ENGLISH ORGANIZACIJA PRESS CENTAR BIBLIOTEKA MULTIMEDIJA

PITAJTE MINISTRA
 
Vaše ime i prezime:
Grad
Vaše pitanje:
E-mail:

01.03.2010

Postovani,
Institut racunovodja i revizora Crne Gore zajedno sa Zavodom za zaposljavanje organizuje obuku za zvanje "Racunovodja".
S obzirom da sam u nekom Vasem odgovoru procitao da validne sertifikate izdaje drugi institut, tj. Institut sertifikovanih racunovodja Crne Gore, da li to znaci da sertifikat koji dobijem od strane Instituta racunovodja i revizora Crne Gore nece biti validan?
Srdacan pozdrav,
Vasko,Podgorica

Vasko Bulatovic, Podgorica

ODGOVOR

Poštovani gospodine Bulatović,

U vezi sa Vašim pitanjem koje se odnosi na izbor institucije koja je ovlašćena za izdavanje sertifikata za računovođe i revizore, obavještavamo Vas da su Zakonom o računovodstvu i reviziji („Službeni list RCG“, broj 69/05 i „Službeni list CG“, broj 80/08, u daljem tekstu: Zakon) definisana zvanja koje lice može steći radi obavljanja računovodstvenih i revizorskih poslova u Crnoj Gori.

Naime, licence za obavljanje revizije izdaje Ministarstvo finansija, a članom 14 Zakona su propisani uslovi koje lice treba da ispuni kako bi mu ista bila izdata. Uredbom o povjeravanju poslova organa državne uprave nadležnog za poslove računovodstva i revizije („Službeni list RCG“, broj 44/07, u daljem tekstu: Uredba) određeni poslovi su prenijeti na Institut sertifikovanih računovođa Crne Gore, kao nosiocu Ugovora o Konzorcijumu, zajedno sa Ekonomskim fakultetom iz Podgorice i Savezom računovođa i revizora Srbije, kao potpisnicama istog. Članom 2 Uredbe propisani su poslovi koje Intitut sertifikovanih računovođa Crne Gore obavlja, između ostalog, propisano je da isti vrši organizovanje polaganja stručnih ispita za sticanje zvanja sertifikovanog računovođe i izdavanja sertifikata za sertifikovanog računovođu. Ostala zvanja nisu preduslov za obavljenje poslova računovodstva, odnosno zakon ih ne postavlja kao obavezujuce, a tržište i konkretne kompanije određuje da li su im isti potrebni, pa se i na taj način cijeni kvalitet sertifikata koje izdaju pojedine institucije.

Takođe, sve informacije koje se odnose na oblast računovodstva i revizije u Crnoj Gori (Zakon o računovodstvu i reviziji, podzakonska akta, uključujući i pomenutu Uredbu) su dostupni na web sajtu Ministarstva finansija svim zainteresovanim licima. Pojedinačno pravo i odgovornost svakog lica je da se informiše o svim pitanjima koje se tiču računovodstva i revizije što uključuje i izbor institucije kod koje će polagati ispite, kao i provjeru da li se sertifikati dobijeni na taj način vrednuju kod nadležnih institucija.

S poštovanjem,

Sektor za međunarodnu ekonomsku saradnju, strukturne reforme i unapređenje poslovnog ambij


24.02.2010

Postovani,
Mozete li mi reci kome je Ministarstvo finansija povjerilo poslove racunovodstva i revizije, "Institutu sertifikovanih racunovodja Crne Gore" ili "Institutu racunovodstva i revizije Crne Gore"?
Sertifikat (za zvanje racunovodje), kojeg instituta je validan?
Unaprijed hvala

Ljubica, Podgorica

ODGOVOR

Poštovana,

Ministarstvo finansija sarađuje sa oba instituta, ali Institut sertifikovanih računovođa i revizora Crne Gore izdaje sertifikat koji je validan.

Srdačan pozdrav,

Sektor za međunarodnu ekonomsku saradnju, strukturne reforme i unapređenje poslovnog ambij


21.02.2010

Postovani,

Da li je moguc novi rebalans budzeta,tj. dodatno ``stezanje kaisa`` usljed konstantnog pada platnog prometa? Da li je realno ocekivati izlaz iz recesije u 3. i 4. kvartalu ove godine?

Unaprijed hvala,

Srdacan pozdrav.

Filip Popovic, Podgorica

ODGOVOR

Poštovani g-dine Popoviću,

Još uvijek je rano govoriti o rebalansu, platni promet je indikator, a rebalans ce zavisiti od ostvarenja prihoda. Mi smo budžetom planirali blagi rast, tako da mislimo da je realno očekivati oporavak ekonomije u toku godine.

Srdačan pozdrav,

Nemanja Pavličić, pomoćnik ministra za budžet

Sektor budžeta


18.02.2010

Postovana Gospodo,

U ime Saobracajnog preduzeca "Lasta" molim vas da mi date odgovor na pitanje koje se odnosi na obavezu placanja PDV za autobuske prevoznike drugih zemalja koji obavljaju redovan medjunarodni linijski prevoz putnika na terititoriji Crne Gore.
Naime, po tumacenju Poreske uprave Crne Gore strani prevoznici su u obavezi da plate PDV po stopi od 7% na cenu prodate karte proporciaonalno kilometrazi linijije koja se odnosi na teritoriju C. Gore. Tu obavezu za strane prevoynike jedino je placala stanica Merkur u Budvi. Tako je za Lastu u roku 2009 godine placeno na ime PDV 6.519.62 o cemu postoji i Zapisnik Poreske uprave Crne Gore.
Sa druge strane po tumacenju tog ministarstva ( 04-3223/1 od 29.04.2009) ne postojie odovarajuci inostrumenti (mehanizmi) na osnovu kojih bi se mogo naplacivati PDV na usluge drumskog autobuskog saobracaja.
U medjuvremenu obaveza placannja PDV za autobuske prevoznike dve zemlje je recipocno ukinuta.
Nas interesuje da li imamo pravo da trazimo da nam se naplacen porez vrati.
Unapred se zajvaljujem, i ostajem s postovanjem,

Jasna Popovic, dipl. ek.


Jasna Popovic, Beograd, Republika Srbija

ODGOVOR

Poštovana,

U vezi vašeg zahtjeva od 22.02.2010.godine, koji se odnosi na povraćaj PDV plaćenog u Crnoj Gori, obavještavamo Vas sledeće:

Odredbama člana 3 Zakona o porezu na dodatu vrijednost (“Službeni list RCG”, br. 65/01.....76/05 i “Službeni list CG”, broj 16/07) propisano je da se PDV plaća na promet proizvoda i usluga koje poreski obveznik vrši u okviru obavljanja svoje djelatnosti uz naknadu, kao i na uvoz proizvoda.

Odredbama člana 51 citiranog zakona propisano je da poreski obveznik koji nema sjedište u Crnoj Gori ima pravo na povraćaj ulaznog PDV koji mu je zaračunat na osnovu obavljenog prometa proizvoda, odnosno usluga od strane poreskih obveznika u Crnoj Gori ili mu je zaračunat prilikom uvoza proizvoda u Crnu Goru.

Način i postupak ostvarivanja prava na povraćaj ulaznog PDV uređen je odredbama čl. 111-114 Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodatu vrijednost (“Službeni list RCG”, br. 65/02.....16/06).

Zahtjev za povraćaj PDV podnosi se nadležnom poreskom organu u Podgorici (Filijala - Pdgorica), najkasnije u roku od šest mjeseci po isteku kalendarske godine u kojoj je bio PDV obračunat.

Srdačan pozdrav,

Sektor za poreski i carinski sistem


17.02.2010

Poštovani,
Ko reguliše oporezivanje plata zdrastvenim radnicima (civilima) u vojnim ustanovama (VMC) jer su im umanjene plate za 10% na račun opšteg smanjenja plata. Mislim da je to pretjerano mnogo i molio bih Vas za pojašnjenje.
Srdačan pozdrav,

Mitar Dabanovic, Podgorica

ODGOVOR

Poštovani g-dine Dabanoviću,

Plate zaposlenih civila finansiraju se iz budžeta Ministarstva odbrane koje ih i obracunava. Morate se obratiti njima za razjašnjenja. Prosječno smanjenje zarada zaposlenih koji se finansiraju iz budžeta je oko 7 %.

Srdačan pozdrav,

Kabinet ministra - PR SLUŽBA


11.02.2010

Poštovani,
da li je moguće započeti obavljanje pripravničkog staža prije donošenja zakona o volontiranju, ako institucija ima sredstva za finansiranje pripravnika? Ja sam razgovarala sa direktorom doma zdravlja i on mi je rekao da se mora sačekati donošenje zakona (iako oni imaju sredstva za finansiranje pripravnika). I ako je ovo tačno, kada se očekuje usvajanje zakona?
S poštovanjem,

Danka Gurešić, Bijelo Polje

Danka Gurešić, Bijelo Polje

ODGOVOR

Poštovana g-đo Gurešić,

Prema našim informacijama, neće biti donešen Zakon o volontiranju.

Ukoliko potrošačka jedinica ima obezbijeđena sredstva budžetom za 2010. godinu na stavci bruto zarade i ako postoji sistematizovano radno mjesto, može zaposliti pripravnike.

Srdačan pozdrav,

Sektor budžeta


05.02.2010

Molimo Vas da nam date objašnjenje na sljedeće pitanje.
Firma iz inostranstva(Kupac) na račun domaće firme je uplatila novac kao avans po kupoprodajnom ugovoru o kupovine robe. Roba se nalazi u Kini i direktno ide Kupcu, tj. ne ulazi u Crnu Goru. Prodavac(domaća firma) sa kupcem je sklopila ugovor u kojem glasi da u slučaju da roba ne bude isporučena u zadanom roku, Prodavac je dužan vratiti novac Kupcu.
Molimo Vas da nam objasnite kada u ovoj situaciji nastaje obaveza za plaćanje PDV-a, i na koji način je to nužno obaviti.


S Poštovanjem,

Gelena Saric, Podgorica

ODGOVOR

Poštovana g-đo Sarić,

Povodom Vašeg pitanja dajemo sljedeći odgovor:

Odredbama člana 17 stav 4 Zakona o PDV ("Službeni list RCG", br.65/01….16/07) propisano je da se mjestom izvršenog prometa kod usluga posredovanja smatra mjesto isporuke proizvoda, odnosno usluge za koje je izvršeno posredovanje. Kako je u navedenom slučaju usluga za koju je izvršeno posredovanje izvršena u inostranstvu (mjerodavno je mjesto gdje se proizvod nalazio na početku otpreme, a to je Kina), to na ove usluge ne postoji obaveza plaćanja PDV u Crnoj Gori.

Srdačan pozdrav,

Sektor za poreski i carinski sistem


27.01.2010

Poštovani,
Kao profesionalnom oficiru prestala mi je sužba u Vojsci Grne Gore radi odlaska u penziju.Penzijski osnov za određivanje penzije uzima mi se bruto zarada koju sam ostvario u 2006. godini. U toj godini pored zarade(plate) ostvarivao sam i Naknadu dijela troškova za školovanje djece koja je bila propisana po vojnim propisima,pa me interesuje da li i ova naknada na koju je placen porez,ulazi u bruto zaradu za tu godinu?
Molim za odgovor sto je moguce prije.

Unaprijed hvala.
Dragiša Pešic
Herceg Novi

Dragiša Pešić, Herce Novi

ODGOVOR

Poštovani g-dine Pešiću,

Povodom Vašeg pitanja, molimo Vas da se obratite Ministarstvu odbrane, na broj telefona: +382 20 224 042, ili putem e - maila: kabinet@mod.co.me.

Srdačan pozdrav,

Kabinet ministra - PR SLUŽBA


26.01.2010

Postovani,
moje pitanje se odnosi na duzinu pripravnickog staza u koliko se volontira.Da li se odradjuje godinu tj.dvije godine u sudu ili postoji mogucnost,posto volontiram da je to kraceg vremenskog perioda? I kada ce poceti finansiranje pripravnickog staza,posto je Pretsjednik Vlade obecao da ce biti novca za pripravnike?

Slavica Djukanovic, Niksic

ODGOVOR

Posšovana g-đice Đukanović,

Ukoliko institucija ima potrebu i novca u fondu zarada za finansiranje pripravničkog staža, u tom slučaju je moguće odraditi pripravnički staž.

Volontiranje ne umanjuje vremensko trajanje pripravničkog staža, a ono je godinu dana, odnosno dvije godine u sudstvu.

Srdačan pozdrav,

Kabinet ministra - PR SLUŽBA


20.01.2010

Da li su turisticke agencije, koje su posrednici u prodaji avio karata, obavezne da imaju registar kasu? U Zakonu o turizmu cl.4 stoji: da se omora izdati racun, karta ili potvrda o prijemu novca od fizickog lica.

Slavica Ojdanic, Podgorica

ODGOVOR

Poštovana g-đo Ojdanić,

Vezamo za Vaše pitanje, molimo Vas da se obratite Poreskoj upravi, na br. telefona: 382 20 658 064; +382 20 658 063, ili putem e-maila: poreska.uprava@tax.gov.me ili gordana.stajcic@tax.gov.me.

Srdačan pozdrav,

Sektor za poreski i carinski sistem


13.01.2010

Postovani,
Da li je završen pravilnik o programu i načinu polaganja stručnog ispita za sticanje licence za obavljanje poslova zastupanja pred carinskim organima? Unaprijed hvala.
Nikola Perović, Nikšić

Nikola Perovic, Niksic

ODGOVOR

Poštovani g-dine Perović,

Predlog pravilnika je pripremljen i upućen je nadležnim organima na dalju proceduru.

Srdacan pozdrav,


Kabinet ministra - PR SLUŽBA


11.01.2010

Postovani,
Moje pitanje se odnosi na clan 21,stav1 Zakona o porezu na dobit pravnih lica kojim je propisano da se kapitalnim dobitkom smatra prihod koji poreski obveznik ostvari prodajom gradjevinskih objekata,zemljista....Da li se kapitalnim dobitkom smatra dobitak pri prodaji gradjevinskih objekata koji se knjigovodstveno tretiraju kao zalihe tj. izgradjeni su ili kupljeni radi dalje prodaje?
Natasa Stjepanovic Nikoloska,Bar

Natasa Stjepanovic Nikoloska, Bar

ODGOVOR

Poštovana,

U vezi vašeg zahjeva koji se odnosi na poreski tretman prihoda od prodaje nepokretnosti (knjigovodstveno su evidentirane kao zalihe), daje se sledeće m i š lj e nj e:

Odredbama člana 7 stav 1 Zakona o porezu na dobit pravnih lica ("Sl. list RCG", br.65/01 i 80/04 i “Sl. list Crne Gore”, br. 40/08 i 86/09) propisano je da osnovicu poreza na dobit predstavlja oporeziva dobit poreskog obveznika. Oporeziva dobit se utvrđuje usklađivanjem dobiti poreskog obveznika iskazane u bilansu uspjeha, na način predviđen ovim zakonom (stav 2 citiranog člana).

Odredbama člana 21 navedenog zakona propisano je da se kapitalnim dobitkom smatra prihod koji poreski obveznik ostvari prodajom, odnosno drugim prenosom uz naknadu zemljišta, građevinskih objekata, imovinskih prava, udjela u kapitalu i hartija od vrijednosti.

Kapitalni dobitak, shodno odredbama člana 22 citiranog Zakona o porezu na dobit pravnih lica, predstavlja razliku između prodajne cijene imovine i njene nabavne cijene usklađene na način predviđen ovim zakonom.

Shodno Međunarodnim računovodstvenim standardima (standard 2) prihodi od prodaje nepokretnosti koje su namijenje za dalju prodaju (knjigovodstveno su evidentirane kao zalihe) predstavljaju poslovni prihod, a ne kapitalnu dobit i predmet su oporezivanja porezom na dobit, kao i drugi poslovni prihodi.

Prema tome, iz prethodnog navedenog proizilazi da se prihodi od prodaje građevinskih objekata koji se knjigovodstveno tretiraju kao zalihe (tj. izgradjeni su ili kupljeni radi dalje prodaje) smatraju poslovnim prihodom i predmet su oporezivanja porezom na dobit.

Srdačan pozdrav,

Sektor za poreski i carinski sistem


21.12.2009

Postovani,
Molim Vas da mi odgovorite na sledece pitanje:
Da li Vlada Crne Gore garantuje isplatu depozita fizickih lica?
Unaprijed zahvalna,
Danijela Zindovic

Danijela Zindovic, Podgorica

ODGOVOR

Poštovana, g-đo Zindović,

Fond za zaštitu depozita garantuje isplatu depozita fizičkih lica do iznosa od 5.000 € shodno zakonu o zaštiti depozita Službeni list 40/03 od 03.07.2003, 65/05 od 03.11.2005. Za više informacija pogledajte sajt www.fzdcg.org.

Kabinet ministra - PR SLUŽBA


20.12.2009

Postovani,
Interesujem se za kreditiranje manjih privrednih preduzeca,pa bih htio da me obavijestite sa kim bi bilo najbolje ostvariti kontakt. Unaprijed hvala!

Jovan Babovic, Bar

ODGOVOR

Poštovani g-dine Babović,

Vezano za Vaše pitanje oko kreditiranja manjih privrednih preduzeća, molimo Vas da se obratitie Direkciji za razvoj malih i srednjih preduzeća, kontakt telefon: +382-20-406-302 i 406-303, ili na e-mail: direkcija@nasme.me.

Srdačan pozdrav,

Kabinet ministra - PR SLUŽBA


01.12.2009

Postovani,
interesuje me kojoj instituciji da se obratim povodom polaganja ispita za zvanje samostalni racunovodja. Kad sam se raspitvala u IRRCG rekli su mi da je neophodno prvo poloziti ispite za zvanje knjigovodja da bi se preslo na visi nivo. Da li ja kao dipl.ecc. moram polagati za knjigovodju iako se za to zvanje trazi samo srednja skola ili mogu direktno ici na taj visi nivo?
Unaprijed hvala

Ivanka Ivanovic, Budva

ODGOVOR

Poštovana gospođo Ivanović,

u vezi sa Vašim pitanjem, obavještavamo Vas da su Uredbom o povjeravanju poslova organa državne uprave nadležnog za poslove računovodstva i revizije („Službeni list RCG“, broj 44/07, u daljem tekstu: Uredba) određeni poslovi prenijeti na Institut sertifikovanih računovođa Crne Gore, kao nosiocu Ugovora o Konzorcijumu, zajedno sa Ekonomskim fakultetom iz Podgorice i Savezom računovođa i revizora Srbije, kao potpisnicama istog. Uredbom su Institutu povjereni sledeći poslovi:

- usvajanje, prevod i objavljivanje Međunarodnih računovodstvenih standarda (MRS), Međunarodnih standarda finansijskog izvještavanja (MSFI) i Međunarodnih standarda za reviziju (MSR) koje je proglasio IASB, u skladu sa Zakonom o računovodstvu i reviziji (u dalje tekstu: Zakon);
- usvajanje, prevod i objavljivanje novih ili dopuna Međunarodnih računovodstvenih standarda (MRS), Međunarodnih standarda finansijskog izvještavanja (MSFI) i Međunarodnih standarda za reviziju (MSR) koje je proglasio IASB, u skladu sa Zakonom;
- pripremanje, davanje instrukcija i objašnjenja pravnim licima registrovanim za obavljanje privredne i društvene djelatnosti i djelova stranih društava (u daljem tekstu: pravna lica);
- pripremanje modela obrazaca finansijskih iskaza za pravna lica i njihovo objavljivanje u "Službenom listu Republike Crne Gore";
- utvrđivanje programa certifikacije u skladu sa standardom obuke IFAC-a i nihovo objavljivanje u "Službenom listu Republike Crne Gore";
- organizovanja polaganja stručnih ispita za sticanje zvanja sertifikovanog računovođe i izdavanja sertifikata za sertifikovanog računovođu;
- utvrđivanje ispunjenosti uslova za sticanje zvanja sertifikovanog računovođe iz člana 27 Zakona i izdavanje sertifikata za sertifikovanog računovođu;
- prati primjenu programa kvaliteta radi procjene rezultata u računovodstvu i reviziji u skladu sa obevezama IFAC-a, na godišnjem nivou
- edukacija računovođa i revizora u skladu sa važećim IFAC-ovim Međunarodnim standardima obuke (IES)
- vođenje evidencija društava za reviziju, sertifikovanih računovođa i utvrđivanje ispunjenosti uslova za poslovanje društava za reviziju iz člana 15 Zakona.
- kontrola obavljanja djelatnosti revizije.

Pravilnikom o dokumentaciji za sticanje zvanja sertifikovanog računovođe ("Službeni list CG", broj 48/09) propisano je da se "Uz zahtjev za sticanje zvanja sertifikovanog računovođe podnosi:

- dokaz o završenoj visokoj stručnoj spremi;
- dokaz o stečenom zvanju «ovlašćeni računovođa» i najmanje tri godine praktičnog rada u tom zvanju;
- dokaz o priznavanju diplome ili druge isprave stečene u inostranstvu;
- dokaz da nije osuđivan i da se protiv njega ne vodi postupak za krivično dijelo, iz profesionalne djelatnosti, koje ga čini nedostojnim za obavljanje poslova iz oblasti računovodstva i revizije;
- dokaz da je položio ispite utvrđene programom sertifikacije."

Takođe, sve informacije koje se odnose na oblast računovodstva i revizije u Crnoj Gori (Zakon o računovodstvu i reviziji, podzakonske akte, uključujući i pomenutu Uredbu) dostupni su na web sajtu Ministarstva finansija svim zainteresovanim licima.

S poštovanjem,

Sektor za međunarodnu ekonomsku saradnju, strukturne reforme i unapređenje poslovnog ambij


04.10.2009

Postovani,

Molim Vas da mi odgovorite na sledece pitanje:

Radim kao agent u jednoj agenciji za zastupanje u osiguranju,ovih dana ocekujem prvi svoj zaradjeni novac i htjela bih da znam da li ce mi se od te zarade odbijati porez i koliko on iznosi? (vezana sam ugovorom o djelu)

Unaprijed zahvalna

Dzenana Sabovic, Podgorica

ODGOVOR

Poštovani gospodine Šaboviću,

Povodom Vašeg pitanja koje se odnosi na odbijanje poreza na zaradu ostvarenoj po osnovu Ugovora o djelu dajemo slijedeći odgovor:

Odredbama člana 16 Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica (“Službeni list RCG” br. 65/01, 37/04,78/06 i 04/07) propisane su vrste prihoda od samostalne djelatnosti koje podliježu plaćanju poreza na dohodak fizičkih lica, a koje obuhvataju: prihode od privredne djelatnosti, slobodnih zanimanja, profesionalnih i intelektualnih usluga i prihode od drugih samostalnih djelatnosti koje nijesu osnovna djelatnost poreskog obveznika, a povremeno se obavljaju radi ostvarivanja prihoda.

Poreskom obvezniku koji ostvaruje prihode od povremenih samostalnih djelatnosti (autorski ugovori i sl.), ukoliko ne dokumentuje stvarne rashode, priznaju se standardni rashodi u visini 40% od ostvarenih prihoda (član 20 stav 2 Zakona). Osnovicu za obračunavanje i plaćanje poreza čini neto prihod, koji predstavlja razliku između ostvarenih prihoda i stvarnih, odnosno standardnih rashoda poreskog obveznika.

Stopa poreza na ove prihode iznosi 15% od poreske osnovice (član 48 stav 5 Zakona).

Na navedene prihode, shodno opštinskim propisima, plaća prirez porezu na dohodak fizičkih lica po stopi do 13%, osim za Glavni grad i Prestonicu za koje stopa iznosi do 15%.

Osnovicu za obračun prireza čini iznos poreza koji se plaća na te prihode.

Srdačan pozdrav,

Kabinet ministra - PR SLUŽBA


01.10.2009

Postovani
Molim VAS da mi odgovorete na pitanje da li imam pravo kao strano lice da takodje od stranog lica iz Srbije da prevedem katastarsku kparcelu na sebe,podneo sam zahtev 8.02.2007.sa svim potrebnim papirima ali u katastru u Baru su odugovlacili isada me30.09.2009.m obavestavaju da zahtev odbijaju zbog toga sto sam strani drzavljanin na pomenutoj parceli suuradjeni temelji i ploca i zapoceta gradnja.
S pstovanjem

Snezana Ignjatovic, Maki Zvornik

ODGOVOR

Poštovana gospođo Ignjatović,

Zakonom o svojinsko-pravnim odnosima („Službeni list Crne Gore“, broj 19/09) regulisana su prava stranih lica u pogledu sticanja prava svojine na pokretnim i nepokretnim stvarima.

S obzirom da u vašem pitanju nemamo dovoljno podataka o situaciji, obavještavamo vas sljedeće:

Ukoliko je na predmetnoj katastarskoj parceli izgradjen objekat i upisan u Katastru nepokretnosti, možete prevesti tu katastarsku parcelu na sebe.

Srdačan pozdrav,

Sektor za imovinsko pravne poslove


24.09.2009

kad ce poceti isplate otpremnina za radnike kap-a?

jovan milosevic, podgorica

ODGOVOR

Poštovani g-dine Miloševiću,

Povodom Vašeg pitanja, dajemo Vam sljedeći odgovor:

Predstavnici Crnogorske komercijalne banke, OTP-a, KAP-a i Ministarstva finansija nedavno su potpisali Opšte uslove za Ugovor o kreditu u iznosu od 49.68 miliona eura.

Od navedenog iznosa, u skladu sa socijalnim programom usvojenim od strane Vlade Crne Gore, 25 miliona eura je predviđeno za rješavanje socijalnog pitanja zaposlenih u KAP-u i Rudnicima boksita.

Pregovori o utvrđivanju konačne verzije Ugovora o kreditu kojim će se definisati sva prava i obaveze će biti započeti u najkraćem roku, pa se potpisivanje Ugovora i početak realizacije kredita očekuje do kraja oktobra.

Srdačan pozdrav,

Kabinet ministra finansija

Kabinet ministra - PR SLUŽBA


08.09.2009

Poštovani,
Molim Vas da mi odgovorite na pitanje koje se odnosi na dalju dinamiku izmirenja obaveza po osnovu Rešenja o restituciji, kako sam julskom isplatom dobila značajno manju sumu od sume isplaćene u istom periodu prethodne godine.

Dragana Grozdanic, Niksic

ODGOVOR

Poštovana gospođo Grozdanić,

Prema odredbama Zakona o povraćaju oduzetih imovinskih prava i obeštećenju, Vlada Crne Gore svake godine donosi Uredbu kojom reguliše način isplate godišnje rate bivšim vlasnicima. Kolika će rata biti isplaćena bivšim vlasnicima u 2010. godini, sada je teško predvidjeti, budući da se sredstva za ovu namjenu planiraju buđžetom za 2010.godinu, a koji je tek u fazi planiranja.

Srdačan pozdrav,

Sektor za imovinsko pravne poslove


25.08.2009

Poštovani,

Molim vas da mi odgovorite na sledeća pitanja:

1. Da li je moguće da strana fizička i pravna lica stiču pravo svojine na katastarskim parcelama na ostvima u Crnoj Gori i vilama koje će biti izgrađene na tim katastarskim parcelama?

2. Ukoliko je moguće sticanje prava svojine od strane stranih fizičkih i pravnih lica na gore navedenim nepokretnostima, da li postoje bilo kakava ograničenja, odnosno uslovi za sticanje prava svojine i ukoliko postoje koja su to ograničenja, odnosno uslovi?

Unaprijed zahvalan,
Miroslav Adžić

Miroslav Adžić, Podgorica

ODGOVOR

Poštovani,

Vašim pitanjem od 14.09.2009.godine tražili ste mišljenje u vezi sa pojedinim odredbama Zakona o svojinsko-pravnim odnosima, da li je moguće da strana fizička i pravna lica stiču pravo svojine na katastarskim parcelama na ostrvima u Crnoj Gori i vilama koje će biti izgrađene na katastarskim parcelama, te da li postoje bilo kakva ograničenja, odnosno uslovi, ukoliko je moguće sticanje prava svojine od strane stranih fizičkih i pravnih lica na navedenim nepokretnostima.

Od 21.03.2009. godine – dana stupanja na snagu Zakona o svojinsko-pravnim odnosima („Službeni List CG“ br.19/09), strana lica (fizička i pravna lica), shodno odredbi člana 415 stav 1 tačka 6 ne mogu sticati pravo svojine na nepokretnim stvarima na ostrvima.

Prednje ograničenje sticanja svojine stranim licima, na nepokretnim stvarima na ostrvima, odnosi se na sve nepokretne stvari na ostrvima, bilo da je riječ o zemljištu na ostrvima ili objektima na ostrvima.

S poštovanjem,

Sektor za imovinsko pravne poslove


23.08.2009

Postovani,

Na konkursu za dodijelu kredita-"1000 vladinih kredita" sam u mojoj ustanovi dobio pravo na kredit.Nisam ga pdmah realizovao jer nije bilo na trzistu stana koji sam mogao kupiti za taj novac. Sada kada bih za taj novac mogao kupiti stan u mojoj"PODGORICKOJ BANCI" kazu da su oni izasli iz programa vladinih kredita.Da li je moguce realizovati kredit preko neke druge banke , i ako ne koja je to vremenska tacka bila kada je pravo na kredit zastarijelo?

Unaprijed hvala,
Dragan Djurovic

Dragan Djurovic, Podgorica

ODGOVOR

Poštovani,

Povodom Vašeg meila, a vezano za projekat "1000 stambenih kredita", obavještavamo Vas da navedeni kredit nije moguće više realizovati, jer je projekat zatvoren. Projekat je okončan u 2008. godini i ne postoji mogućnost da se po ovom projektu obratite nekoj drugoj banci.

Srdačan pozdrav,

Kabinet ministra - PR SLUŽBA


21.08.2009

Postovani,

Da li zaposleni koji je ugovorio neto zaradu u 2009. godini ima pravo na prelivanje u neto zaradu po osnovu smanjenja doprinosa? Interesuje me da li je za novozaposlene radnike koeficijent preracuna neto zarade u bruto zaradu ostao isti kao i u 2008.godini?

Tatjana Cekic, Podgorica

ODGOVOR

Poštovana gospođo Šćekić,

Zakonom o porezu na dohodak fizičkih lica („Službeni list RCG“, broj 65/01), koji je u primjeni od 1. jula 2002. godine, propisano je da je oporezivi dohodak (osnovica) od prihoda po osnovu ličnih primanja predstavlja iznos bruto ličnih primanja, što znači da poresku osnovicu kod zarada zaposlenih čini bruto zarada zaposlenog, koja uključuje neto zaradu, porez i doprinose za obavezno socijano osiguranje koji se plaćaju iz te zarade.

Shodno odredbama čl. 2 i 3 Uredbe o načinu preračunavanja postojećih neto zarada u bruto zarade („Službeni list RCG“, broj 34/02) poslodavci i drugi isplatioci zarada bili su dužni da na dan 1. jula 2002. godine za svoje zaposlene izvrše preračun zatečenih neto zarada u bruto zarade a prema stopama poreza i doprinosa za obavezno socijsalno osiguranje koje su važile na dan 30. juna 2002. godine (koeficijent za preračun neto na bruto zarade iznosio je 1,63934).

U proteklom periodu izvršene su dvije izmjene Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica (kojim su uvedene niže poreske stope) i nije bilo izmjene kod definisanja poreske osnovice na zarade zaposlenih i u oba slučaja se primjenjivala zatečena bruto zarada.

Odredbama člana 28 Opšteg kolektivnog ugovora („Službeni list RCG“, broj 1/04, 59/05 i 24/06) predviđeno je da ukoliko, izmjenom zakonskih propisa, dođe do smanjenja poreskih stopa na lična primanja zaposlenih, poslodavac je dužan da efekte takvog smanjenja usmjeri na zarade, odnosno naknade zaposlenih.

Kod izrade novog Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje („Službeni list CG, broj 13/07 ), koji je u primjeni od 1. januara 2008. godine kod definisanja visine stopa doprinosa (smanjenja) pošlo se od zatečenih bruto zarada zaposlenih, a poslodavac je dužan da efekte smanjenja doprinosa na teret zaposlenog usmjeri na zarade, odnosno uvećanje neto zarade. Osnovicu za obračun doprinosa za obavezno socijalno osiguranje za zaposlene i poslodavce čini bruto zarada.

Srdačan pozdrav,

Sektor za poreski i carinski sistem


13.08.2009

Poštovani G-dine Lukšiću ,
Obraćamo Vam se povodom pitanja postavljenog od strane S-leasing d.o.o. dana 12.06.2009. god, obzirom da nismo dobili odgovor detaljnije smo objasnili problem sa kojim se suočavamo i koji remeti naše redovno poslovanje.Nadam se da ćete nam izaći u susret Vašim odgovorom.
S-leasing prilikom kupovine vozila, koja planira dati u zakup, koristi PDV iskazan na fakturi dobavljača kao ulazni porez u skladu sa zakonom o PDV-u, a po osnovu obavljanja djelatnosti preduzeća. Tokom davanja vozila u zakup S-leasing klijentu izdaje mjesečne fakture sa obračunatim izlaznim PDV-om, nakon isteka zakupa klijent ili treće lice kupuje vozilo za koje S-leasing d.o.o izdaje fakturu sa iskazanim PDV-om shodno zakonu o PDV-u i na taj način plaća izlazni PDV, te stoga po Zakonu o porezu na promet upotrebljavanih vozila u čijem Članu 1. piše :
»Ovim zakonom uređuje se plaćanje poreza na promet putničkih i ostalih upotrebljavanih motornih vozila, plovnih objekata, vazduhoplova i letilica koja kupuju ili stiču pravna i fizička lica ako se taj promet ili sticanje ne oporezuju porezom na dodatu vrijednost«
Po našem mišljenju nije u obavezi da plati 5% poreza na promet upotrebljavanih vozila jer je PDV već plaćen.Međutim, prilikom preregistracije pomenutih vozila sa S-leasing d.o.o na treće lice kome je vozilo prodato predstavnici MUP-a traže potvrdu od Poreske Uprave da je plaćen porez na promet upotrebljavanih vozila ne uzimajući u obzir da je na fakturi iskazan PDV.
Molim Vas da nam odgovorite da li smo u gore navedenom slučaju u obavezi da platimo 5% poreza na prenos vlasništva?
Takođe, ukoliko smatrate da nismo u obavezi da platimo pomenuti porez na prenos vlasništva molim Vas da nam izdate vjerodostojni dokument/potvrdu na osnovu koje bi naši klijenti bili u mogućnosti da vozilo registruju bez po našem mišljenju dodatnih troškova dvostrukog oporezivanja.
Unaprijed zahvalna,
__________________________
Izvršni direktor
S-leasing doo

S-LEASING DOO, PODGORICA

ODGOVOR

Poštovani,

U vezi vašeg zahtjeva (akt broj: 265/09 od 8.06.2009.godine) koji se odnosi na poreski tretman prodaje putničkih automobila, daje se sledeće m i š lj e nj e:

Odredbama člana 3 Zakona o porezu na dodatu vrijednost (“Službeni list RCG”, br. 65/01.....76/05 i “Službeni list CG”, broj 16/07) propisano je da se PDV plaća na promet proizvoda i usluga koje poreski obveznik vrši u okviru obavljanja svoje djelatnosti uz naknadu, kao i na uvoz proizvoda.

Obveznik PDV, shodno odredbama člana 37 stav 1 citiranog zakona ima pravo da prilikom obračunavanja svoje poreske obaveze (po mjesečnoj prijavi), odbije PDV koji je dužan da plati ili je platio prilikom nabavke proizvoda, odnosno korišćenja usluga od drugog poreskog obveznika, prilikom uvoza proizvoda, ako je te proizvode, odnosno usluge upotrijebio ili će ih iskoristiti u svrhe obavljanja djelatnosti za koje se plaća PDV.

Obveznik PDV, shodno odredbama člana 37 stav 5 citiranog zakona ne smije odbiti ulazni PDV od plovnih objekata namijenjenih za sport i rekreaciju, putničkih automobila i motocikala, goriva i maziva i rezervnih djelova i usluga usko povezanih sa njima, osim za plovne objekte, odnosno vozila koja su namijenjena za: dalju prodaju, iznajmljivanje (rent-a-car), prevoz lica i dobara (taxi) i obuku vozača za upravljanje navedenim prevoznim sredstvima.

Prema tome, kod prodaje putničkog automobila za koji obveznik PDV (prodavac) pri njegovoj nabavci nije imao pravo na odbitak ulaznog PDV, postoji obaveza plaćanja posebnog poreza na promet, čiji je obveznik kupac tog vozila. U slučaju kada je obveznik PDV prilikom nabavke putničkog vozila imao pravo na odbitak ulaznog PDV, u tom slučaju prilikom prodaje tog vozila postoji obaveza plaćanja PDV (a ne postoji posebnog poreza na promet).

Srdačan pozdrav,

Sektor poreskog i carinskog sistema


12.08.2009

Koji institut za racunovodje je sada pravi??Gde se odrzavaju
predavanje/seminare za OVLASCENOG razunovodje?
IRR CG ili ISR CG?
Ja sam bila kod obadva instituta, po njihovom jos nema niko
pravo da izdaje licencije?
Kako je na ovaj vas saj objavljeno da je 2007 god. IRS CG
izdala licencije?

Katarina Zarkovic, Bar

ODGOVOR

Poštovana g-đo Žarković,

U vezi sa Vašim pitanjem koje se odnosi na izbor institucije koja je ovlašćena za izdavanje sertifikata za računovođe i revizore, obavještavamo Vas da su Zakonom o računovodstvu i reviziji („Službeni list RCG“, broj 69/05 i „Službeni list CG“, broj 80/08, u daljem tekstu: Zakon) definisana zvanja koje lice može steći radi obavljanja računovodstvenih i revizorskih poslova u Crnoj Gori.

Naime, licence za obavljanje revizije izdaje Ministarstvo finansija, a članom 14 Zakona su propisani uslovi koje lice treba da ispuni kako bi mu ista bila izdata. Uredbom o povjeravanju poslova organa državne uprave nadležnog za poslove računovodstva i revizije („Službeni list RCG“, broj 44/07, u daljem tekstu: Uredba) određeni poslovi su prenijeti na Institut sertifikovanih računovođa Crne Gore, kao nosiocu Ugovora o Konzorcijumu, zajedno sa Ekonomskim fakultetom iz Podgorice i Savezom računovođa i revizora Srbije, kao potpisnicama istog. Članom 2 Uredbe propisani su poslovi koje Intitut sertifikovanih računovođa Crne Gore obavlja, između ostalog, propisano je da isti vrši organizovanje polaganja stručnih ispita za sticanje zvanja sertifikovanog računovođe i izdavanja sertifikata za sertifikovanog računovođu. Ostala zvanja nisu preduslov za obavljenje poslova računovodstva, odnosno zakon ih ne postavlja kao obavezujuce, a tržište i konkretne kompanije određuje da li su im isti potrebni, pa se i na taj način cijeni kvalitet sertifikata koje izdaju pojedine institucije.

Takođe, sve informacije koje se odnose na oblast računovodstva i revizije u Crnoj Gori (Zakon o računovodstvu i reviziji, podzakonska akta, uključujući i pomenutu Uredbu) su dostupni na web sajtu Ministarstva finansija svim zainteresovanim licima. Pojedinačno pravo i odgovornost svakog lica je da se informiše o svim pitanjima koje se tiču računovodstva i revizije što uključuje i izbor institucije kod koje će polagati ispite, kao i provjeru da li se sertifikati dobijeni na taj način vrednuju kod nadležnih institucija.

Srdačan pozdrav,

Sektor za finansijski sistem, međunarodnu saradnju i EU integracije


15.07.2009

Poštovani,
moj deda, Živojin Karajović, vlasnik je štednje u Temeljnoj banci Ljubljana PJ Podgorica(Titograd). Kako i gde možemo da podignemo uloženi novac?
Unapred hvala.

Branko Radičević, Kruševac , Srbija

ODGOVOR

Poštovani gospodine Radičeviću,

Povodom zahtjeva za isplatu devizne štednje položene kod Beogradske banke Temeljne banke Ljubljana Poslovna Jedinica Titograd na ime Živojin Karajović, obavještavamo Vas da je Crna Gora donijela Zakon o isplati devizne štednje građana položene kod ovlašćenih banaka sa sjedištem van Crne Gore ("Službeni list CG", br. 81/06 i 20/09). Zakon je donešen u cilju zaštite interesa građana sa prebivalištem u Crnoj Gori, koji su deviznu štednju polagali kod banaka sa sjedištem van Crne Gore i koji to svoje pravo ne ostvaruju po zakonima države na čijoj teritoriji je sjedište banke. Zahtjevi za isplatu devizne štednje podnosili su se do 6. januara 2008. godine.

Međutim, nakon isteka roka za podnošenje zahtjeva za isplatu devizne štednje, Ministarstvu finansija obratio se određeni broj građana koji nijesu mogli blagovremeno da dobiju potvrdu o stanju devizne štednje iz država u kojima se vode službene evidencije o njihovom potraživanju, kao i građani kojima su ostavinski postupci završeni nakon roka propisanog za podnošenje zahtjeva. Uvažavajući njihove razloge, donešen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o isplati devizne štednje građana položene kod ovlašćenih banaka sa sjedištem van Crne Gore, kojim je rok podnošenja zahtjeva za isplatu devizne štednje produžen do 30. maja 2009. godine.

Shodno navedenom, Zakon o isplati devizne štednje građana položene kod ovlašćenih banaka sa sjedištem van Crne Gore je donesen za građane sa prebivalištem u Crnoj Gori. Međutim, upućujemo Vas da se obratite SKB banci D.D. SOCIETE GENERALE GROUP, na adresu ul. Ajdovština 4, 1513 Ljubljana, odnosno kontakt telefoni: 0038614715360 g-đa Zvonka ili 0038614715369 g-đa Jolanda.

Srdačan pozdrav,

Sektor trezora


11.07.2009

Poštovanje,
Molim vas lijepo s obziroma sam zakasnila predati potrebnu dokumentaciju za isplatu štednje uložene u Dafiment banci predložili su mi u CKB banci u Tivtu da se obratim vama sa zahtjevom za odobrenje što je i učinjeno.Još uvijek od vas nema odgovora pa vas molim da mi odgovorite.
U nadi povoljnog rješenja unaprijed zahvalna Panjević Marija

Marija Panjević, Tivat

ODGOVOR

Poštovana gospođo Panjević,

Zakonom o isplati deviznih sredstava građana položenih kod Dafiment banke AD Beograd i Banke privatne privrede DD Podgorica položenih preko preduzeća Jugoskandik DD Beograd ("Službni list CG", broj 21/08), obezbijeđen pravni osnov za isplatu oročenih deviznih sredstava kod navedenih banaka. Takođe, navedenim Zakonom su uređeni uslovi, način i rokovi isplate neisplaćenih oročenih deviznih sredstava, za građane sa prebivalištem u Crnoj Gori. Zahtjevi za isplatu deviznih sredstava su se podnosili do 4. aprila 2009. godine.

Srdačan pozdrav,

Sektor trezora


01.07.2009

Poštovani,

interesuje me da li Odluka o zamrzavanju zapošljavanjua u državnim organima automatski ističe 30.06.2009.godine ili je potrebno čekati posebnu proceduru? Da li postoji mogućnost produženja pomenute zabrane i kada će se to znati? I ono što me najviše interesuje jeste da li se zabrana odnosi samo za nova radna mjesta, tj.šta je sa zaposlenima koji su primljeni na odredjeno radno vrijeme za čijim radom postoji potreba, a kojima ističe vrijeme na koje su primljeni? Da li postoji mogućnost raspisivanja oglasa za takva lica, s obzirom da su to zaposleni za čije se radno mjesto ne iziskuju nova sredstva?

Unaprijed zahvalna,
Biljana Čović

Biljana Čović, Bijelo Polje

ODGOVOR

Poštovana gospođo Čović,

Tek nakon usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o budžetu Crne Gore za 2009. godinuutvrdiće se pozicije zarada.

Srdačan pozdrav,

Kabinet ministra - PR služba


12.06.2009

Poštovani gospodine ministre Lukšiću,
Molio bih Vas ako je moguće da dobijem odgovor na sledeće pitanje. Dok sam bio u Crnoj Gori uložio sam 500 DM u Jugoskandik banku kao tadašnji državljanin RCG sa prebivalištem u Tivtu. Sada sam sa prebivalištem u Beogradu . Kako da ostvarim svoje pravo na povratak navedenih sredstava kao staru deviznu štednju.

Unapred zahvalan
Svetozar Vasileski, Beograd

Svetozar Vasileski, Beograd

ODGOVOR

Poštovani gospodine Vasileski,

Crna Gora je donijela Zakon o isplati deiznih sredstava građana položenih kod Dafiment banke i Banke privatne privrede privremeno položenih preko preduzeća Jugoskandik, koji je stupio na snagu 04. aprila 2008. godine. Da bi građani sa prebivalištem u Crnoj Gori mogli da ostvare pravo neophodno je bilo da se dostavi dokaz o položenim sredstvima, dokaz o prebivalištu i fotokopija važeće lične karte. Dokaz o prebivalištu se smatra uvjerenje ili potvrda o prebivalištu koje je izdalo Ministarstvo unutrašnjih poslova i javne uprave Crne Gore, na dan 04.04.2009. godine. Shodno navedenom da bi se izvršila isplata deviznih sredstava neophodno je da vlasnik ima prebivalište u Crnoj Gori.

Srdačan pozdrav,

Sektor trezora


29.05.2009

Inostrani izvođač izvodi radove na nepokretnosti u TE PV po sistemu ,,ključ u rukre,,.Ko plaća PDV na radoove?Ko plaća PDV na opremu koja se proizvodi na carinskom području CG za inostranog izvođača a ugrađuje se u Termoelektranu PV.

Marija Svrkota, Pljevlja

ODGOVOR

Poštovana gospođo Svrkota,

U vezi vašeg dopisa koji ste nam dostavili e-mailom, a odnosi se na poreski tretman proizvoda koje nerezidentno pravno lice uvozi ili te proizvode, odnosno usluge nabavlja u zemlji, a koje koristi za rekonstrukciju TE, daje se sledeće m i š lj e nj e:

Odredbama člana 3 Zakona o porezu na dodatu vrijednost (“Službeni list RCG”, br. 65/01....76/05 i “Službeni list CG”, broj 16/07) propisano je da se PDV plaća na promet proizvoda i usluga koje poreski obveznik vrši u okviru obavljanja svoje djelatnosti uz naknadu, kao i na uvoz proizvoda.

Poreski obveznik, shodno odredbama člana 13 citiranog zakona, je svako lice (pravno ili fizičko) koje samostalno obavlja djelatnost u skladu sa propisima, nezavisno da li je upisano u odgovarajući registar ili drugu propisanu evidenciju, a koje je za poslednjih 12 mjeseci ostvarilo ili namjerava da ostvari oporezivi promet koji je veći od 18.000 €. Lica koja ostvaruju promet manji od 18.000 € nijesu po sili zakona obveznici PDV (član 42 Zakona).

Poreski obveznik, shodno odredbama člana 12 tačka 2) citiranog zakona, koji nema sjedište, poslovnu jedinicu, stalno, odnosno uobičajeno prebivalište u Crnoj Gori, a koji vrši promet proizvoda, odnosno usluga u Crnoj Gori, može imenovati poreskog zastupnika koji će u njegovo ime ispunjavati obaveze po osnovu PDV.

Obaveza obračunavanja PDV prilikom uvoza proizvoda, shodno odredbama člana 19 citiranog zakona, nastaje u momentu kada nastane obaveza obračunavanja carina i drugih carinskih dažbina. Poreska osnovica kod uvoza proizvoda je vrijednost proizvoda utvrđena u skladu sa carinskim propisima (član 22 citiranog zakona).

Obveznik PDV, shodno odredbama člana 37 stav 1 citiranog zakona ima pravo da prilikom obračunavanja svoje poreske obaveze (po mjesečnoj prijavi), odbije PDV koji je dužan da plati ili je platio prilikom nabavke proizvoda, odnosno korišćenja usluga od drugog poreskog obveznika, prilikom uvoza proizvoda, ako je te proizvode, odnosno usluge upotrijebio ili će ih iskoristiti u svrhe obavljanja djelatnosti za koje se plaća PDV.

Poreski obveznik može odbiti ulazni PDV u poreskom periodu u kojem je primio račun za njemu izvršen promet proizvoda i usluga, odnosno carinske deklaracije za uvezene proizvode (član 37 stav 7 Zakona).

Prema tome, obveznik PDV koji izvodi radove na rekonstrukciji TE Pljevlja dužan je da na te radove obračuna PDV i ima pravo da odbije ulazni PDV koji je platio prilikom nabavke proizvoda, odnosno korišćenja usluga od drugog poreskog obveznika ukoliko je te proizvode, odnosno usluge upotrijebio u svrhe obavljanja oporezive djelatnosti.

Kada radove na rekonstrukciji TE izvodi lice koje nema sjedište, poslovnu jedinicu, stalno, odnosno uobičajeno prebivalište u Crnoj Gori ili nije imenovalo svog poreskog zastupnika u tom slučaju, shodno odredbama člana 12 tačka 2) citiranog zakona, PDV plaća primalac usluga (u konkretnom slučaju TE). Termoelektrana, kao obveznik PDV ima pravo da, shodno odredbama člana 37 citiranog zakona i člana 93 Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodatu vrijednost (“Službeni list RCG”, br. 65/02....16/06), prilikom izračunavanja svoje poreske obaveze (po mjesečnoj prijavi), obračunati PDV na usluge rekonstrukcije iskaže kao ulazni PDV.

Srdačan pozdrav,

Sektor poreskog i carinskog sistema


15.05.2009

Ukoliko je pravno lice sklopilo ugovor o zakupu sa fizickim licem , a i pravno i fizicko lice u ovom poslu su registrovani za PDV, da li postoji obaveza placanja po osnovu poreza na dohodak fizickog lica a ako postoji zasyo se placaju dva poreza po istom osnovu. Unaprijed zahvalni

RAICKOVIC PREDRAG-XL AGENCIJA, PODGORICA

ODGOVOR

Poštovani gospodine Raičkoviću,

U vezi vašeg zahtjeva koji se odnosi na poreski tretman usluga zakupa poslovnog prostora između fizičkog (davaoca usluge) i pravnog lica (primaoca usluge) koja su obveznici PDV, daje se sledeće m i š lj e nj e:

Odredbama člana 3 Zakona o porezu na dodatu vrijednost (“Službeni list RCG”, br. 65/01...76/05 i “Službeni list CG”, br. 16/07) propisano je da se PDV plaća na promet proizvoda i usluga koje poreski obveznik vrši u okviru obavljanja svoje djelatnosti uz naknadu, kao i na uvoz proizvoda.

Poreski obveznik, shodno odredbama člana 13 citiranog zakona, je svako lice (pravno ili fizičko) koje samostalno obavlja djelatnost u skladu sa propisima, nezavisno da li je upisano u odgovarajući registar ili drugu propisanu evidenciju, a koje je za poslednjih 12 mjeseci ostvarilo ili namjerava da ostvari oporezivi promet koji je veći od 18.000 €. Lica koja ostvaruju promet manji od 18.000 € nijesu po sili zakona obveznici PDV (član 42 Zakona).

Prema tome, ukoliko je fizičko lice registrovano za plaćanje PDV, a pruža usluge davanja u zakup poslovnog prostora dužno je da vodi poslovne knjige i sastavlja finansijske iskaze, u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo i to lice je, shodno odredbama člana 16 Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica (“Službeni list RCG”, br. 65/01...78/06) obveznik poreza na dohodak fizičkih lica, na prihode od obavljanja samostalne djelatnosti.

Pravno lice – obveznik PDV ima pravo da, shodno odredbama člana 37 citiranog Zakona o PDV, svoju poresku obavezu (po mjesečnoj prijavi) umanji za iznos PDV sadržan u fakturi za pružene usluge davanja u zakup poslovnog prostora od strane fizičkog lica - obveznika PDV.

Sdrdačan pozdrav,

Sektor poreskog i carinskog sistema


13.05.2009

postovani ministre Luksicu, da la postoji mogucnost zamrazavanja kredita za fizicka lica, jer je finansijska kriza uhvatila maha i u domove kod obicnog naroda kojem kasne plkate a imaju zaduzenja u bankama.
molim vas da mi odgovorite jer ovaj dopis saljem u ima stotinak gradjana Niksica.
Zna se da su vlade u Bosni i Hrvatskoj obustavile kredite na dvoje godine, pa Vas pitamo da li cete i Vi nesto preuzeti po tom pitanju.
Hvala unaprijed na odgovoru.

Vemic Nikola, Niksic

ODGOVOR

Poštovani gospodine Vemic,

U vezi sa Vašim pitanjem, koje se odnosi na odlaganje otplata kredita fizičkih lica, želimo da Vas obavijestimo da Ministarstvo finansija nije u prilici i nema zakonom predviđene mehanizme da pojednično cijeni i odlučuje o kreditnim ugovorima fizičkih lica.

Imajući u vidu da su krediti građana bazirani na ugovornom odnosu, koji je zaključen na osnovu saglasnosti volja dvije strane (banke i korisnika kredita), kredit može biti reprogramiran samo uz saglasnosti obje strane potpisnice ugovora. Stoga Vas upućujemo da se za predmetno pitanje neposredno obratite banci – kreditoru.

Istovremeno Vas informišemo da smo nakon komunikacije sa nadležnima u Ministarstvu finansija Republike Hrvatske, kao i Federacije Bosne i Hercegovine u saznanju da ovakvo rješenje nije na snazi u ovim državama, kako ste Vi naveli u svom dopisu.

Srdačan pozdrav,

Kabinet ministra - PR služba


06.05.2009

DOO IN.PRO, DRUŠTVO ZA ZASTUPANJE U OSIGURANJU, SA ŠIFROM DJELATNOSTI 67200 - DR. POMOĆNI POSLOVI ZA OSIGURANJE REGISTROVANA JE KAO PDV OBVEZNIK, A SHODNO ČL.27 TAČKA1) SU OSLOBOĐENI PLAĆANJA PDV-a. IMA LI SVRHE ISKAZIVATI ULAZNI PDV U VEZI SA ČL.38 ZAKONA O PDV-u ? ILI OSNOVNO PITANJE DA LI SU TREBALI UOPŠTE BITI REGISTROVANI KAO PDV OBVEZNICI?

DOO KONTOMEN - RADE ČABARKAP, PODORICA

ODGOVOR

Poštovani g-dine Čabarkapa,

U vezi Vašeg pitanja, a odnosi se na poreski tretman usluga koje obavljaju posrednici osiguranja, daje se sledeće m i š lj e nj e:

Odredbama člana 3 Zakona o porezu na dodatu vrijednost (“Službeni list RCG”, br. 65/01.....76/05 i “Službeni list CG”, broj 16/07) propisano je da se PDV plaća na promet proizvoda i usluga koje poreski obveznik vrši u okviru obavljanja svoje djelatnosti uz naknadu, kao i na uvoz proizvoda.

Odredbama člana 27 tačka 1) citiranog zakona propisano je da su usluge osiguranja i reosiguranja, uključujući usluge koje obavljaju posrednici i agenti u osiguranju oslobodjene plaćanja PDV.

Odredbama člana 67 Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodatu vrijednost (“Službeni list RCG”, br. 65/02.... 16/06) propisano je da su usluge osiguranja i reosiguranja ugovaranje i sprovođenje ugovora o imovinskom i ličnom osiguranju, reosiguranju i suosiguranju. Usluge koje obavljaju posrednici osiguranja i agenti su poslovi posredovanja u osiguranju sa kojima osiguravajuće društvo posreduje u osiguranju preko drugih privrednih društava i pojedinaca.

Odredbama člana 131 citiranog pravilnika propisano je da prijavu za registraciju ne podnose pravna lica koja obavljaju isključivo isporuke proizvoda i usluga oslobođene plaćanja PDV.

Prema tome, ukoliko “Kontomen” doo obavlja usluge posrednika u osiguranju koje su oslobođene plaćanja PDV, ne postoji mogućnost da se registruje za plaćanje PDV po tom osnovu. Međutim, ukoliko “Kontomen” doo obavlja isporuku oporezivih proizvoda i usluga, a koje su veće od 18.000 €, obavezan je da se registruje za plaćanje PDV.

Pomoćnik ministra,
Koviljka Mihailović

Sektor poreskog i carinskog sistema


01.05.2009

Uvazeni gospodine ministre,
kada ce biti uplacena ovogodisnja novcana rata od restitucije?
Srdacan pozdrav

Milena Matovic, Beograd

ODGOVOR

Poštovana gospođo Matović,

Isplata obeštećenja biće prema ustaljenoj dinamici, 15. jula 2009. godine, kako je propisano članom 22, Zakona o povraćaju oduzetih imovinskih prava i obeštećenja.

Srdačan pozdrav,

Sektor korporativnih usluga i imovinsko pravnih poslova


15.04.2009

Postovani ministre
kada ce biti rezultati konkursa o raspodjeli prihoda od lutrije,moji dzudo i rvacki klubovi "Favorit" su konkurisali
srdacan pozdrav

Marijana Rakonjac, Bijelo Polje

ODGOVOR

Poštovana gospođo Rakonjac,

U toku naredne dvije nedelje očekujemo da će komisija objaviti rezultate konkursa. Za sve dodatne informacije možete da informisati na broj 020/ 232 - 167.

Srdačan pozdrav,

Kabinet ministra - PR služba


14.04.2009

Postovani ministre,
Molim Vas da me obavijestite sta se desava sa deviznim stedisama INOS Banke?
Napominjem da sam se prijavio centralnoj banci Crne Gore

Milan Pjesivac , Niksic

ODGOVOR

Poštovani gospodine Pjesivac,

INOS je štedionica, i za sve podatke o deviznim sredstvima položene kod te banke obratite se Trgovinskom sudu u Nišu.

Srdačan pozdrav,

Sektor trezora


14.04.2009

Kakav je poreski tretman troskova sluzbenih putovanja koje preduzeca isplacuju spoljnim saradnicima, a kakav je kod neprofitih organizacija. Odnosi se na naknade za prevoz, za nocenje, za koriscenje privatnog vozila u sluzb.svrhe, dnevnice u zemlji i inostranstvu.Avionska karta uvek glasi na ime. Priznaju li se takvi racuni? Unaprijed hvala na odgovoru.

Vladislav Popovic, Podgorica

ODGOVOR

Poštovani gospodine Popoviću,

Sa aspekta poreza na dohodak, tj. da postoji poresko oslobođenje za određena primanja zaposlenih do određenog iznosa, a i spoljni saradnici bi trebalo da imaju isti tretman. Poresko izuzeće je uređeno članom 5a Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica (u daljem textu)

Član 5a

(1) Porez na dohodak ne plaća se na naknade po osnovu ličnih primanja, odnosno naknade za povećane troškove zaposlenih do iznosa utvrđenog Opštim kolektivnim ugovorom i to:

1)za regres za korišćenje godišnjeg odmora;
2)za ishranu u toku rada (topli obrok);
3)dnevnica za službeno putovanje u zemlji;
4)troškova prevoza sopstvenim vozilom u službene svrhe.

(2) Porez na dohodak ne plaća se na primanja ostvarena po osnovu:

1)naknade troškova prevoza u javnom saobraćaju (za dolazak na posao i povratak s posla) do visine cijene mjesečne pretplatne karte, odnosno do visine stvarnih troškova prevoza, ako ne postoji mogućnost da se obezbijedi mjesečna pretplatna karta, a najviše do 20 € mjesečno;

2)dnevnica za službena putovanja u inostranstvo do iznosa propisanog za korisnike državnog budžeta;
3)naknade za povećane troškove rada i boravka na terenu (terenski dodatak) do 100 € mjesečno, ako nije obezbijeđen smještaj i ishrana,
4)naknade za odvojeni život od porodice do 100 € mjesečno;
5)solidarne pomoći u slučaju smrti zaposlenog, člana njegove uže porodice i penzionisanog radnika do 1.500 €;
6) solidarne pomoći u slučaju teže bolesti, zdravstvene rehabilitacije, nabavke ljekova i liječenje zaposlenog ili člana njegove uže porodice do 1.000 €;
7) otpremnine kod odlaska u penziju do 1.000 €;
8) otpremnine zbog prekida radnog odnosa usled tehnološkog viška do najnižeg iznosa utvrđenog zakonom kojim se uređuje radni odnos;
9) stipendija i kredita učenika i studenata do 200 € mjesečno;
10) nagrada učenicima i studentima ostvarenim za postignute rezultate tokom školovanja i obrazovanja, kao i osvojenih na takmičenjima u okviru obrazovnog sistema;
11) školarine ili drugog dokumentovanog izdatka za školovanje zaposlenog, ako se radi o školovanju i stručnom usavršavanju koje je u vezi sa djelatnošću poslodavca;
12) naknada za ishranu - hranarinu koju sportistima amaterima isplaćuju sportski klubovi do 300 € mjesečno;
13) naknada za vrijeme nezaposlenosti isplaćenih na teret vanbudžetskih fondova;
14) naknada štete zbog posljedica nesreće na radu, prema odluci suda ili sudskom poravnanju, ako je naknada određena u jednokratnom iznosu;
15) sindikalne socijalne pomoći koje se isplaćuju iz sredstava sindikalne članarine članovima sindikata;
16) poklona djeci zaposlenog, starosti do 15 godina, do 50 € godišnje po djetetu;
17) jubilarnih nagrada za:
- 10 godina rada do 100 €
- 20 godina rada do 200 €
- 30 godina rada do 300 €
- 40 godina rada do 400 €

Srdačan pozdrav,

Sektor poreskog i carinskog sistema


06.04.2009

Postovani ministre!
Molim Vas da mi objasnite kakva je procedura kod uknjizbe okucnice za strance koji su uknjizili kucu? U katastru danas nisu znali da objasne,koja se dokumentacija predaje,da li je to kupoprodajni ugovor,iako je vec u dosijeu,ili samo resenje o odbijanju uknjizbe okucnice(placa-dvorista),ili List nepokr. sa uknjizenim objektom?Hvala! Spostovanjem,S.Markovic,prof.

Slavica Markovic,prof., Bar

ODGOVOR

Poštovana g-đo Marković,

U vezi Vašeg pitanja koje se odnosi na uknjižbu zemljišta (okućnice) obavještavamo Vas da odredbama novog Zakona o svojinsko - pravnim odnosima ("Službeni list CG", br. 19/09) okućnicu (plac-dvorište) možete uknjižiti bez ograničenja osim ako se ne radi o poljoprivrednom zemljištu, šumama i šumskom zemljištu površine preko 5.000m2. Da bi uknjižili zemljište koje je bilo predmet ugovora (a nije ga bilo moguće uknjižiti po starom zakonu) potrebno je samo da odbnovite zahtjev za njegov upis.

Pri tome, naravno pozvaćete se na već donijeto rješenje o uknjižbi kuće i kupoprodajni ugovor koji se već nalazi u dosijeu kod Područne jedinice Uprave za nekretnine.

Srdačan pozdrav,

Sektor korporativnih usluga i imovinsko pravnih poslova


03.04.2009

Postovani gospodine ministre , obecali ste da cete obveznice restitucije placati po 0,30 . Koliko vidim jos niko po toj cijeni nije ih mogao prodati. O cemu se to radi?

A.Vukicevic, Niksic

ODGOVOR

Poštovani,

Ministarstvo finansija je zaključilo Ugovor o zastupanju u poslovima prijevremenog otkupa hartija od vrijednosti sa Holder broker – diler a.d. Podgorica kojim je predviđen otkup obveznica restitucije po osnovu obeštećenja bivših vlasnika, serije FO02 po cijeni od 0,35 eura, po obveznici nominalne vrijednosti jedne obveznice je 1,00 euro.

Takođe Ministarstvo finansija je planiralo u budžetu za 2009.godinu 10,0 miliona eura, i utvrdilo dinamiku trošenja pomenutih sredstava tokom godine, a s tim u vezi na samom početku ograničilo dnevni otkup obveznica na iznos od 50.000,00 eura, a kasnije na 30.000,00 eura.

Trzište kapitala funcioniše tako da prodavci daju prodajne naloge po cijenama koje oni odrede, a pravila tržišta nalažu da se prvo kupuju odnosno realizuju nalozi po najnižoj ponuđenoj cijeni.

Dakle, Ministarstvo finansija ne može uticati na prodajnu odnosno tržišnu cijenu obveznica restitucije i obveznice kupuje po tržišnoj cijeni, a u skladu sa pravilima tržišta.

Sektor trezora


14.03.2009

Poštovani,
Da li se odluka vlade o garanciji depozita / zbog e. krize/ u bankama odnosi i na depozite u CRNOGORSKOJ KOMERCIJALNOJ BANCI? Hvala.

Đurđić Milka, Žabljk

ODGOVOR

Poštovana gospođo Đurđić,

U skladu sa članom 2 Zakona o mjerama za zaštitu bankarskog sistema, Vlada Crne Gore garantuje isplatu depozita fizičkih i pravnih lica, položenih kod banaka koje su osnovane i posluju u Crnoj Gori iznad visine propisane posebnim zakonom, do punog iznosa.

Srdačan pozdrav

Kabiinet ministra


03.03.2009

Postovani ministre, molim Vas da mi date odgovor na pitanje: moj pokojni muz imao je firmu PP Rivs Rozaje, ulozio je u Jugobanku Beograd Glavna filijala u Podgoricu u dvije rate i to prvu 06,06.1990. godine i to 200.000.00 dinara i drugu ratu 14.09.1990. godine na ime dionica i to za 250 dionica, sto je vrijednos tedne dionice bila 2.000,00 dinara. Obracala sam se nekoliko puta u Jugobanku podgorica i u Beranama sto mi nijesu znali kazat i uputit me gdje bih mogla da se obratim. Za navedeno posjedujem potvrdu o upisu i potvrdu o izvrsenim uslugama. Unaprijed hvala.

Agovic Hanija, Rozaje

ODGOVOR

Poštovana gospođo Agović,

U vezi Vašeg pitanja kome da se obratite radi ostvarivanja pravo po osnovu uplaćenih dionica kod Jugobanke AD Podgorica , upućujemo Vas, da shodno odredbama Zakona o stečaju i likvidaciji banaka („ Službeni list RCG“, BR. 47/01, „Službeni list CG“, BR. 62/08), pokrenut stečaj kod navedene banke, zahtjev podnesete Centralnoj banci Crne Gore.

Srdačan pozdrav,

Sektor trezora


03.03.2009

Interesuje me da mi objasnite kako ste zakonom regulisali isplatu stare devizne stednje u slucaju smrti . Moj pokojni otac je 2000god. podigao 1000,ooDEM a 2007god. 380,oo EUR kao i 2008god 530,oo EUR i jos mu je ostalo na potvrdi nesto manje od 2800,oo EUR koje mogu da se podignu do 2017 god.Pretpostavljam da mnogi imaju mnogo veci iznos nego ja pa vas pitam : Zar nije dovoljno da je deponent umro da bi se isplatio dug vec treba i poneki nasljednik ?

Slobodan Pocek, Budva

ODGOVOR

Poštovani gospodine Poček,

U vezi Vašeg pitanja koje se odnosi na ostvarivanje prava na isplatu obveznica devizne štednje nakon smrti vlasnika, obavještavamo Vas, da je neohopdno kod nadležnog organa sprovesti ostavinsku raspravu kojom će se odrediti naslednici navedenih obveznica koje su registrovane na individualnom računu hartija od vrijednosti kod Centralne depozitarne agencije AD Podgorica.

Srdačan pozdrav,

Sektor trezora


26.02.2009

MOLIM VAS DA MI ODGOVORITE DA LI JE POREZ OD NOVE GODINE NA UGOVORE O DJELU I ZAKUPNINE 15 ILI 12 %.
S POSTOVANJEM

PAVICEVIC ZORAN, PODGORICA

ODGOVOR

Poštovani godpodine Pavićeviću,

Odredbama člana 16 Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica (“Službeni list RCG” br. 65/01, 37/04 i 78/06) propisane su vrste prihoda od samostalne djelatnosti koje podliježu plaćanju poreza na dohodak fizičkih lica, a koje obuhvataju: prihode od privredne djelatnosti, slobodnih zanimanja, profesionalnih i intelektualnih usluga i prihode od drugih samostalnih djelatnosti koje nijesu osnovna djelatnost poreskog obveznika, a povremeno se obavljaju radi ostvarivanja prihoda.

Poreskom obvezniku koji ostvaruje prihode od povremenih samostalnih djelatnosti (autorski ugovori i sl.), ukoliko ne dokumentuje stvarne rashode, priznaju se standardni rashodi u visini 40% od ostvarenih prihoda (član 20 stav 2 Zakona). Osnovicu za obračunavanje i plaćanje poreza čini neto prihod, koji predstavlja razliku između ostvarenih prihoda i stvarnih, odnosno standardnih rashoda poreskog obveznika. Stopa poreza na ove prihode iznosi 15% od poreske osnovice (član 48 stav 5 Zakona).

Na navedene prihode, shodno opštinskim propisima, plaća prirez porezu na dohodak fizičkih lica po stopi do 13%, osim za Glavni grad i Prestonicu za koje stopa iznosi do 15%. Osnovicu za obračun prireza čini iznos poreza koji se plaća na te prihode.

Fizičko lice koje ostvaruje ugovorenu naknadu, shodno odredbama člana 5 stav 1 tačka 13 i člana 6 stav 1 tačka 13 Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje („Službeni list CG“ broj 13/07 i 79/08), obveznik je plaćanja doprinosa za pеnziјskо i invаlidskо оsigurаnjе i doprinosa za zdravstveno osiguranje u slučaju da nije osiguran po drugom osnovu (po osnovu zaposlenja i dr.).

Osnovicu za plaćanje doprinosa, shodno odredbama čl. 9 i 10 citiranog zakona, čini oporezivi dohodak od samostalne djelatnosti, u skladu sa zakonom koji uređuje porez na dohodak fizičkih lica.

Shodno odredbama člana 21 stav 5 Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje za lica koja ostvaruju ugovorenu naknadu doprinose, na teret osiguranika, obračunava i uplaćuje isplatilac ugovorene naknade prilikom isplate naknade, primjenom važećih stopa doprinosa.

Prema tome, na prihode od ugovora o djelu ne plaćaju se doprinosi za pеnziјskо i invаlidskо оsigurаnjе i doprinosi za zdravstveno osiguranje ukoliko je sticalac tih prihoda već osiguran, odnosno plaća doprinose za obavezno socijalno osiguranje po drugom osnovu (npr. zaposlenje).

Shodno članu 34 Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, prihodima od imovine i imovinskih prava smatraju se prihodi ostvareni od izdavanja u zakup pokretne i nepokretne imovine i prihodi od vremenski ograničenog ustupanja autorskih prava, prava industrijske svojine i drugih imovinskih prava.

Ukoliko poreski obveznik ne dokumentuje stvarne troškove, priznaju se standardni rashodi u visini 40% ostvarenih prihoda od imovine i imovinskih prava (član 35 zakona) i oporezivi prihod od imovine i imovinskih prava predstavlja razliku između prihoda i rashoda nastalih u istom poreskom periodu.

Članom 49a citiranog zakona o porezu na dohodak propisano je akontaciono plaćanje poreza na prihode od imovine i imovinskih prava tokom godine, kad je isplatilac prihoda pravno lice ili preduzetnik koji je dužan da obračuna i uplati porez pri svakoj usplati prihoda, primjenom stope od 15% na oporezivi prihod iz člana 36 zakona.

Odredbama člana 43 Zakona o porezu na dohodak propisano je da je lice koje ostvaruje prihode od imovine i imovinskih prava dužno da podnese godišnju poresku prijavu (koja se podnosi do kraja aprila tekuće godine za prethodnu godinu). Pravilnikom o obliku i sadržini godišnje prijave za obračunavanje i plaćanje poreza na dohodak fizičkih lica („Službeni list CG“ broj 16/08) propisan je oblik i sadržina godišnje prijave za obračunavanje i plaćanje poreza na dohodak fizičkih lica.

Sektor poreskog i carinskog sistema


20.02.2009

Da li se odluka o zamrzavanju zaposljavanja u drzavnim organima odnosi i na zaposljavanje pripravnika.
Srdacan Pozdrav
Pejovic Bosko

Bosko Pejovic, Podgorica

ODGOVOR

Poštovani gospodine Pejoviću,

Odluka se odnosi na sva nova zapošljavanja u državnim organima.

Srdačan pozdrav,

Kabinet ministra - PR služba


18.02.2009

Poštovani,
Zanima me kad će Crna Gora i njene banke uspostaviti saradnju sa PayPal mrežom za on-line plaćanja. U sistemu PayPal-a nalazi se 190 zemalja. Crna Gora je uz još 3-4 zemlje, jedina na svijetu čiji gradjani nemaju mogućnost da trguju putem interneta koristeći ovaj servis. Sigurno vam je poznato da najveći broj on-line prodavnica koristi upravo i isključivo PayPal, tako da je gradjanima naše zemlje on-line trgovina izuzetno ograničena, gotovo i nemoguća. Znači ono što je gotovo cijelom svijetu dostupno, nama nije. Mnogi ljudi su se obraćali PayPal-u molbama da uključe i Crnu Goru na spisak, ali po povratnim informacijama izgleda da nije sav posao na njima, već nešto mora i naša država da odradi kako bi smo se našli u sistemu. Da li je po ovom pitanju pokrenuta neka inicijativa od strane države i da li možemo očekivati da se uskoro uspostavi saradnja i gradjani Crne Gore izadju iz jedne vrste trgovinske blokade?
Hvala unaprijed.

J. Medenica, Podgorica

ODGOVOR

Poštovani,

U vezi sa Vašim pitanjem: "Zašto CG nije na listi zemalja koje koriste PayPal?", želimo da Vas obavijestimo sljedeće:

Ministarstvo finansija se iz više navrata angažovalo na pokretanju procedure za „priključenje“ Crne Gore na listu zemalja koje koriste PayPal. I pored nastojanja da u neposrednoj komunikaciji dobijemo bliže informacije o proceduri i uslovima uvrštenja Crne Gore na listu korisnika, to nijesmo bili u prilici usljed izostanka konkretnih odgovora sa druge strane. Istovremeno smo kontaktirali i institucije zemalja regiona koje koriste PayPal (ministarstva finansija i centralne banke) koje su nam potvrdile da one nijesu učestvovale u proceduri učlanjenja njihovih zemalja. Prema našim saznanjima, do kojih smo došli putem interneta, zainteresovani za korišćenje PayPal računa organizovali su potpisivanje on-line peticija i obraćali se direktno predstavnicima kompanije.

Ukoliko Vi posjedujete neke korisne informacije ili kontakte u PayPal organizaciji, a cijenite da bi naše angažovanje ili inicijativa bila od koristi, molimo Vas da nas kontaktirate.

Srdačan pozdrav,

Kabinet ministra - PR služba


21.09.2008

Gospodine ministre Luksicu,
Mome pokojnom ocu Djurovic Jevta Rajku je Skupstina opstine Niksic, rjesenjem od 4.oktobra 1966.godine, nacionalizovala kucu i gradjevinsko zemljiste u ulici Baje Pivljanina u Niksicu, a do dan-danas nije izvrsena isplata naknade za eksproprisanu imovinu.
Pokrenuti sudski postupak po mojoj tuzbi pred Osnovnim sudom u Niksicu je obustavljen i predmet vracen opstini Niksic, a zatim dostavljen Vasem Ministarstvu, a da o tome nisam dobila pismeno obavjestenje.
Komisiji za povracaj imovine Vaseg Ministarstva dostavila sam podnesak preporucenim pismom sa svim dokazima, 19. juna 2008. godine, ali i o tome nisam dobila odgovor.
Molim Vas, odgovorite mi sta je sa mojim predmetom o naknadi oduzete imovine u Niksicu.

SLAVKA TODOSIC rodjena DJUROVIC

Slavka Todosic, rodjena Djurovic, Beograd

ODGOVOR

Poštovana gospođo Todosic,

Zahtjev - za povraćaj - obeštećenja na koji se odnosi Vaša urgencija, podnijet od strane Murišić rođ. Đurović Rade 22.06.2006 godine, nalazi se u radu kod nadležne regionalne Komisije za povraćaj io ovbeštećenje ovog ministarstva sa sjedištem u Podgorici - Trg Republike br. 1/V, tel. br. 020 664 692 i vodi se pod brojem Up.I-3048/08.

Vaše pismo sa priloženom dokumentacijom od 19.06.2008 godine uredno je priloženo navedenom predmetu.

Shodno izloženom za detaljnije informacije o predmetu obratite se direktno navedenoj komisiji.

Srdačan pozdrav

Sektor za korporativne i imovisnko pravne poslove


27.03.2008

Poštovani,
molim vas da mi kažete počev sa kojim datumom je Ministarstvo finansija Crne Gore preuzelo na sebe obavezu isplate vojnih penzija? I koji kurs odnos dinar-euro je primjenjivalo od tog datuma preuzimanja obaveze, a koji kurs primjenjuje danas?
Unaprijed zahvalna

MARIJANA MATOVIĆ, PODGORICA

ODGOVOR

Poštovana,

Ministarstvo finansija je od 01.01.2006 godine otpočelo sa isplatom vojnih penzija za korisnike na teritoriji Crne Gore.
Shodno Uputstvu Ministarstva odbrane DZ Srbija i Crna Gora, od tog datuma primjenjivan je kurs 1 euro - 86,70 dinara.
Od 01.01.2007 godine vojne penzije isplaćuje Republički fond PIO.
Shodno Zakonom o izmjenama i dopounama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju ("Sl. RCG", broj 47/07) koji je stupio na snagu 15.08.2007 godine, republički Fond PIO je za korisnike vojnih penzija donio nova rješenja, kojima je zatečeni iznos penzija preveden na lične bodove.

Kabinet ministra


19.09.2007

Poštovani,

Ja sam student Ekonomskog fakulteta i radim seminarski na temu “Budžetski suficit”. Potrebne su mi neke informacije koje nadam se ćete mi mi ustupiti.

Interesuje me sljedeće: da li je odluka o upotrebi budžetskog suficita u svrhu otplate javnog duga posledica sticaja okolnosti ili je za to postojala namjera? Ukoliko je postojala namjera odakle bi to bilo finansirano i kad bi se obavilo to vraćanje duga? Da li u ovom periodu ili bismo čekali da za to dođe vrijeme?

Takođe me interesuje koliko će povećanja plata javnom sektoru (zdravstvu, prosvjeti…) uticati na povećanje poreza? Odnosno, na koje prihode računate u pokrivanju rashoda koje će ovo povećenje uzrokovati?

Unaprijed hvala.

Ivan Ojdanić, Podgorica

ODGOVOR

Upotreba dijela budzetskog suficita za prijevremenu otplatu duga, znaci ne redovno servisiranje koje je bilo planirano u godisnjem Zakonu o budzetu, je uradjena na osnovu detaljne analize prednosti i nedostataka takvog postupka sa stanovista ustede troskova kamata, poboljsavanja makroekonomskog bilansa i stvaranja kapaciteta za eventualna nova zaduzivanja u momentu kada otpocnu planirani infrastukturni projekti. Znaci, da nije postojao suficit u budzetu ne bi doslo do pomenute prijevremene otplate.

Na osnovu kretanja budzetskih prihoda u 2007.g.. i planiranih kretanja u 2008.g. procijenjeno je da ce povecanje plata moci da se finansira iz tekucih prihoda, bez dodatnog povecanja poreza, osim poreza na promet nepokretnosti koji ce se povecati sa 2 na 3% sto nije posljedica iskljucivo rasta zarada vec procjene da je to realna stopa poreza za te transakcije. Cak je planirano smanjivanje poreza na dodatu vrijednost za pojedine proizvode i doprinosa za penziono i zdravstveno osiguranje.

Sektor budžeta


22.08.2007

Od 1994. god. imamo prebivaliste u CG. Staru deviznu stednju u Sarajevu, kod Jugobanke i Ljubljanske banke. Devizne knjizice su nam izgorjele u ratu. Jugobanka, sada Union banka izdaje, na osnovu svoje evidencije Potvrde o stanju stare devizne stednje.
Pitam vas;
- da li ce, umjesto devizne knjizice, uz zahtjev za podizanje sredstava vaziti ta Potvrda nadlezne banke,
-koji se sud smatra nadleznim za ovjeru Izjave da nasa potrazivanja nijesu verifikovana, da li sud u SA ili u Crnoj Gori?

Vera Jovanovic, Tivat

ODGOVOR

Svoje potraživanje po osnovu devizne štednje položene kod Jugobanke Sarajevo. možete da ostvarite na dva načina i to:
Prvi način je u skladu sa Zakonom o izmirenju obaveza po osnovu računa stare devizne štednje, koji je donijela Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, obraćajući se Agenciji za finansijske, informatičke i posredničke usluge DD Sarajevo.
Drugi način je u skladu sa Zakonom o isplati devizne štednje građana položene kod ovlašćenih banaka sa sjedištem van Republike Crne Gore, koji je donijela Ustavotvorna Skupština Crne Gore. Da bi ostvarili svoje pravo po osnovu navedenog zakona, Potvrda o stanju stare devizne štednje, dobijena od banke kod koje se vodi evidencija, treba da sadrži: broj partije štednog uloga, iznos u originalnoj valuti i stanje na dan štednog uloga.
U skladu sa Uputstvom o načinu realizacije isplate devizne štednje građana položene kod ovlašćenih banaka sa sjedištem van Republike Crne Gore, koje je donijelo Ministarstvo finansija RCG, vlasnici devizne štednje koji su deviznu štednju položili kod domaćih banaka na teritoriji Bosne i Hercegovine uz zahtjev za isplatu podnose i izjavu ovjerenu kod nadležnog suda da njihova potraživanja nijesu verifikovana u skladui sa Zakonom o izmirenju pbaveza po osnovu računa stare devizne štednje.
Za podatke o deviznom štednom ulogu položenom kod Ljubljanske banke Sarajevo, obratite se Skrbništvu Ljubljanske banke AD Sarajevo, g-dinu Muhamedu Mahmutoviću u ulici Podgaj br.3 Sarajevo.

Sektor trezora


20.07.2007

Na koji način mogu da ostvare pravo na naplatu stare devizne štednje deponovane kod Jugobanke Kotor, oni građani Crne Gore koji su nakon 03.07.2007. promijenili prebivalište a nisu mogli ostvariti to pravo u Srbiji. Naglašavam da naš zakon tretira samo one građane koji su imali prebivalište u CG na dan 6.1.2007. , tako da je u koliziji članom 3. Zakona o regulisanju javnog duga SRJ 36/02 od 03.07.2002. koji je za nas bio obavezujući! HVALA

Ratko Popović, Kotor

ODGOVOR

U cilju zaštite interesa građana sa prebivalištem u Republici Crnoj Gori, koji su deviznu štednju polagali kod banaka sa sjedištem van Crne Gore i koji to svoje pravo ne ostvaruje po zakonima države na čijoj teritoriji je sjedište banke, Ustavotvorna Skupština Republike Crne Gore je donijela Zakon o isplati devizne štednje građana položene kod ovlašćenih banaka sa sjedištem van Republike Crne Gore("Službeni list RCG", br.81/06). Ministarstvo finansija je, shodno navedenom zakonu, donijelo Upustvo o načinu realizacije isplate devizne štednje građana položene kod ovlašćenih banaka sa sjedištem van Republike Crne Gore("Službeni list RCG", br.20/07) na osnovu kojeg se vrši isplata devizne štednje građana preko Crnogorske komercijalne banke AD Podgorica.
Da bi se izvršila isplata devizne štednje potrebno je uz zahtjeva za isplatu dostaviti sljedeću dokumentaciju: deviznu štednu knjižicu(ovjerena fotokopija se zadržava u dokumentaciji), devizni račun sa dokazom o stanju od strane matične banke (ovjerena fotokopija se zadržava u dokumentaciji), uvjerenje-potvrda o prebivalištu, izdata od Ministarstva unutrašnjih poslova i javne uprave na dan 06. januar 2007.godin (zadržava se u dokumentaciji) i fotokopije lične karte, koja se podnosi prilikom davanja iste na uvid.

Shodno tome, da bi se izvršila isplata devizne štednje u skladu sa Zakonom, neophodno je da vlasnik devizne štednje ima prebivalište u Republici Crnoj Gori.

Sektor trezora


17.07.2007

Moj otac ima staru deviznu stednju u Beogradu kod Dafiment i Jugoskandik banke. Drzavljanin je C. Gore i bio je i u momentu uplate ali bez mjesta prebivalista u Beogradu. To mu tad niko nije ni trazio, a sad traze da je morao zivjeti u Srbiji. Gdje da se obratimo?

Krivokapic Z., Svajcarska

ODGOVOR

Obzirom da su građani sa prebivalištem u Crnoj Gori polagali deviznu štednju kod ovlašćenih banaka sa sjedište van Republike Crne Gore i da svoje prava ne ostvaruju po zakonima država kod kojih je sjedište tih banaka, Ministarstvo finansija, je u skladu sa Zaključkom Vlade Republike Crne Gore, uputilo Javni poziv građanima, preko sredstava javnog informisanja, da dostave podatke o svojim potraživanjima od tih banaka radi evidentirnja. Prijavljivanje, radi evidentiranja, je vršeno u periodu od 03.04.2006. do 05.05.2006.godine.
Nakon završenog prijavljivanja, radi evidentiranja, Ministarstvo finansija je Zaključkom Vlade Republike Crne Gore zaduženo da razmotri mogućnosti regulisanja obaveza po osnovu neisplaćenih oročenih deviznih sredstava građana, položenih kod privatnih tzv."piramidalnih" banaka.

Naime, Ministarstvo finansija će nakon pribavljanja vjerodostojne dokumentacije, razmotriti mogućnosti koje će omogućiti isplatu ovih potraživanja.

Sektor trezora


01.07.2007

Posto imam staru deviznu štednju koja se izplaćuje do 2017 god. našao sam kod privatnog lica da kupim nekretninu, koju bi izplaćivao godišnje za sledećih 10 god. Pa me interesuje kolko je sigurna isplata stare devizne štednje da ne bih ostao i bez nekretnine koju bi kupio i bez uplaćenih rata do određog vremena.
Unapred zahvalan

Ibrahim Adzovic, Podgorica

ODGOVOR

Pitanje devizne štednje građana položene na devizne račune i devizne štedne knjižice kod ovlašćenih banaka sa sjedištem na teritoriji Republike Crne Gore uređeno je Zakonom o regulisanju obaveza i potraživanja po osnovu ino duga i devizne štednje građana ("Službeni list RCG", br.55/03 i 11/04). Ovim zakonom Republika Crna Gora je preuzela obaveze ovlašćenih banaka prema fizičkim licima po osnovu devizne štednje građana.

Navedenim zakonom u članu 15 propisani su rokovi za isplatu devizne štednje građana u godišnjim ratama, koje dospijevaju svakog 01.jula do 2017.godine.

Na osnovu navedenog, Republika Crna Gora obezbjeđuje sredstva za regulisanje obaveza po osnovu devizne štednje građana.

Sektor trezora


20.06.2007

FIZIČKO LICE IMA UDIO U DOO U IZNOSU OD 20.000 €. DOGOVORILO JE PRODAJU SVOG UDJELA PRAVNOM LICU ZA IZNOS OD 25.000 €. UPLATU ĆE PRAVNO LICE SA SVOG ŽR UPLATITI NA RAČUN FIZIČKOG LICA PRODAVCA KOD BANKE. DA LI OVA TRANSAKCIJA PODLIJEŽE PLAĆANJU JAVNIH PRIHODA I KOJIH ?

HAMID ŠABOVIĆ, ROŽAJE

ODGOVOR

Prodaja udjela u imovini pravnog lica se smatrala kapitalnim dobitkom. Medjutim od 2007. godine kapitalni dobici se ne smatraju izvorom oporezivog dohotka, pa ukoliko je prodaja udjela u pravnom licu izvrsena u ovoj godini ne podlijeze placanju poreza na dohodak fizickih lica.

Napominjemo koliko je transakcija izvrsena u prosloj godini, prodaja udjela u pravnom licu podlijeze placanju poreza na dohodak fizickih lica ako je prodaja izvršena u roku od dvije godine od dana kada je imovina stečena(cl.38), a osnovicu za oporezivanje predstavlja razlika izmedju prodajne i nabavne cijene imovine, s tim sto se oporezivi prihod po osnovu kapitalnog dobitka uključuje u poresku osnovicu u visini od 50% i taj prihod se ukljucivao u godisnju poresku prijavu.

Sektor za poreski i carinski sistem


06.06.2007

Moje pitanje se odnosi na staru deviznu stednju.Od 1988 do 1991 stedio sam u slovenskoj banci SKB, cija je filijala bila u Podgorici.Iz Ljubljane sam obavijesten,preko svojeg advokata, da se obratim Vasem ministarstvu u vezi isplate.Ja sam od skoro drzavljanin Austrije.Sta je potrebno da prilozim kako bih dobio svoj novac nazad?

Srdacan pozdrav

Miodrag Djokic, Austrija

ODGOVOR

U vezi Vašeg pitanja, koje se odnosi na deviznu štednju položenu kod Beogradske banke Temeljne banke Ljubljana - Poslovna jedinica Titograd, obavještavamo Vas sljedeće:

U cilju zaštite interesa građana sa prebivalištem u Republici Crnoj Gori, koji su deviznu štednju polagali kod banaka sa sjedištem van Crne Gore i koji to svoje pravo ne ostvaruje po zakonima države na čijoj teritoriji je sjedište banke, ustavotvorna skupština Republike Crne Gore je donijela Zakon o isplati devizne štednje građana položene kod ovlašćenih banaka sa sjedištem van Republike Crne Gore("Službeni list RCG", br.81/06). Ministarstvo finansija je, shodno navedenom zakonu, donijelo Upustvo o načinu realizacije isplate devizne štednje građana položene kod ovlašćenih banaka sa sjedištem van Republike Crne Gore("Službeni list RCG", br.20/07) na osnovu kojeg se vrši isplata devizne štednje građana preko Crnogorske komercijalne banke AD Podgorica.

Da bi se izvršila isplata devizne štednje potrebno je uz zahtjev za isplatu dostaviti sljedeću dokumentaciju: deviznu štednu knjižicu (ovjerena fotokopija se zadržava u dokumentaciji); devizni račun sa dokazom o stanju od strane matične banke ( ovjerena fotokopija se zadržava u dokumentaciji); uvjerenje – potvrda o prebivalištu, izdata od Ministarstva unutrašnjih poslova i javne uprave na dan 06.januar 2007.godine ( zadržava se u dokumentaciji) i fotokopija lične karte, koja se podnosi prilikom davanja iste na uvid.

Zahtjev za isplatu može podnijeti, osim vlasnika devizne štednje i ovlašćeno lice na osnovu ovlašćenja upisanog u knjižici, ovlašćenja ovjerenog od nadležnog organa ili konzulata, koje će biti isplaćeno, pod uslovom da priloži orginalna potrebna dokumenta u skladu sa Zakonom.

Na osnovu navedenog, da bi se izvršila isplata devizne štednje u skladu sa navedenim propisima, neophodno je da vlasnik devizne štednje ima prebivalište u Republici Crnoj Gori.

Sektor trezora


06.06.2007

Poštovani ministre,
Zaposlen sam U Zavodu za školstvo i primam platu preko CKB. Kad želim da podignem kredit kod drugih banaka u Crnoj Gori , zbog povoljnijih uslova itd. (Oportunity, Montenegrobanke i dr.), u mojoj ustanovi ne mogu da ovjerim dokumente za te banke, izuzev za CKB. U obrazloženju na moje zahtjeve, kao i drugih kolega, odgovaraju da je to nezakonito, s obzirom na to da Zavod za školstvo prima platu preko CKB, te da Trezor, preko kojeg se obračunavaju naše zarade, to takodje ne dozvoljava. Smatram da to nije u redu, i zbog toga Vas molim da mi date odgovor na pitanje da li je ustanova u kojoj radim dužna ovjeriti dokumente za kredit i za druge banke, a ne samo za CKB.
S poštovanjem, Vojin Cicmil Zavod za školstvo Podgorica

Vojin Cicmil, Podgorica

ODGOVOR

Ministarstvo finansija nakon primjene novog softverskog rješenja za obračun zarada nije u mogućnosti da prilikom obračuna zarada zaposlenih vrši obustave na zarade, izuzev sudske zabrane i alimentacije.

Odgovor na pitanje: "Da li je ustanova u kojoj radite dužna ovjeriti dokumente za kredit i za druge banke preko kojih ne primate platu?" nije u nadležnosti Ministarstva finansija.

Sektor trezora


09.05.2007

Postovani ministre,
KAKO DA DODJEM DO STARE DEVIZNE STEDNJE mog pokojnog strica,drzavljanina C.G.Ista je ulozena u DAFIMENT BANKU u Baru.Za zivota stric mi je ostavio sudsku punomoc.Zivim u B.Luci i drzavljanin sam BiH.
Zahvaljujem na odgovoru,

Dragana Kovacavic, Banja Luka

ODGOVOR

U vezi Vašeg zahtjeva za informaciju, kako da dođete do stare devizne štednje uložene kod Dafiment banke – Ekspozitura Bar, obavještavamo Vas sljedeće, da će:

Ministarstvo finanija u skladu sa Zaključkom Vlade Republike Crne Gore, razmotriti mogućnost regulisanja obaveza po osnovu neisplaćenih oročenih deviznih sredstava građana, položenih kod privatnih banaka.

Sektor trezora


21.04.2007

Jedno kratko pitanje kakva je budocnost odnosno kako vlada planira nastaviti isplatu obestecenja za oduzetu imovinu.zapravo da li se zna na koliko rata je to podeljeno.Hvala unapred

Sanel Dzidic, Pljevlja

ODGOVOR

Sve isplate naknade po osnovu rješenja o obeštećenju, prema važećem Zakonu o povraćaju oduzetih imovinskih prava i obeštećenju i zaključcima Vlade RCG od 22.02.2007. godine bez obzira na iznos obeštećenja, isplaćuju se u polugodišnjim anuitetima u vremenu od 20 godina.

Sektor za korporativne i imovinsko - pravne poslove


14.04.2007

Postovani gospodine Ministre,
sta ce biti sa obveznicama Fonda za restituciju posto im je rok vazenja bio 08.04.2007.god.?Unaprijed hvala!

Vaso Racic, Berane

ODGOVOR

Do donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o povraćaju oduzetih imovinskih prava i obeštećenju koji je u skupštinskoj proceduri, obveznice su pretvorene u finansijsku obavezu Fonda za obeštećenje, o čemu se za detaljnije informacije možete obratiti navedenom Fondu.

Sektor za korporativne i imovinsko - pravne poslove


10.04.2007

Molim vas pojašnjenje ili link sa sajtom na kome bih mogao dobiti informaciju o sprovođenju zakona o restituciji - odnosno obveznicama bivših vlasnika po osnovu obeštećenja za oduzeta imovinska prava.
S poštovanjem.
Branko Roganović

Branko Roganović, Beograd

ODGOVOR

Sve informacije u vezi obveznica možete dobiti u Fondu za obeštećenje - Podgorica, 13. jula bb, telefon: +382 81 208 005

Sektor za korporativne i imovinsko - pravne poslove


02.04.2007

DA LI ĆE DOĆI DO IZMJENE POSEBNE DAZBINE NA UVOZ POLJOPRIVREDNIH O PREHRAMBENIH PROIZVODA I KADA

VUKIĆEVIĆ DAVOR, NIKŠIĆ

ODGOVOR

Poštovani g-dine Vukićević,

Odredbama člana 3 stav 1 Zakona o Carinskoj tarifi ("Službeni list RCG", br. 75/05), propisano je da se carina obračunava i naplaćuje po procentualnoj stopi u odnosu na vrijednost robe ("ad valorem"), odnosno u određenom iznosu po jedinici mjere za masu robe (specifična carina). Takođe, odredbama člana 7 navedenog zakona propisano je da danom njegove primjene prestaju da važe Uredba o carinskoj tarifi (“Službeni list RCG”, br.47/03 i 25/05) i Uredba o posebnoj dažbini pri uvozu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (“Službeni list RCG”, br. 61/03).

Zakonom o iznjenama i dopunama Zakona o Carinskoj tarifi ("Službeni list RCG", br. 17/07), koji je donijela Ustavotvorna skupština Republike Crne Gore, na drugoj sjednici prvog redovnog zasijedanja u 2007. godini, dana 21. marta 2007. godine, izvršeno je usklađivanja nomenklature nacionalne Carinske tarife sa izmjenama Međunarodne konvencije o harmonizovanom sistemu naziva i šifarskih oznaka robe (HS-2007), kao i sa Kombinovanom nomenklaturom Evropske unije.

Budući da ovo usklađivanje nije obuhvatilo i promjene u carinskoj politici koje se odnose na visinu carinskih stopa, oslobođenja i sl.,proizilazi da su i specifične carine propisane zakonom ostale nepromijenjene.

Za detaljnije informacije koje se odnose na carinsku politiku kod uvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, treba se obratiti Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede kao nadležnom organu za navedenu oblast.

Sektor za poreski i carinski sistem


29.03.2007

Moje pitanje je: Kako mogu doci do spiska drzavne imovine koju je moguce kupiti za hartije od vrijednosti stecene po osnovu restitucije?

Perovic Petar, Podgorica

ODGOVOR

Spisak državne imovine možete naći na sajtu Ministarstva finansija u rubrici RAZNO

PR SLUŽBA


21.03.2007

Postovani ministre, molim vas da mi date odgovor na sledece pitanje: moj pokojni otac je imao staru deviznu stednju van Crne Gore, odnosno u Srbiji, kada je bio popis stedisa sa stednjom van Crne Gore ja sam se prijavio. Moje konkretno pitanje glasi kada ce poceti isplata te stednje i da li cu moci u momentu kada isplata pocne da podignem obveznice i u kojoj vrijednosti. Ostajem vam naprijed zahvalan .

Krivokapic Marko, Podgorica

ODGOVOR

Ministarstvo finansija je, shodno usvojenom Zakonu o isplati devizne štednje građana položene kod ovlašćenih banaka sa sjedištem van Republike Crne Gore, donijelo Upustvo na osnovu kojeg će se vršiti isplata devizne štednje građana.

Pravo na isplatu devizne štednje imaju građani sa prebivalištem u Crnoj Gori a koji to pravo nijesu ostvarili po zakonima države kod koje je sjedište ovlašćene banke. To se odnosi na vlasnike devizne štednje položene u organizacionim djelovima banaka u Republici i u bankama i organizacionim djelovima van Repubike a koju su te banke štednju deponovale kod bivše Narodne banke Jugoslavije.

Isplata će se vršiti onim vlasnicima koji uz zahtjev za isplatu dostave potrebnu dokumentaciju( deviznu štednju knjižicu-ovjerena fotokopija, devizni račun- potvrda o stanju matične banke račina i dokaz o prebivalištu- uvjerene o prebivalištu izdato od Ministarstva unutrašnjih poslova i javne uprave na dan 6.januar 2007.godine i fotokopije važeće lične karte, koja se podnosi prilikom davanja iste na uvid). Osim navedene dokumentacije, vlasnici devizne štednje koji je stiču po osnovu nasljeđa, dostavljaju i pravosnažno rješenje o nasljeđivanju. Osnov za isplatu devizne štednje je prebivalište vlasnika odnosno ostavioca devizne štednje. Osim navedene dokumentacije, vlasnici devizne štednje koji su položili deviznu štednju kod banaka u Republici Srbiji, podnose izjavu ovjerenu kod nadležnog suda, da svoje pravo po osnovu devizne štednje nijesu ostvarili u skladu sa Zakonom o regulisanju javnog duga SRJ po osnovu devizne štednje.

Isplatu devizne štednje vrši Crnogorska komercijalna banka AD, u svojim poslovnim jedinicama.

Sektor trezora


14.03.2007

Imam namjeru da otvorim prodavnicu tekstila u budvi sa jednim ortakom koji vec posjeduje firmu EXPORT IMPORT.interesuje me kako da napravimo zajednicku firmu kome da se obratim ikoliko vremene treba za tako nesto.interesule me i porez za uvoz i ostale dazbine.unaprijed zahvalna

ZINDOVIC VLADANA, milano

ODGOVOR

U vezi vašeg pitanja, kojim tražite pojašnjenje u vezi otvaranja zajedničke firme u Budvi, upućujemo vas da mišljenje po tom pitanju zatražite od nadležnog Ministarstva za ekonomski razvoj.
Istovremeno, obavještavamo vas da sve propise u vezi poreza i carina , koje je donijelo ovo ministarstvo možete naći na web-sajtu Ministarstva finansija (www.ministarstvo-finansija.vlada.cg.yu).

Sektor za poreski i carinski sistem


03.03.2007

Poštovani Ministre,
Najavili ste mogućnost povećanja poreza na promet nekretnina. Ukoliko dođe do povećanja, da li će se porez naplaćivati po stopi koja bude važila na dan uplate istog ili po stopi koja je važila na dan kada je potpisan kupo-prodajni ugovor (u mom slučaju radi se o kupovini stana u izgradnji od građevinske firme/investitora).
Hvala unaprijed.

Jelena Medenica, Podgorica

ODGOVOR

U vezi vašeg pitanja, koje se odnosi povećanje stope poreza na promet nepokretnosti, obavještavamo vas da je ta mogućnost još u razmatranju.
Istovremeno vas obavještavamo, da shodno odredbama člana 5 postojećeg Zakona o porezu na promet nepokretnosti ("Službeni list RCG", broj 69/03), prometom nepokretnosti ne smatra se sticanje novoizgrađenih građevinskih objekata koji se oporezuju prema Zakonu o porezu na dodatu vrijednost.

Sektor za poreski i carinski sistem


02.03.2007

Postovani, zanima me da li neko, ko je zakasnio sa zahtjevom za restituciju imovine, moze ocekivati puni iznos i ako ne, sta, u stvari, moze ocekivati?

Aleksandar Sekularac, Podgorica

ODGOVOR

Zakonom o povraćaju oduzetih imovinskih prava i obeštećenju propisano je da postupak za povraćaj imovinskog prava ili obeštećenje pokreće bivši vlasnik zahtjevom koji podnosi Komisiji, najkasnije u roku od 18 mjeseci od dana obrazovanja Komisije u opštini na čijoj se teritoriji stvar nalazi. Zahtjevi podnijeti nakon roka se odbacuju kao neblagovremeni i njihovi podnosioci nemaju pravo na povraćaj imovinskog prava ili obeštećenje.

Sektor za imovinsko - pravne odnose i korporativne poslove


22.02.2007

ŠTO JE SA STAROM DEVIZNOM ŠTEDNJOM? IMAM KNJIŽICU KOD NEKADAŠNJE JUGOBANKE - KOTOR. NOVAC MI JE POTREBAN RADI LIJEČENJA KĆERKE. KADA ĆU DOBITI BILO KAKAV ODGOVOR?

ROZALIJA HROBAŠ, KOTOR

ODGOVOR

Ministarstvo finansija je, shodno usvojenom Zakonu o isplati devizne štednje građana položene kod ovlašćenih banaka sa sjedištem van Republike Crne Gore, donijelo Upustvo na osnovu kojeg će se vršiti isplata devizne štednje građana.

Pravo na isplatu devizne štednje imaju građani sa prebivalištem u Crnoj Gori a koji to pravo nijesu ostvarili po zakonima države kod koje je sjedište ovlašćene banke. To se odnosi na vlasnike devizne štednje položene u organizacionim djelovima banaka u Republici i u bankama i organizacionim djelovima van Repubike a koju su te banke štednju deponovale kod bivše Narodne banke Jugoslavije.

Isplata će se vršiti onim vlasnicima koji uz zahtjev za isplatu dostave potrebnu dokumentaciju( deviznu štednju knjižicu-ovjerena fotokopija, devizni račun - potvrda o stanju matične banke račina i dokaz o prebivalištu- uvjerene o prebivalištu izdato od Ministarstva unutrašnjih poslova i javne uprave na dan 6.januar 2007.godine i fotokopije važeće lične karte, koja se podnosi prilikom davanja iste na uvid).

Isplatu devizne štednje vrši Crnogorska komercijalna banka AD, PJ Kotor, ulica Trg od oružja br.1, kontakt osoba Vidosava Vuletić, telefon 082-304-008.

Sektor trezora


15.02.2007

Mogu li da dobijem konkretni i aktuelni link dje mogu da pogledam prodaju drzavne imovine za staru deviznu stenju za 2007 godinu?

Hvala unaprijed

Boris Adzovic, Podgorica

ODGOVOR

Javne pozive za prodaju državne imovine za obveznice stare devizne štednje možete naći na sajtu u okviru rubrike RAZNO

PR SLUŽBA


11.02.2007

Kako primjeniti clan 3 i clan 5 Zakona o racunovodstvu i reviziji RCG Sl list 69/05 kad su u koliziji?

Ljiljana Sekulovic racunovodja, Tivat

ODGOVOR

U vezi sa Vašim pitanjem, a koji se odnosi na primjenu člana 3 i člana 5 Zakona o računovodstvu i reviziji (“Službeni list RCG”, broj 69/05), obavještavamo Vas da je usvajanjem pomenutog Zakona uvedena primjena Međunarodnih računovodstvenih standarda u Republici Crnoj Gori, s tim da je napravljen jedini izuzetak od primjene istih kod malih i srednjih preduzeća. Izuzetak je napravljen sa ciljem da se mala i srednja preduzeća ne opterećuju kompleksnim računovodstvenim standardima, odnosno da se smanje troškovi vođenja poslovnih knjiga, što u ovom trenutku odgovara stepenu razvoja računovodstvene prakse i ekonomije u Republici Crnoj Gori.
Naime, načelo gotovinske realizacije ne zahtijeva sofisticirano znanje iz oblasti računovodstva u onoj mjeri u kojoj to zahtijeva načelo fakturisane realizacije, odnosno ovim rješenjem se izbjegava da mala preduzeća i preduzetnici moraju stalno angažovati sertifikovanog računovođu, čije usluge mogu povećati troškove poslovanja.

Sektor za privredu, finansije, međunarodnu saradnju i sistem igara na sreću


05.02.2007

Cijenjena gospodo,

Molio bih Vas da mi, ukoliko posjedujete informacije u vezi ZAKONA O PORESKIM SAVJETNICIMA, a koje se odnose na mogucnost dobijanja licence u prvih 6. mjeseci od stupanja Zakona na snagu, uz obavezu polaganja u naredne 3. godine, od dana dobijanja licence.

Zanima me na koju adresu i u kojoj formi mogu da se obratim zahtjevom za dobijanje pomenute licence.

Napomeminjem da sam diplomirani ekonomista i da od 2002. godine popsjedujel zvanje OVLASCENI RACUNOVODJA, koje sanm stekao na IRR CG.

U nadi da ce te naci vremena i mogucnosti da mi izadjete u susret najsrdacnije Vas pozdravljam.

S postovanjem,

Vidakovic Zeljko

Vidakovic Zeljko, Mojkovac

ODGOVOR

U vezi vašeg pitanja, koje se odnosi na uslove za dobijanje licence poreskog savjetnika, obavještavamo vas da je Predlog Zakona o poreskim savjetnicima u skupštinskoj proceduri i očekuje se njegovo usvajanje.
Istovremeno, obavještavamo vas da citirani Predlog zakona možete naći na web-sajtu Ministarstva finansija (www.ministarstvo-finansija.vlada.cg.yu).

Sektor za poreski i carinski sistem


24.01.2007

Postovani g-dine Ministre
Znajuci da isplacujete stare devizne stednje imam samo jedno pitanje za Vas .
Dosli smo iz Hrvatske 1992 god i tamo na Jugobanki - filijala Sibenik nam je ostala orocena devizna stednja .
Drzavljani smo Crne Gore i samo me zanima da li je postignut ikakav dogovor da se ta stednja moze podici u nasim bankama ?
Sa postovanjem unaprijed zahvalna
Narancic Irena

Narancic Irena, Bijela - Herceg Novi

ODGOVOR

Ministarstvo finansija je, shodno usvojenom Zakonu o isplati devizne štednje građana položene kod ovlašćenih banaka sa sjedištem van Republike Crne Gore, donijelo Upustvo na osnovu kojeg će se vršiti isplata devizne štednje građana.

Pravo na isplatu devizne štednje imaju građani sa prebivalištem u Crnoj Gori a koji to pravo nijesu ostvarili po zakonima države kod koje je sjedište ovlašćene banke. To se odnosi na vlasnike devizne štednje položene u organizacionim djelovima banaka u Republici i u bankama i organizacionim djelovima van Repubike a koju su te banke štednju deponovale kod bivše Narodne banke Jugoslavije.

Isplata će se vršiti onim vlasnicima koji uz zahtjev za isplatu dostave potrebnu dokumentaciju( deviznu štednju knjižicu-ovjerena fotokopija, devizni račun- potvrda o stanju matične banke račina i dokaz o prebivalištu- uvjerene o prebivalištu izdato od Ministarstva unutrašnjih poslova i javne uprave na dan 6.januar 2007.godine i fotokopije važeće lične karte, koja se podnosi prilikom davanja iste na uvid).

Isplatu devizne štednje vrši Crnogorska komercijalna banka AD u svojim poslovnim jedinicama.

Sektor trezora


07.01.2007

u opstini plav sam predao blagovremeno molbu prosle godine za povracaj imovine moga oca odnosno moga djeda i jos danas cekam odgovor koji nisam dobio pa razmisljam da obavijestim sud evropske unije odnosno u strazburg kako bi mi oni pomogli jer smo mi kandidati za ulazak u evropsku uniju ali sa ovim problemom necemo moci u evropu.molim vas da ubrzate proces ove situacije.unapred hvala vas balic emina aras . kotor benovo 582.

aras balic, porta westfalica njemacka

ODGOVOR

Opštinske komisije za povraćaj i obeštećenje, kao i Opštinska komisija za povraćaj i obeštećenje Plav, su u svom radu samostalne i nezavisne i dužne su da postupaju po Zakonu o povraćaju oduzetih imovinskih prava i obeštećenju i Zakonu o opštem upravnom postupku. Shodno tome, morate sačekati odluku - rješenje po Vašem zahtjevu Opštinske komisije i tek nakon donijetog rješenja, ukoliko ne budete zadovoljni, možete izjaviti žalbu o kojoj će u zakonitom postupku i blagovremeno odluku donijeti Ministarstvo finansija.

Sektor za imovinsko - pravne odnose i korporativne poslove


28.12.2006

Postaovani Ministre,
Zelio bih znati dali ce doci do produyenja roka za trgovanje sa obveznicama fonda za restituciju i da li ce se sa njima moci placati odredjene obaveze prema drzavi

Pero Popovic, Podgorica

ODGOVOR

Predlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o povraćaju oduzetih imovinskih prava i obeštećenju, koji je u skupštinskoj proceduri, predviđeno je produženje roka važenja obveznica restitucije. Predlogom Zakona nije predviđeno da se ovim obveznicama mogu plaćati obaveze prema državi.

Sektor za korporativne i imovinsko - pravne poslove


21.12.2006

Da li je Vase ministarstvo pripremalo do sada izvestaj o dodeljenoj drzavnoj pomoci i ako jeste za koju godinu i gde se moze naci tekst tog izvestaja. Da li predlog Zakona o kontroli drzavne pomoci koji se nalazi na sajtu znaci da je ovaj tekst prosao Vladu i da ide na Skupstinu. Da li ste imali javnu raspravu povodom ovog zakona?

Milica Petrovic, Beograd

ODGOVOR

Monitoring tim za praćenje i kontrolu državne pomoći pripremio je Izvještaj o popisu državne pomoći za 2003 i 2004 godinu, koji se može naći na sajtu Ministarstva finansija. U toku je priprema Izvještaja za 2005 i 2006 godinu.
Vlada je usvojila predlog Zakona o kontroli državne pomoći koji se nalazi na sajtu. U toku je skupštinska rasprava o predlogu Zakona.
Nacrt Zakona je bio na javnoj raspravi, prije usvajanja od strane Vlade.

Kabinet ministra


21.12.2006

Zelim da se uzmem zivotno osiguranje kod Grawe Podgorica. Interesuje me da li Grawe Austria (njihova centrala) garantuje za sve polise u Crnoj Gori. Moze li se desiti da Grawe Podrorica propadne i da mi ostanemo bez para, a da Grawe Austria nam ne isplati novac? Da li drzava Crna Gora daje neke garancije korisnicima privatnih osiguranja na svojoj teritoriji?

Milovan Kotlica, Niksic

ODGOVOR

U vezi sa Vašim postavljenim pitanjem, želim da Vas obavjestim sljedeće:
Grawe osiguranje AD Podgorica osnovano je na teritoriji Crne Gore i posluje u skladu sa zakonskim propisima kojima je uređena oblast osiguranja. Za izdavanje polisa, kao i za sva prava i obaveze koje slijede po osnovu izdate polise na teritoriji Crne Gore odgovorno je Grawe osiguranje AD Podgorica. Uloga države odnosno nadzornog organa sastoji se u vršenju nadzora i kontrole kako bi osiguravajuće kompanije poslovale u skladu sa zakonskim propisima.

Sektor za privredu, finansije, međunarodnu saradnju i sistem igara na sreću


04.12.2006

Kada ce biti donesena uredba ili blize upustvo o definisanju nacela gotovinske realizacije za sastavljanje zavrsnih racuna preduzeca sa godisnjim prihodom do 500.000 E

AGENCIJA SCEKIC, PODGORICA

ODGOVOR

U vezi sa Vašim pitanjem, a koji se odnosi na donošenje uredbe ili bližeg uputstva načela gotovinske realizacije za sastavljanje završnih računa preduzeća sa godišnjim prihodom, obabještavamo Vas da je usvajanjem Zakona o računovodstvu i reviziji ("Službeni list" broj 69/05) uvedena primjena Međunarodnih računovodstvenih standarda u Republici Crnoj Gori s tim da je napravljen jedini izuzetak od primjene Međunarodnih računovodstvenih standarda u članu 5 pomenutog Zakona. Izuzetak je napravljen sa ciljem da se mala i srednja preduzeća ne opterećuju kompleksnim računovodstvenim standardima, što u ovom trenutku odgovara stepenu razvoja računovodstvene prakse i ekonomije u Republici Crnoj Gori.
Istovremeno Vas obavještavamo da je Ministarstvo finansija u postupku izbora pravnog lica kojem će biti povjerena javna ovlašćenja, na osnovu kojih će kao stručna organizacija izdavati odgovarajuća upustva u vezi sa primjenom Zakona o računovodstvu i reviziji. Imajući u vidu predhodno navedeno, smatramo da do objavljivanja uputstva u vezi sa članom 5 Zakona o računovodstvu i reviziji ("Službeni list" broj 69/05), finansijski iskazi za 2006. godinu trebaju biti pripremljeni u skladu sa dosadašnjom praksom.

Sektor za privredu, finansije, međunarodnu saradnju i sistem igara na sreću

Copyright 2003 Vlada Republike Crne Gore