Slavni crnogorski komiti i heroji Petar Zvicer i Savo Čelebić, shodno odluci o spomen-obilježjima Glavnog grada, dobili su ulice u Podgorici. Ulicu je, konačno, dobila i Jaglika Adžić zaboravljena heroina Drugog svjetskog rata iz Plužina.

foto: globtourmontenegro.com

Ulica Petra Zvicera (DUP Blok VI) prostire se od Ulice Vlada Ćetkovića na istok, sjeverno od Ulice Jovana Popovića Lipovca. Planirana dužina je 250 metara do Ulice Đoka Miraševića. Izgrađeni dio je realizovan prema planskom dokumentaciji, navodi se u Odluci Glavnog grada o spomen-obilježjima.

Ulica Sava Čelebića prostire se od Ulice Vlada Ćetkovića na istok, do Ulice Đoka Miraševića u dužini od 350 metara. Urađena je u svemu prema planskoj dokumentaciji.

Ulica Jaglike Adžić prostire se od Cetinjske ulice na zapad do starih studentskih domova, južno od novog studentskog doma. Ulica je asfaltirana i osvjetljena.

Petar Zvicer je, kao što je poznato crnogorskoj javnosti, bio heroj Božićnog ustanka  koga su ubile srpske žandarmerijske snage Milana Kalabića 25.aprila 1923.godine. U istom krvavom piru ubijena i Zvicerova porodica.

Savo Čelebić (1876-1955) je bio istaknuti crnogorski komita, crnogorski oficir i general JNA.

Jaglika Adžić je bila heroina iz Plužina koja je poginula herojskom smrću 1943.godine.

"U Plužinama, u Gojkovića dolu, jedinica ‘Princ Eugen’ sastavljena od Njemaca i ustaša je 6. juna 1943. godine u jednoj kolibi spalila 60 žitelja. Među njima su bili Jagličini roditelji, Stoja i Krsto, i braća – dvogodišnji Dušan, dvije godine stariji Momčilo i Milorad, koji je imao osam godina. Jaglika je bila daleko od kolibe, ali kada je čula plač braće i Dušanovu vrisku vratila se. Oficir je uhvatio i naredio dvojici vojnika da je drže. Nju nijesu htjeli da spale jer je bila lijepa. Jaglika je naslutila šta je čeka i da bi bila zajedno sa skoro cijelom porodicom koja je gorjela, otrgla se iz njihovih ruku i uskočila u vatru", ispričali su svjedoci herojstvo sedamnaestogodišnjeJaglike.

Istom odlukom Glavnog grada ulice u Podgorici su dobili Filip Radičević (1839-1917)  istoričar crkve, Vojin Popović Španac (1911-1942) revolucionar, Zlata Raičević (1920-1996) pozorišna glumica, vladika Visarion Borilović i dr Ibrahim Koristović (1901-1970)- ljekar i humanista.