razni beskrilni člankonošci s grančica i listova, ali i na tlu. Ljeti se zadržava u dupljama drveća, a zimuje u različitim podzemnim prirodnim ili umjetnim staništima, vjerojatno najviše u pukotinama. Razlozi ugroženosti: Prekomjerna sječa starijih stabala s dupljama i prerana sječa starijih sastojina te upotreba pesticida u šumarstvu. Mjere zaštite: U cilju zaštite šišmiša, potrebno je očuvati njihova prirodna staništa u šumama te skloništima po tavanima, crkvenim tornjevima i drugim prostorima na zgradama. U slučaju obnova zgrada i crkava u kojima je nađena kolonija šišmiša, poželjno je postaviti nova pogodna mjesta za sklonište kolonije. Prilikom sječe ostavljati ravnomjerno raspoređena stara i suha stabla, što se detaljnije propisuje uvjetima zaštite prirode koji se ugrađuju u šumsko-gospodarske osnove. U cilju zaštite vrsta vezanih za vlažna staništa (vidra i močvarna rovka) potrebno je u što većoj mjeri očuvati vodena i močvarna staništa, odnosno ne planirati daljnje regulacije vodotoka te daljnje melioracije ovakvih površina. Ptice Prema Crvenoj knjizi ugroženih ptica Hrvatske (u pripremi) šire područje Općine Mikleuš je područje rasprostranjenja nekoliko ugroženih i/ili zaštićenih vrsta ptica. Uz tablice s popisom zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta koje su ovdje rasprostranjene, za one najugroženije (pred izumiranjem – u kategoriji CR, EN i VU) navedeni su i osnovni podaci. Tablica 26. Strogo zaštićene vrste ptica na području općine Mikleuš (SZ – strogo zaštićene, VU – osjetljive, DD – nedovoljno poznate, ZZP – Zakon o zaštiti prirode NN 70/05)

Znanstveno ime vrste Sylvia nisoria Strix uralensis Picus canus Lullula arborea Lanius minor Ficedula parva Dryocopus martius Dendrocopos syriacus Pernis apivorus Bonasa bonasia Dendrocopos leucotos Scolopax rusticola Columba cenas

Hrvatsko ime vrste

Kategorija ugroženosti

pjegava grmuša jastrebača siva žuna ševa krunica sivi svračak mala muharica crna žuna sirijski djetlić škanjac osaš lještarka planinski djetlić šljuka golub dupljaš

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-40

LC LC LC NT

VU NT NT NT DD

Zaštita po ZZP SZ SZ SZ SZ SZ SZ SZ SZ SZ SZ SZ Z SZ

Dodatak ili Direktive o staništima + + + + + + + + + + +

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

Škanjac osaš (Pernis apivorus) Kategorija ugroženosti: VU – rizična gnijezdeća populacija Ekologija: šume bogate proplancima, čistinama, prosjekama, sječevinama. Često i u mješovitom, mozaičnom krajoliku, gdje se šume izmjenjuju s livadama, živicama, malim močvarama i sl. Razlozi ugroženosti: Lov i krivolov, uređivanje šuma, intenziviranje poljodjelstva. Mjere zaštite: U cilju zaštite vrsta ptica vezanih za šumska staništa, potrebno je o njima voditi brigu prilikom gospodarenja šumama (kroz uvjete zaštite prirode odgovarajućih šumsko-gospodarskih osnova). U cilju zaštite vrsta ptica vezanih za vlažna staništa, potrebno je o njima voditi brigu prilikom vodno-gospodarskih zahvata. Vodozemci i gmazovi Prema Crvenoj knjizi vodozemaca i gmazova Hrvatske (u pripremi), područje Općine Mikleuš je područje rasprostranjenja nekoliko strogo zaštićenih vodozemaca i gmazova. Tablica 27. Strogo zaštićene vrste vodozemaca i gmazova na području općine Mikleuš (SZ – strogo zaštićene, NT – niskorizične, ZZP – Zakon o zaštiti prirode NN 70/05)

Znanstveno ime vrste Hyla arborea Emys arbicularis

Hrvatsko ime vrste

Kategorija ugroženosti

Zaštita po ZZP

NT NT

SZ SZ

gatalinka barska kornjača

Dodatak ili Direktive o staništima +

Mjere zaštite: Potrebno je očuvati staništa na kojima ove vrste obitavaju s naglaskom na vlažna staništa. Leptiri Prema Crvenoj knjizi danjih leptira Hrvatske (u pripremi), područje Općine Mikleuš je područje rasprostranjenja nekoliko zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta leptira.

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-41

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

Tablica 28. Strogo zaštićene i zaštićene vrste leptira na području općine Mikleuš (SZ – strogo zaštićene, Z – zaštićene, VU - osjetljive, NT – niskorizične, DD – nedovoljno poznate, ZZP – Zakon o zaštiti prirode NN 70/05)

Znanstveno ime vrste

Hrvatsko ime vrste

Apatura ilia Apatura iris Euphrydryas matuma Heteropterus morpheus Lopinga achine Lycaena dispar Lycaena thersamon Lycaena hippothoe Mellicta aurelia Nymphalis vau-album Pamassius mnemosyne Zerynthia polyxena

mala preljevalica velika preljevalica mala svibanjska riđa sedefast debeloglavac šumski okaš kiseličin crvenko mali dvornikov crvenko crvenorubi crvenko Niklerova riđa šareni ve crni apolon uskršnji leptir

Kategorija ugroženosti

Zaštita po ZZP

NT NT DD NT NT NT DD NT DD VU NT NT

Z Z Z Z Z SZ Z Z Z Z SZ SZ

Dodatak ili Direktive o staništima

+

+

Osjetljive vrste (VU): Šareni ve (Nymphalis vau-album) Razlozi ugroženosti: Ugrožena vrsta zbog devastacije šuma, nepravilnog gospodarenja šumom, djelatnostima koje utječu na razinu podzemnih voda, kao drenaža, povećanje izgradnje. Mjere zaštite: U cilju zaštite leptira trebalo bi prvenstveno očuvati vodena i močvarna staništa te o njima voditi brigu prilikom gospodarenja šumama. Leptiri su općenito ugroženi uslijed regulacije voda što izaziva promjene staništa uz vodotoke i isušivanje vlažnih staništa; uništavanja šuma i promjena u gospodarenju šumama koje uključuju uništavanje starih hrastova i čišćenje rubova šuma; kemijskog onečišćenja; intenziviranja poljoprivredne proizvodnje; sukcesije livadnih staništa te sakupljačke aktivnosti kolekcionara. Ribe Prema Crvenoj knjizi slatkovodnih riba Hrvatske (u pripremi), područje Općine Mikleuš je područje rasprostranjenja nekoliko ugroženih vrsta riba.

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-42

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

Tablica 29. Strogo zaštićene i zaštićene vrste riba na području općine Mikleuš (SZ – strogo zaštićene, Z – zaštićene, CR – kritično ugrožene, EN – ugrožene, VU – osjetljive. NT – niskorizične, DD – nedovoljno poznate, LC – najmanje zabrinjavajuće, ZZP – Zakon o zaštiti prirode NN 70/05)

Znanstveno ime vrste Albumoides bipunctatus Barbus meridionlis Cyprinus carpio Gobio albipinnatus Gobio gobio Gobio kessleri Gobio uranoscopus Misgurnus fossilis Rutilus pigus Vimba vimba

Hrvatsko ime vrste

Kategorija ugroženosti

Zaštita po ZZP

LC VU EN DD LC NT DD VU NT VU

Z

dvoprugasta uklija potočna mrena šaran bjeloperajna krkuša krkuša Keslerova krkuša tankorepa krkuša piškur plotica nosara

Dodatak ili Direktive o staništima +

Z SZ Z SZ SZ SZ Z Z

+ + +

Od ugrožene i strogo zaštićene riblje faune koja potvrđeno ili moguće obitava na ovom području valja istaknuti sljedeće vrste: Šaran (Cyprinus carpio) Kategorija ugroženosti: EN – ugrožena populacija Divlja forma šarana jedna je od najugroženijih u Europi. Kod nas je autohtona vrsta. Ugrožena je miješanjem s kultiviranim formama, regulacijom vodotoka i nestankom prirodnih mrijestilišta. Potočna mrena (Barbus meridionalis) Kategorija ugroženosti: VU – rizična populacija Ekologija: Ovo je bentopelagička riba koja živi u vodama temperature 5-25 stupnjeva C. Pridnena je vrsta i uglavnom nastanjuje čiste, brzo tekuće vode područja mrene, a ulazi u pojas lipljena Uzroci ugroženosti: onečišćenje vodotoka, nestajanje prirodnih i mrijesnih staništa, pregradnja rijeka i regulacija gornjih tokova rijeka. Piškur (Misgumus fossili) Kategorija ugroženosti: VU – rizična populacija Ekologija: Čikov živi u stajaćim ili sporotekućim vodama u donjim dijelovima rijeka. Obično naseljava staništa prekrivena muljevitim dnom. Najčešći životni prostor su mu mrtvaje, ribnjaci, kanali za natapanje i preplavljeni močvarni tereni većih rijeka i njihovih pritoka. Uzroci ugroženosti: nestanak sporotekućih i stajaćih voda i prikladnih staništa, organsko i anorgansko onečišćenje preostalih staništa tog tipa, regulacija i pregradnja vodotoka.

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-43

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

Nosara (Vimba vimba) Kategorija ugroženosti: VU – rizična populacija Ekologija: Nosara obično naseljava srednje i donje tokove rijeka te jezera. Voli sporija tekuća i stajaća vodena staništa, a veoma često zalazi i u poplavnu zonu. Uzroci ugroženosti: regulacije i pregradnje vodotoka koje sprječavaju uzvodne reproduktivne migracije, svako smanjenje poplavnih područja. Mjestimično je ugrožava i pretjerani izlov. Mjere zaštite: U cilju zaštite riba potrebno je o njima voditi brigu prilikom eventualnih regulacija vodotoka. Alohtone vrste Alohtone vrste predstavljaju velik problem i drugi su razlog smanjenja biološke raznolikosti na globalnom nivou, odmah nakon direktnog uništavanja staništa. Prema Zakonu o zaštiti prirode (NN br. 70/05), zabranjeno je uvođenje stranih divljih svojti u ekološke sustave.

1.1.2.5. Društvena infrastruktura a) Obrazovanje Odgoj i školstvo na području Općine, provodi se u predškolskim ustanovama, osnovnim i područnim školama. a1) Osnovno školstvo Prema podacima Upravnog odjela za društvene djelatnosti Virovitičko-podravske županije na području Općine stanje u osnovnom školstvu prikazuje tablica br. 28. Tablica 30. Osnovne i područne škole na području općine Mikleuš Ukupan broj Naselje Osnovna škola Područna škola učenika Mikleuš 1 134 Četekovac 1 23 Ukupno 1 1 157

Ukupan broj nastavnika 14 2 16

Izvor podataka: Virovitičko-podravska županija - Upravni odjel za društvene djelatnosti

a2) Predškolska dob Društvena briga o djeci predškolske dobi trenutno se ne ostvaruje. Postoji građevina predškolske ustanove smještena u Mikleušu, ali je dana na korištenje osnovnoj školi.

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-44

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

b) Zdravstvo i socijalna skrb b1) Zdravstvo Tablica 31. Podaci o zdravstvenim objektima i objektima socijalne skrbi Red. broj

Općina

Naselje

1.

Mikleuš

Mikleuš

Vrsta objekta -zubna ambulanta -liječnička ambulanta

Broj liječnika

Broj stomatologa 1

Broj ljekarni

Grav. Područ.

0

općina Mikleuš

1

Izvor podataka: Ured državne uprave Virovitičko-podravske županije, Služba za društvene djelatnosti, Odsjek za zdravstvo i socijalnu skrb

b2) Socijalna skrb Poslovi u svezi socijalne skrbi obavljaju se u sjedištu Županije gradu Virovitici, Slatini i Orahovici. c) Uprava i administracija Općina Mikleuš ima svoje vijeće, poglavarstvo i upravna tijela koja obavljaju poslove lokalne samouprave, a smještena su u sjedištu Općine.

Slika 7. Mikleuš - sjedište Općine

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-45

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

d) Kultura -

Bibliotečna djelatnost: knjižnica u sklopu osnovne škole

e) Šport i rekreacija U športskim društvima na području općine Mikleuš djeluju nogometni klubovi: -

NK «Mikleuš» u Mikleušu NK «Dinamo» u Četekovcu

Nogometni klubovi imaju nogometna igrališta u vlasništvu Općine. Školski športski klub pri osnovnoj školi Mikleuš Športsko ribolovna udruga «Klen»Mikleuš. Na području Općine postoje i dva DVD Mikleuš i Četekovci.

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-46

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova 1.1.3.1. Obveze iz Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske U Strategiji i Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske ističu se elementi koji su važni za sustavnost i cjelovitost Republike Hrvatske i oni se ne mogu mijenjati, nego ih je potrebno ugrađivati u planove i programe prostornog razvoja užih područja. U skladu s tim polazištima u općini Mikleuš posebnu pažnju treba posvetiti: 1. Demografskoj i razvojnoj politici Potreba provođenja aktivne populacijske politike uvjetovana je obzirom na dosadašnju depopulaciju, a provodi se stimuliranjem prirodnog priraštaja, pozitivnom migracijskom politikom, pozitivnom strukturnom promjenom stanovništva i dr. 2. Razvitku ruralnog prostora U području općine Mikleuš ističe se ruralni prostor s raznolikim i specifičnim naseljima. Dio naselja gubi nekadašnja prevladavajuća ruralna obilježja i postepeno se urbanizira uz poprimanje prijelaznih obilježja, međutim postoje naselja i područja s još uvijek prevladavajućim ili pravim ruralnim obilježjima, s prevladavajućom agrarnom funkcijom i ruralnom fizionomijom, koje treba sačuvati u što izvornijem obliku. Najveću pažnju treba posvetiti izučavanju uvjeta za razvitak mogućih funkcija, načina, potreba i opravdanosti gradnje infrastrukture i drugih sadržaja potrebnih za život ljudi. 3. Održivom razvoju i zaštiti okoliša Naselje Mikleuš razvilo se kao poljoprivredno, a zatim i kao gospodarsko te političko središte. Glavni potencijal gospodarskog razvoja Općine predstavljat će i dalje poljoprivreda, uz razvoj malog obrtništva i gospodarstva, tako da treba pažnju posvetiti zaštiti tla, zbrinjavanju otpada, zaštiti voda i drugih prirodnih resursa.

1.1.3.2. Obveze iz Prostornog plana Županije Globalni prioriteti predviđeni Prostornim planom Županije odnose se na: -

poboljšanje učinkovitosti korištenja već angažiranog prostora iskorištenje raspoloživih i nedovoljno učinkovitih potencijala prvenstveno na lokacijama i kapacitetima koji mogu bez većih ulaganja dati brze, kvalitetne i višeznačne učinke stvaranje kvalitativnih pretpostavki za poboljšanje uvjeta života posebno u depopulacijskim područjima (pokretanje i unapređenje gospodarstva uz osnaživanje prometnih funkcija) saniranje kritičnih mjesta ugrožavanja prostora i okoliša otklanjanje nedostataka i poboljšavanje postojećih infrastrukturnih sustava

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-47

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

1.1.3.3. Ocjena postojećih prostornih planova Za prostor općine Mikleuš, do donošenja PPUO Mikleuš, važeći dokument prostornog uređenja je Prostorni plan (bivše) općine Podravska Slatina i njegove Izmjene i dopune (Sl. glasnik općine P. Slatina 13/84, 9/87 i 6/89), koji obuhvaća prostor pod sadašnjom lokalnom samoupravom Grada Slatine i susjednih općina: Čađavice, Mikleuša, Nove Bukovice, Sopja i Voćina Postojeći prostorni plan utvrdio je razvojne mogućnosti i komparativne prednosti prirodnih resursa kao i položaj Općine, najpovoljnije prometno povezivanje, razmještaj privrednih i neprivrednih aktivnosti, mrežu naselja i modalitete zaštite prostora. Osnovni koncept prostornog razvoja zasnivao se na ubrzanom privrednom rastu i promjeni gospodarske strukture u pravcu jačanja industrije, modernizaciji postojećih proizvodnih i uslužnih kapaciteta te podizanju učinkovitosti poljodjelske proizvodnje. Postojeća prostorno-planska dokumentacija u današnjim uvjetima nije u mogućnosti optimalno odgovoriti na sve zahtjeve racionalnog gospodarenja prostorom, kao i sve naglašeniju i strožu potrebu zaštite prostora.

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-48

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje Na temelju analize dosadašnjeg prostornog razvoja utvrđeni su najizraženiji problemi vezani uz stanje prostora i okoliša, ograničenja prostornog razvitka i mogućnosti koje postoje za daljnji razvitak. Demografska slika Općine nastala je međusobnim djelovanjem demografskih kretanja i društvenih zbivanja kroz desetljeća, no posljednjih trideset godina je presudno za stanje danas. Smanjenje broja stanovnika posljedica je intenzivne deagrarizacije šezdesetih godina, ekonomske emigracije sedamdesetih godina i migracija deruraliziranog stanovništva prema gospodarskim središtima – gradovima, te kao posljedica iseljavanja tijekom domovinskog rata. Tablica 32. Kretanje ukupnog stanovništva Popisne Broj Indeks godine stanovnika 1981. 2380 1991. 2291 -19,54% 2001. 1701 -25,75%

Apsolutno smanjenje/povećanje -465 -590

Izvor podataka: M. Korenčić: "Naselja i stanovništvo SRH 1857-1971. i Popisi stanovništva 1981., 1991. i 2001. god.

U općinskom središtu Mikleuš postoji tradicionalna vezanost za poljoprivredu, ali ekonomska ovisnost o njoj slabi i poljoprivreda postaje dopunski izvor prihoda. Daljnjom deagrarizacijom i napuštanjem poljoprivrede prosječna veličina domaćinstva se smanjuje. Neravnomjeran razmještaj gospodarske djelatnosti utječe na kretanje i razmještaj stanovništva. Iz relativno povoljne situacije stanja okoliša, gdje prevladavaju očuvane i stvorene prirodne vrijednosti, moraju se izdvojiti slijedeći segmenti koji traže odgovarajuću pažnju: - poboljšanje vodoopskrbe i odvodnje, - reguliranje eksploatacije prirodnih resursa.

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-49